Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je nakon užeg kabineta Vlade rekao da se, između ostalog, razgovaralo o Nacionalnom programu reformi, odnosno o dosad provedenom te o novim reformskim mjerama.

Nacionalni program reformi Vlada donosi u travnju, a u njemu detaljno razrađuje postignuti napredak Hrvatske u provedbi preporuka Vijeća EU, reformske prioritete i mjere ekonomske politike.

Do kraja travnja taj dokument mora poslati u Europsku komisiju, kao i program konvergencije RH. Dio je to procesa obveznog izvještavanja i usklađivanja ekonomskih politika država članica EU-a sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama Unije, a njihovo nepoštivanje rezultira sankcijama koje uključuju i “zamrzavanje” sredstava EU-a za državu članicu.

Glavni cilj Nacionalnog programa reformi za 2019. bio je jačanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, uz projicirani gospodarski rast u prošloj godini od 2,5 posto. Tim programom su bila utvrđena tri glavna cilja: jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija, koji se ostvaruju provedbom 30 mjera ekonomske politike grupiranih u 10 reformskih prioriteta i podijeljenih u 100 aktivnosti.

Marić je novinarima danas izjavio da postojeći Nacionalni program reformi uskoro završava te da se radi na novom programu.

“Ideja je da vidimo koliko je tih mjera, da možemo napraviti točan, jasan plan i da pošaljem o poruku koji su to smjerovi, koja područja, koje politike, koje mjere Vlada planira napraviti u idućem razdoblju”, rekao je Marić.

Na upit novinara hoće li taj program uključivati i mjeru oporezivanja nekretnina, Marić je rekao da neće. “U ovom Nacionalnom programu reformi nemojte očekivati konkretnu mjeru vezanu za porez na nekretnine”, kazao je Marić.

Odgovarajući na pitanje koliko je Vlada zadovoljna dosad učinjenim po pitanju reformi, rekao je da je u u ovom međurazdoblju to je nezahvalno reći.

“Imamo još nekoliko zakonskih prijedloga koji su sastavni dio postojećeg Nacionalnog programa reformi. Neki od njih su u vladinoj proceduri, neki već u saborskoj, učinit ćemo sve što možemo da se to stigne. Imamo i nekoliko mjera koje su Vladina ingerencija i nekoliko mjera koje su u ingerenciji pojedinih ministarstava. Sad smo prošli mjeru po mjeru. Primjerice zakon o plaćama državnih i javnih službenika je mjera koja je u Nacionalnom programu reformi i možemo sa stopostotnom sigurnošću reći da neće biti ispunjena kao mjera, znamo i sami što se sve događalo. Rekli smo da ćemo raditi na tome tijekom ove godine, prije svega ona čuvena uredba o složenosti poslova i koeficijentima – dajem vam primjer da postoje neke mjere koje vidimo i znamo da ih nećemo ispuniti”, napomenuo je.

Izrazio je nadu da će, što se uspješnosti provođenih mjera tiče, Vlada nadmašiti prošlogodišnji program reformi.