Sve je aktualnija tema – nova porezna reforma. Iz Vlade je potvrđeno da će se stopa PDV-a smanjiti na 24 posto. Još se razmišlja hoće li biti dodatnog smanjivanja ili čak ukidanja nameta na plaće, poput doprinosa za zapošljavanje i zaštitu na radu. O novom poreznom rasterećenju još nema dogovora u vladajućoj koaliciji.

O reformi je u Temi dana HRT-a govorio ministar financija Zdravko Marić.

Na pitanje zašto se PDV ne bi umanjio na 22 posto kao što je tražio HNS ili više Marić je kazao kako je “porezno rasterećenje dobro, ali se ne može zanemariti ukupna fiskalna slika i ugroziti proračun i sve ono što je ućinjeno u protekle dvije godine, a to je umanjenje poreza na dohodak i dobit”.

Dodao je kako se “radi na stvaranju prostora da se potrošni porezi umanje, a gleda se i na to da se dodatno rastereti rad”.

Na pitanje hoće li se ići na ukidanje ili smanjivanje doprinosa za zapošljavanje te doprinosa za zaštitu na radu, Marić je kazao kako je takva kombinacija sa smanjivanjem PDV-a “fiskalno izazovna”.

Naime, tim doprinosima se u proračun slije 2,6 do 2,7 milijarde kuna. Dodao je, međutim da se razmišlja o ‘posrednom’ smanjivanju tereta zaposlenika.

“Nitko ne može garantirati da će smanjivanjem poreznog opterećenja nužno porasti cijene, kao što i smanjivanje PDV-a ne mora nužno dovesti do korekcije cijena na niže. Ali se time otvara manevarski prostor poslodavcima za zapošljavanje i dizanje plaća – što su oni i najavili”, rekao je.

Na pitanje hoće li se ukinuti stopa poreza na dohodak od 36 posto ili povećati srednji prag Marić je kazao kako je to vrijedno razmatranja. “1,5 mil. naših poreznih obveznika trenutno uopće ne plaća porez na dohodak. Plaća ga preostalih 1,2 mil. Centralna se država odrekla tih prihoda – oni idu lokalnoj samoupravi”, dodao je.

“Jako ste dobru temu otvorili”, odgovorio je Marić na pitanje “Ima li uopće šanse za porezne reforme bez reforme jedinica lokalne uprave?”. “Svjestan sam svoje odgovornosti i moram ponoviti da porezni sustav ne može riješiti sve naše probleme. Nužno je da uslijede mjere koje će paralelno doprinjeti strukturnim iskoracima. Želimo da ovo bude nastavak onog što smo nazvali sinergijsko djelovanje. Jedino tako može doći do rasta standarda”, kazao je Marić.

Ključ dugoročne hrvatske financijske stabilnosti je u rashodovnoj strani. “O rashodovnoj strani moramo izuzetno pažljivo voditi brigu. Racionalno, efikasno, transparentno i namjenski trošiti. Prihodovna strana nije manje važna, a svaki višak mora se koristiti za porezno rasterećenje i smanjivanje duga”, zaključio je Marić.