Izvoz mora biti pokretač hrvatskoga gospodarstva, kao sektor koji stvara dodatnu vrijednost, a država mu treba dati sve što može kako bi se i dalje razvijao, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u utorak na Liderovom klubu izvoznika.

“Izvoz mora biti tema u svakom trenutku jer je to sektor koji investira i zapošljava, a koliko je snažan, dokazuje i to da konkurira cijelom svijetu”, istaknuo je Marić na Liderovom klubu izvoznika, u organizaciji poslovnog tjednika Lider.

Kako se navodi u priopćenju Lidera, Marić je kazao da je koronakriza izazvala simultani šok u ponudi i potražnji, a teški poremećaji u opskrbnim lancima znatno su utjecali na makroekonomske rezultate. Unatoč svemu prošlogodišnji rezultati ostvareni u turizmu i izvozu nadmašili su očekivanja Vlade, dodao je.

“Kad je riječ o ovoj krizi, potpun oporavak gospodarstva ne očekujemo prije kraja 2022., ali do tada trebamo činiti sve da on bude što jači i brži te da otvorimo perspektive, koje zbog ove krize nisu nestale. Kad se jednom otvore sva gospodarstva, oni prvi i najspremniji bit će u velikoj prednosti”, rekao je Marić.

Osvrnuvši se na EU instrument Next Generation, Marić je rekao da bi uopće mogla konkurirati za apsorbiranje sredstava iz tog fonda, Hrvatska mora do 29. travnja finalizirati i prihvatiti Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Pritom je ključna dobra priprema jer nikomu nije u interesu predati gotov dokument, a dobiti odbijenicu iz EU-a.

“Moramo upravljati očekivanjima jer ta vrsta instrumenta potiče države da provedu strukturne reforme u privatnom i javnom sektoru, što bi onda bila osnova za ulaganje nepovratnih, ali i drugih sredstava”, naveo je Marić.

Prednost je tog instrumenta u odnosu na klasične modalitete fondova EU-a što nema dijela nacionalnog sufinanciranja, kao ni dijela koji se odnosi na pravdanje troškova. Također, do kraja godine, istaknuo je ministar Marić, 13 posto predujma trebalo bi stići na naš račun, a riječ je o 800 milijuna eura nepovratnih sredstava.

Taj će se novac utrošiti ponajprije na strukturni dio, na reforme, transformacije i rekonstrukcije koje bi bile osnažene javnim i privatnim ulaganjima, a dio sredstava u Nacionalnom planu predviđen je i za obnovu od potresa kako bi se i za tu veliku nepogodu našao novi izvor financiranja, izjavio je.

Europski novac nije namijenjen za „krpanje rupa“, rekao je Marić, nego za jačanje otpornosti kako bismo u budućnosti „smanjili okove“ i kako bismo iz nekih možebitnih budućih kriza izlazili brži i spremniji, jer važno je koliko ste spremni kad ulazite u krizu s obzirom na to da o tome ovisi i kako ćete izići iz nje.

Zamjenica Liderova glavnog urednika i voditeljica Kluba izvoznika Manuela Tašler rekla je kako je realno očekivati da će robni izvoz biti mnogo bolji nego prošle godine, a možda i bolji od rekordne 2019. ne bude li bilo novih velikih zatvaranja.

“Izvoz u 2020.zabilježio je pad od 2,3 posto u odnosu na 2019. i dosegnuo gotovo 15 milijardi eura. Izvoznu godinu obilježio je tečaj eura koji je uz malu promjenu od 1,5 posto izvoznicima donio gotovo 1,7 milijardi kuna više prihoda nego što bi ih donio da je ostao na istim razinama”, izjavila je Tašler.

Gledajući po sektorima, pobjednici pandemije su poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, koji su porasli za 25 posto, a rudarstvo i vađenje zabilježili su rast od 328 posto. Prerađivačka industrija pala je za 8,9 posto.

Glavni hrvatski prošlogodišnji partneri bili isti kao i prijašnjih godina – Njemačka, Italija, Slovenija, Mađarska i Austrija – ali rast je zabilježen i na tržištima Francuske i Češke jer su se tražili novi kanali kako bi se nadoknadio pad s naših glavnih tržišta.

U organizaciji poslovnog tjednika Lider, Klub izvoznika održava se od 2011., a okuplja najuspješnije hrvatske tvrtke čije je poslovanje okrenuto izvoznim tržištima.

Ima 26 tvrtki članica i to su: AD Plastik, Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD), Alarm automatika, Applied Ceramics, Badel 1862, Bajkmont, DHL International, DIV grupa, Ericsson Nikola Tesla, Ferro-Preis, HBOR, Hrvatska poštanska banka (HPB), Hrvatska kontrola zračne plovidbe (HKZP), Ina, JGL, Kotka, Kraš, Liburnia pomorska agencija, Odašiljači i veze, Podravka, Požgaj Grupa, Radin Print, Spider grupa, Šestan-Busch, Tehnix i Vetropack Straža.