Referendum u Moldaviji trebao je dati jasan mandat o ključnim političkim pravcima ove države, ali je umjesto toga otkrio duboki rascjep unutar moldavskog društva”, kazala je u razgovoru za Nacional Mariana Rosca, direktorica projekata na Sveučilištu Transilvanija u rumunjskom Brasovu. Ova Moldavka doktorirala je na temi “Ljudska prava: etički, društveni i politički izazovi” na Sveučilištu Deusto u španjolskom Bilbau, a ima i doktorat iz socijalne filozofije na moldavskom Institutu za povijest. Mariana Rosca nedavno je bila i jedan od govornika na Zagrebačkom sigurnosnom forumu, a u razgovoru za Nacional osvrnula se na situaciju u Moldaviji nakon održanog referenduma o članstvu u Europskoj uniji i uoči drugog kruga predsjedničkih izbora koji će se održati 3. studenoga.

NACIONAL: Kakva je situacija u Moldaviji nakon održanog referenduma?

Trenutna situacija u Moldaviji naglašava složenu društvenu i političku klimu obilježenu značajnom podijeljenošću i određenim stupnjem zbunjenosti među stanovništvom u pogledu budućeg smjera zemlje. Referendum, pozdravljen kao povijesna prilika za Moldavce da izraze svoje preferencije o ključnim pitanjima, umjesto toga je istaknuo duboko ukorijenjene izazove s kojima se Moldavija suočava u njegovanju jedinstvene nacionalne vizije. Referendum je trebao dati jasan mandat o ključnim političkim pravcima, ali je umjesto toga otkrio duboki rascjep unutar moldavskog društva. Ta se podjela može pratiti u različitim temeljnim čimbenicima, uključujući dugotrajne geopolitičke napetosti, gospodarske izazove i različite generacijske poglede na mjesto Moldavije u globalnom političkom sustavu. Moldavija, mala nacija smještena između Rumunjske i Ukrajine, godinama se suočava s političkom nestabilnosti i ekonomskim poteškoćama. Stanovništvo je i dalje polarizirano, pri čemu neki favoriziraju bliže veze s Europskom unijom, a drugi naginju Rusiji, odražavajući šire regionalno natezanje konopa za utjecaj na naciju. Te su podjele dodatno zakomplicirale unutarnje političke borbe i promjenjive saveze unutar Moldavije, pa su mnogi građani nesigurni u to što budućnost nosi. Iako je referendum omogućio Moldavcima da izraze svoje mišljenje, rezultati su pokazali da se mnogi ljudi bore u tome da odluče o jasnom putu prema naprijed. Ova se konfuzija može djelomično pripisati nedostatku jasnih informacija, dezinformacijama, suprotnim porukama političkih stranaka i utjecajnih skupina unutar zemlje.

NACIONAL: Iako je referendum bio neobvezujući, koliko je značajno što je na kraju većina Moldavaca ipak za ulazak u EU?

Neobvezujući referendum u Moldaviji o pridruživanju Europskoj uniji ne umanjuje njegov značaj, posebno za proeuropske pristaše zemlje, sadašnju vladu i sadašnju predsjednicu. Ovaj ishod važan je ne samo simbolično, već i kao odraz otpornosti proeuropskih osjećaja, unatoč značajnim preprekama i utjecaju suprotstavljenih frakcija. Iako referendum nije pravno obvezujući, on svejedno predstavlja simboličnu pobjedu proeuropskih snaga u Moldaviji. Aktualna moldavska vlada i predsjednica Maia Sandu, zagovornici bližih veza s EU-om, vide ovo većinsko glasovanje kao potvrdu svoje agende. Kampanje dezinformacija, vjerojatno motivirane proruskim frakcijama i oligarsima koji bježe iz Moldavije, iskoristile su postojeće podjele u Moldaviji kako bi utjecale na javno raspoloženje. Iako nije obvezujući, referendum služi kao barometar javnog raspoloženja koji može utjecati na vladine prioritete i formuliranje politike.

NACIONAL: Što se dogodilo u noći s nedjelje na ponedjeljak i kako je došlo do velike promjene rezultata referenduma?

