HDZ-ov ekonomski stručnjak Goran Marić optužio je u utorak potpredsjednika Vlade i ministra regionalnoga razvoja i fondova EU Branka Grčića da je govoreći o idiličnom stanju u gospodarstvu i zanemarivanjem činjenice o nepromjenjenom indexu ekonomske klime (ESI) dosljedan u svom iskrivljavanju istine.

“Ako je riječ o tako nečemu što netko vidi a što nitko drugi ne vidi – onda je riječ ili o genijalcu ili o osobi s priviđanjima. Da je riječ o genijalcu, onda bi imali barem 65.000 više zaposlenih nego prije četiri godine, a ne 65.000 manje zaposlenih u tom razdoblju”, kazao je Marić u izjavu za medije na temu “Grčićevi novi gospodarski pokazatelji”

 

• “Nema zemlje u EU u kojoj je nesigurnost naplate potraživanja veća nego u Hrvatskoj i to traje godinama”, upozorio je Marić.

 

Poraznom činjenicom za Vladu koja je odgovorna za stanje u Hrvatskoj i za ESI drži što je taj index ostao nepromijenjen nakon što se pogoršao u kolovozu.

“Ako je nešto loše kao što je loše u području ekonomske klime u Hrvatskoj, i onda se to još dodatno pogorša u kolovozu ove godine kada je ESI s 123,7 pao na 119, 4 boda te onda ostane nepromijenjen, je porazna činjenica. Ponajprije za Vladu koja odgovara za stanje u Hrvatskoj i za ESI”, rekao je Grčić.

Upozorio je i da naša zemlja i EU očito idu u različitim smjerovima jer u EU index ekonomske klime raste. Razlog tome vidi u činjenici da Vlada ne uočava osnovne probleme hrvatskog gospodarstva i gospodarstvenika. Marić je kazao kako zabrinjava i što Vlada nije posvetila dovoljno pozornosti činjenici da gospodarski subjekti imaju vrlo nizak stupanj samofinanciranja, a iznimno visoke troškove financiranja. Pri tome, dodao je, tu dolaze onda do izražaja pravna i ekonomska nesigurnost.

“Nema zemlje u EU u kojoj je nesigurnost naplate potraživanja veća nego u Hrvatskoj i to traje godinama”, upozorio je Marić.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić izjavio je u utorak kako rast industrijske proizvodnje od 1,3 posto u prošloj godini te od 1,9 posto u prvih osam mjeseci ove godine jasno govori o ubrzanju trenda rasta industrije te očekuje da, uz rast trgovine na malo, to bude snažan doprinos rastu BDP-a i u trećem kvartalu.

Grčić je istaknuo kako je to svakako i rezultat poboljšane poslovne klime u Hrvatskoj, što pokazuje i indeks poslovne klime koji je objavila EK. Taj je indeks, kako je naveo, u ovom mjesecu stagnirao, ali je važno napomenuti da je trenutno najveći u Europi.

Ekonomska klima u Hrvatskoj bila je u rujnu gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec, dok je na razini Europske unije poboljšana, pokazalo je u utorak objavljeno istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u rujnu za samo 0,2 boda, na 119,6 bodova. Na razini EU-a ekonomska je klima poboljšana, poduprta boljim očekivanjima u maloprodaji i u industriji, dok su među pojedinim zemljama kočnica bila pogoršana očekivanja u velikim gospodarstvima poput Velike Britanije i Poljske. Tako je ESI za EU28 porastao u rujnu za 0,6 bodova, na 107,6 bodova. Znatno veći skok, za 1,5 bodova na ukupno 105,6 bodova, zabilježio je indeks ekonomske klime u eurozoni, što u Komisiji tumače izrazitim padom očekivanja u britanskom gospodarstvu (za 2,8 boda) i poljskom gospodarstvu (za skromnijih 0,7 boda).