Hrvatska bi trebala ući u eurozonu i uvesti euro 1. siječnja 2023. godine, a potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić naglasio je da je ispred Hrvatske jako puno posla, ali kako je datum ulaska u eurozonu realan.
Hrvatski javni dug je gotovo na 90 posto BDP-a. Marić je u Dnevniku HRT-a kazao kako je Vlada Republike Hrvatske radila na smanjivanju javnog duga, ali je COVID ipak utjecao na taj dug. Stopa rasta je za ovu godinu preko pet posto, a očekuje se i ponovno smanjivanje udjela javnog duga na razinu od 86 posto BDP-a.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je najavio da se ukida dio potpora gospodarstvu. Pošto su svi segmenti gospodarstva otvoreni, ali ipak uzimajući u obzir da su pojedini segmenti gospodarstva, recimo uslužne djelatnosti, pretrpjele veće negativne posljedice COVID-a, te ih još uvijek osjećaju, stoga će se u razdoblju koji je pred nama intenzivno voditi razgovori s Udrugom poslodavaca upravo po pitanju da se s horizontalnog pristupa više usmjeri na sektorski dio.
“Danas je na Vladi donijeta odluka da se u segmentima kreativne industrije, povremenog prijevoza, turističkim agencijama idemo s pojedinačnim mjerama zasebnih resora”, rekao je Marić.
Ministar Marić za @hrtvijesti: Radimo prema tome da Hrvatska postane članica #Eurozone i uvede euro 1. siječnja 2023. Ispred nas je puno posla, ali navedeni datum ulaska u eurozonu je realan. pic.twitter.com/h2YzwRJ3I7
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) July 1, 2021
Komentari