U noći s nedjelje na ponedjeljak, Moldavija je svjedočila dramatičnoj promjeni rezultata referenduma, odražavajući jaku podjelu između domaćeg biračkog tijela i moldavske dijaspore u inozemstvu. U početku su glasovi prebrojani unutar Moldavije ukazivali na tijesan ishod, s tijesnom većinom koja je izrazila skepticizam glede pridruživanja Europskoj uniji. No tijekom noći počeli su pristizati rezultati iz inozemstva, pa se ishod promijenio. Ova promjena istaknula je dva kritična aspekta moldavskog društva: utjecaj ruske propagande na domaće biračko tijelo i kontrastne proeuropske osjećaje unutar dijaspore. Ogromna potpora dijaspore članstvu u EU-u, s podrškom aktualnoj proeuropskoj predsjednici, služila je kao protuteža podijeljenim stajalištima unutar Moldavije, u kojoj su ruski mediji i propagandni kanali lako dostupni. Oni zasipaju javno mnijenje narativima koji propituju dobrobiti integracije u EU i favoriziraju bliže veze s Rusijom. Ovaj stalan protok informacija značajno je utjecao na perspektivu mnogih Moldavaca, čineći ih opreznijima pri prekidu veza s Rusijom ili opredjeljivanju za budućnost u EU-u. Nasuprot tome, Moldavci koji žive u inozemstvu i koji su često izravno iskusili dobrobiti članstva u EU-u, kao što su ekonomska stabilnost, veće osobne slobode i viši životni standard, skloniji su integraciji u EU. Njihovo životno iskustvo pokazalo im je prednosti toga što su dio europske zajednice, što je dovelo do snažne potpore za približavanje Moldavije Europi. Posljedično, kada su glasovi dijaspore zbrojeni, oni su stvorili značajan zaokret prema proeuropskim rezultatima, mijenjajući ishod referenduma i otkrivajući stupanj potpore članstvu u EU-u među Moldavcima koji su iz prve ruke bili izloženi europskom načinu života.

NACIONAL: Puno se govori o ruskom uplitanju u referendum, kako je točno Putin pokušao utjecati na rezultat?

Rusko uplitanje u nedavni referendum u Moldaviji bilo je višestruko, sa strategijama usmjerenim na gotovo sve razine društva. Ti su napori bili u rasponu od financijske potpore oporbenih stranaka do propagandnih napora kroz vjerske i društvene institucije, stvarajući sveprisutan utjecaj s namjerom da se spriječi pridruživanje Moldavije Europskoj uniji. Dokazi koje su prikupili istraživački novinari i nedavna otkrića moldavskih vlasti bacaju svjetlo na to kako je Moskva koristila lokalne posrednike, značajna financijska sredstva i kulturne institucije kako bi potkopala europske težnje Moldavije. Jedan istaknuti primjer uplitanja Rusije dokumentirao je novinar Măriuţa Nistor, koji se infiltrirao u mreže povezane s proruskim oligarhom Ilanom Şorom. Şor živi u Moskvi i održava bliske veze s ruskim interesima i orkestrirao je značajne financijske transfere iz Rusije svojim pristašama u Moldaviji kako bi utjecao na referendum. Kako je Nistor otkrio, Şorova mreža ciljala je moldavske građane plaćajući im da sudjeluju u protuvladinim prosvjedima, distribuiraju lažne informacije o EU-u, pa čak i glasaju protiv integracije Moldavije u EU na referendumu. Nistorova tajna istraga trajala je tri mjeseca i otkrila je zamršene metode kupnje glasova, gdje su operativci u Şorovoj mreži vrbovali Moldavce, osiguravali obuku i usmjeravali plaćanja preko ruskih državnih banaka. Koristeći se lažnim identitetom, Nistor je iz prve ruke promatrao kako je shema bila koordinirana: pojedincima je ponuđena naknada – oko 15.000 ruskih rubalja mjesečno, što je otprilike 2700 moldavskih leja – za promicanje proruskih narativa i potporu Şorovim političkim kandidatima. Ovim su operativcima u Rusiji otvoreni bankovni računi s pomoću lažnih vjerodajnica, a mjesečne uplate polagane su kao “naknada” za njihov trud. U listopadu su policijski inspektorat Moldavije i Ured tužitelja za borbu protiv korupcije otkrili da je više od 130.000 moldavskih građana primilo novac iz Rusije kao dio tih shema kupnje glasova. Organi za provedbu zakona dokumentirali su više od 15 milijuna dolara prebačenih iz Moskve u Şorovu mrežu u jednom mjesecu.

