Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je kazao da će se o besplatnim udžbenicima za učenike još razgovarati, prije svega da se vidi koliki je ukupni potencijalni efekt te mjere na proračun.

Na upit novinara radi li se o ultimatumu saborskog kluba zastupnika Stranke rada i solidarnosti Milana Bandića, Reformista i nezavisnih zastupnika vezanom uz besplatne udžbenike, Marić je kazao da je jučer održan sastanak i da on taj zahtjev nije shvatio kao ultimatum.  “Imali smo jedan konstruktivni razgovor o nekoliko točaka i što se tiče poreznih zakona ali i samog proračuna”, rekao je Marić nakon saborske rasprave o amandmanima na porezne zakone.

U utorak je izvor blizak tom saborskom klubu rekao da su upoznali ministra Marića s njihovim stavom da državni proračun za iduću godinu, o kojem će se u Saboru glasovati 3. prosinca, neće imati njihovu podršku ne osiguraju li se u njemu sredstva za besplatne udžbenike za osnovnoškolce u cijeloj državi.

Pozivaju se pritom na ustavnu odredbu da je obvezno obrazovanje besplatno, da bi to financijski rasteretilo roditelje i riješilo ih obveze hodanja po knjižarama. Kažu da je oko 200 milijuna kuna, koliko bi trebalo za besplatne udžbenike, moguće naći u proračunu koji za iduću godinu iznosi 140 milijardi kuna.

Marić je podsjetio je da u Hrvatsko postoji iskustvo s besplatnim udžbenicima za učenike i na lokalnoj i na centralnoj razini, odnosno da je u jednom trenutku financiranje iz državnog proračuna za tu svrhu bilo ukinuto, nakon čega su pojedince jedinice lokalne uprave u okviru svojih mogućnosti osiguravale sredstva za besplatne udžbenike.

“O toj mjeri treba razgovarati, prije svega da se vidi ukupni potencijalni financijski efekt, i s druge strane, da se vidi na koji način i kako, jer se taj element mora vezati i sa zakonom o udžbenicima, koji je između ostaloga sada i u proceduri”, izjavio je Marić, kazavši da će se u konačnici naći najbolje moguće rješenje.

Napomenuvši da će se o toj mjeri još razgovarati, ustvrdio je da ima još dovoljno vremena. “Rasprava o proračunu je u utorak, sljedeći tjedan, a i nakon nje postoji još nekoliko dana, kada se mogu još neke stvari izbrusiti”, rekao je Marić.

Na upit novinara koliko bi ta mjera stajala proračun, Marić je rekao da se zadnja brojka, za besplatne udžbenike u osnovnoj školi i u prvom razredu srednje škole, kretala oko 400 milijuna kuna.  “Međutim, treba u svakom slučaju napraviti sada ažuriranu verziju tih izračuna”, napomenuo je Marić.

Na novinarski upit kako komentira HUP skor koji pokazuje da Hrvatska ostajemo na začelju Europske unije te da je najgora članica rekao je kako još nije stigao vidjeti detalje skora. “Detalje HUP skora ću pogledati, nisam do sada stigao”, odgovorio je Marić novinarima.

HUP Skor, kojim se mjeri napredak odnosno rezultat reformi u 12 područja ključnih za bolje poslovanje u Hrvatskoj, za 2018. godinu iznosi 37 bodova, što je za jedan bod manje nego godinu ranije, istaknuto je u srijedu na predstavljanju tog indeksa u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). Ovaj HUP Skor pokazuje da ostajemo na začelju Europske unije, najgora smo članica, naglasila je predsjednica HUP-a Gordana Deranja.

Novinari su Marića pitali živimo li u dva paralelna svijeta – jedan u kojem on govori da je sve dobro, da stvari idu dobro, i drugi u kojem gospodarstvenici kažu da se boje onoga što dolazi sutra.

“Živimo u istom svijetu, nikakvi paralelni svjetovi nisu”, kazao je Marić te dodao kako su sa HUP-om i HGK imali raspravu i oko poreznog rasterećenja u ovom trećem krugu te misli da su na adekvatan način odgovorili na sve komentare, odnosno prijedloge.

“Znate da je onaj originalni prijedlog, koji je došao, bio težak preko 15 milijardi kuna”, rekao je Marić te dodao kako je prihvaćeno ono što ima efekta, a u isto je vrijeme fiskalno i financijski “moguće i izdrživo”. “Ali uvijek treba razgovarati i razmišljati i o koracima dalje”, istaknuo je.

U ovom trećem krugu porezne reforme je ukupno sedam milijardi kuna rasterećenja što nije malo, ocjenjuje Marić, koji napominje kako i dalje treba stremiti i stvarati prostor za daljnja rasterećenja.

Marić je ponovio kako je porezna reforma koncipirana da se porezni sustav pojednostavi, da se učini prohodnijim, transparentnijim, a u konačnici porezno, socijalno i društveno pravednijim u odnosu na ono što smo imali. Tim smjerom treba nastaviti, a paralelno s tim raditi mjere kojim će se rasterećivati i smanjivati porezi, naveo je.

Podsjetio je da su do prije tri do četiri godine deficiti proračuna bili 17 i više milijardi kuna. “Kontroliramo rashodnu stranu proračuna, sav višak prihoda ide u smanjivanje javnog duga i porezno rasterećenje”, rekao je Marić te dodao kako misli da je to dobar smjer. “Uvijek će biti apetiti bilo od poslodavaca ili drugih socijalnih partnera da to bude agresivnije, brže i naravno da se slažemo u tom dijelu. Ali treba uzeti u obzir i kontekst cijele priče. Znate i sami što je proračun”, kazao je između ostaloga Marić, odgovarajući na upite novinara u Saboru.