Ministar financija Zdravko Marić u petak je govorio o rebalansu proračuna, inflaciji, porastu cijena energenata i životnih troškova građana, kao i cijenama goriva.

Govoreći o rebalansu proračuna zbog zbrinjavanja izbjeglica iz Ukrajine i obnavljanju robnih zaliha, Marić je kazao da se te stavke najviše vide na razdjelu Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva gospodarstva, ali na nekim drugim stavkama.

“Ta stavka popet će se sigurno i puno više. Najveći dio u ovom trenutku je za zbrinjavanje izbjeglica, odnosno nešto što smo voljeli govoriti – zanavljanje robnih zaliha. Međutim, u okolnostima kakve jesu, a s obzirom na agresiju na Ukrajinu, moramo voditi računa i imati i neki dugoročniji pogled pa sama nabava nekih artikala u strateškim robnim zalihama i kako bi osigurali sigurnu opskrbu i ne bi dozvolili bilo kakve prekide i poremećaje u normalnom funkcioniranju našeg društva i gospodarstva”, rekao je.

75 milijuna kuna za popunjavanje skladišta plina

Ministar je komentirao i hoćemo li ispuniti postotak od 90 posto popunjenosti skladišta plina. Kaže da je najvažnija stavka u državnom proračuna stavka na jamstvima.

“Drugim riječima, svi smo suočeni s porastom cijena – međutim ono što je još i veći izazov u ovom trenutku je osigurati adekvatnu opskrbu, da ničega ne manjka. Kad gledamo opskrbljivače plina, s obzirom na visoku cijenu i neizvjesnost gdje će ta cijena ići, brojnim manjim opsrkbljivačima nije isplativo ulaziti u to. Državni proračunom je u ovom proračunu osigurano milijardu i 100 milijuna eura jamstva ukupno za ove potrebe. Najveći dio toga će ići preko nekoga tko to može najbolje i odraditi, a to je HEP kao tvrtka i kao kompanija”, kazao je gostujući u programu N1 Televizije.

Međutim, napominje Marić, da bi i HEP došao do određenih likvidnih sredstava, kreditne institucije zahtijevaju podršku državnog proračuna.

“I zato su osigurana ta jamstva da se, između ostaloga napuni skladište, to je cca 400 milijuna eura i da se osigura opskrba energentima za HEP, s obzirom na to da se HEP ne troši samo i ne opskrbljuje i nije ideja samo opskrbljivanje građana. Primarno je, ali i oni imaju svoje određene potrebe. Imaju gospodarstvo, ali i proizvodnju struje, odnosno električne energije. Isto tako, još dodatnih 100 milijuna za male opskrbljivače. Sve skupa negdje milijardu i 100 milijuna kuna jamstvene sheme”, objašnjava ministar.

Brojka od 75 milijuna kuna vidljiva je na rashodima, ističe.

“Možemo pretpostaviti da će biti određenih troškova skladištenja tog plina. Da bi osigurali adekvatnu opskrbu građana, tu je ta stavka da proračun uskoči i pokrije te vrste gubitaka”, govori.

Marić kaže da vjeruje u model na kojem se radi.

“I u normalnim okolnostima, kad završi jedna sezona grijanja, onda se radi priprema za novu sezonu grijanja. Cijene su vrlo visoke zbog dobavnih pravaca i situacije s Rusijom. Nalazimo modele kako bismo ispunili sigurnu opskrbu. Zato smo i išli s paketom mjera da ublažimo te inflatorne pritiske. Mislim da je u ovom trenutku najvažnije osigurati opskrbu”, veli ministar.

Porast cijena goriva

Cijene goriva u Hrvatskoj rasle su dva tjedna uzastopno i sada su se približile granici od 15 kuna po litri za benzinska i dizelska gorica. Marić je podsjetio da je država na početku administrativno odredila cjenovnu granicu na 11 kuna i 10 lipa, ali napominje da bi s daljnim produljenjem te mjere riskirali opskrbu.

“Zato smo deregulirali tu vrstu ograničenja na cijenu. Ima još nešto malo prostora za spuštanje. Ne bi bilo dobro da ulazimo u spiralu spekulacija koliko bi to moglo biti. Imamo desetke lipa na dizelu i nekih gotovo kuna na benzinu. Trošarinski sustav je već godinama bio takav da je trošarina na dizel uvijek bila niža nego na dizel, a to je zato što je najveći broj gospodarskih vozila na dizel”, rekao je.

Kaže da ne bi prejudicirao što će se dalje događati s cijenama goriva.

“Hrvatska neće sigurno kršiti bilo kakve regule i pravila. Što se tiče sustava PDV-a, PDV je vezan za prehrambene proizvode. Situacija je takva da ne daje mogućnosti i prostora nekim velikim obećanjima. Unatoč svim tim poteškoćama, mi pratimo situaciju. Ne bih zaista ništa obećavao, vidjet ćemo kako se situacija bude razvijala”, kazao je.

Napominje da Hrvatska i dalje za ovu godinu ima gospodarski rast i da trebamo činiti i dalje sve da to tako ostane.

Stopa inflacije raste

Stopa inflacije u Hrvatskoj u ožujku je iznosila 7,3, ali brojke za travanj još uvijek nisu poznate.

“Mi svakako očekujemo nastavak ubrzanja inflacije. Nažalost, puno je više ovih negativnih čimbenika rizika nego pozitivnih. Što se tiče travanjske inflacije, svakako očekujemo nastavak rasta”, ističe ministar.

U svakom je slučaju, govori Marić, opća razina cijena otišla gore.

“Mislim da to što analitičari pojedini govore je utemeljeno, ali mislim da imaju kvalitetnu argumentaciju kad kažu da je opća dinamika cijena otišla gore. Dosad naše sve mjere koje su usmjerene u ublažavanje inflatornih pritisaka, to su sve mjere fiskalne politike”, rekao je.