Drugi značajan kanal utjecaja je Pravoslavna crkva. Osobito Ruska pravoslavna crkva koja ima velik utjecaj u Moldaviji, a neki su svećenici otvoreno promicali proruske stavove. Izvješća pokazuju da su određeni članovi svećenstva koristili svoje platforme kako bi potaknuli vjernike da glasaju protiv integracije u EU, često predstavljajući EU kao prijetnju moldavskim kršćanskim vrijednostima i tradicijama. U propovijedima i na skupovima u zajednici ti su vjerski čelnici EU prikazivali kao sekularizirajuću silu, upozoravajući na to da će kulturni i vjerski identitet Moldavije biti kompromitiran pridruživanjem Uniji. Ova poruka je našla prijemčivu publiku među konzervativnijim i religioznijim segmentima stanovništva, dodatno ojačavši raspoloženje protiv EU-a u tim zajednicama. Uključivanje Crkve pokazuje opseg ruskog utjecaja unutar moldavske kulturne i društvene strukture, gdje je vjerski autoritet često duboko isprepleten s političkim sklonostima. Osim operacija Ilana Şora, Rusija je pružila financijsku potporu nekolicini političkih vođa i stranaka koje su bile povezane s interesima Moskve. Ovi političari, često glasni kritičari proeuropske vlade, dobili su sredstva za pokretanje javnih kampanja protiv integracija u EU.

NACIONAL: Aktualna predsjednica Maia Sandu poznata je po svom proeuropskom usmjerenju i kritičarka je režima Vladimira Putina. Koliko je za Moldaviju, ali i za cijelu Europu, važno da ona pobijedi u drugom krugu izbora?

Njena pobjeda u drugom krugu izbora u Moldaviji ima veliki značaj, kako za budućnost Moldavije tako i za europsku stabilnost i integraciju. Poznata po svom proeuropskom stavu i glasnom kritiziranju režima Vladimira Putina, njena pobjeda bila bi ključna za čvrsto usmjeravanje Moldavije prema EU-u i suprotstavljanje ruskom utjecaju u regiji. Evo zašto je njena pobjeda važna: Maia Sandu pozicionirala je Moldaviju kao snažnog zagovornika europskih integracija, provodeći reforme koje su u skladu sa standardima EU-a u upravljanju, vladavini prava i gospodarskim praksama. Pod njezinim vodstvom Moldavija se približila usklađivanju s Europskom unijom, osiguravši status kandidata 2022. i pokrenuvši kritične pravosudne i gospodarske reforme. Pobjeda bi nastavila ovu putanju, povećavajući izglede Moldavije za članstvo u EU-u, što je prekretnica koja bi mogla transformirati politički i gospodarski krajolik zemlje smanjenjem korupcije, povećanjem stabilnosti i poboljšanjem kvalitete života moldavskih građana. Maia Sandu važna je za europsku sigurnost jer je Moldavija strateški smještena između Ukrajine i EU-a. Ruske ambicije u Ukrajini pojačale su regionalne napetosti, zbog čega je stabilnost Moldavije ključna za istočnu granicu EU-a. Njena pobjeda podržala bi napore da se ojača otpornost Moldavije na rusko uplitanje i hibridne prijetnje, posebice kroz dublja partnerstva s EU-om i NATO-om.

NACIONAL: Kakva je vaša prognoza, što će se dogoditi u Moldaviji u sljedećih nekoliko mjeseci i kako vidite ishod cijele ove situacije?

Situacija u Moldaviji tijekom sljedećih nekoliko mjeseci bit će uvelike ovisna o rezultatima nadolazećih predsjedničkih izbora 3. studenoga. Ovi su izbori kritična točka za zemlju, s potencijalom da oblikuju njezin put prema daljnjem razvoju i integraciji s Europsku uniju ili će je gurnuti u nestabilnost pod utjecajem ruskih interesa. Ako aktualna predsjednica Maia Sandu pobijedi, to bi signaliziralo kontinuiranu predanost njezinoj proeuropskoj agendi, koja daje prioritet integraciji s EU-om, gospodarskim reformama i jačanju demokratskih institucija. Njena administracija imala je za cilj izgraditi otpornu Moldaviju, aktivno tražeći partnerstva s EU-om i NATO-om kako bi se suprotstavila ruskom utjecaju. Njena pobjeda mogla bi uliti nadu stanovništvu i ojačati povjerenje javnosti u budućnost Moldavije. Suprotno tome, ako pobijedi njezin protivnik – koji ima jasno stajalište protiv EU-a i čini se da je više usklađen s ruskim interesima – to bi moglo dovesti do značajne promjene u političkom ustrojstvu Moldavije. Takav bi scenarij vjerojatno rezultirao povećanom nestabilnošću, jer bi novo vodstvo moglo pokušati poništiti reforme, oslabiti veze sa Zapadom i potencijalno se prilagoditi Moskvi. Ova promjena mogla bi rezultirati povratkom autoritarnije vladavine, ekonomskim izazovima i slamanjem povjerenja javnosti u vladine institucije.