Preuzevši palicu od Njemačke, prvog siječnja Portugal je započeo rotirajuće šestomjesečno predsjedanje Europskim vijećem. Sredinom mjeseca portugalski premijer Antonio Costa predstavio je prioritete predsjedanja pred Europskim parlamentom. U međuvremenu su u nedjelju, 24. siječnja, održani predsjednički izbori na kojima je u prvom krugu uvjerljivo pobijedio dosadašnji predsjednik iz redova Socijaldemokratske stranke Marcelo Rebelo de Sousa. Iako je Portugal, zemlja od 10 milijuna stanovnika, u prvom valu pandemije prošao bolje od ostalih, sada je po broju zaraženih na prvom mjestu u EU-u.

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s novom portugalskom veleposlanicom u Republici Hrvatskoj, Mariom Paulom Vieira Leal da Silva, koja je preuzela dužnost u studenome prošle godine. Iza nje je dugogodišnja diplomatska karijera koju je započela još 1986. godine, kada se nakon diplome na Pravnom fakultetu u Lisabonu pridružila portugalskom Ministarstvu vanjskih poslova. Tijekom desetljeća u Ministarstvu imala je brojne odgovorne dužnosti. Obnašala je dužnosti u stalnim predstavništvima Portugala pri EU-u u Bruxellesu i pri Vijeću Europe u Strasbourgu, zatim u Mozambiku, Maputu i SAD-u, Washingtonu DC. Nakon toga bila je veleposlanica u Demokratskoj Republici San Tome i Prinsipe, nerezidencijalna u Gabonu i Ekvatorijalnoj Gvineji. Prije Hrvatske bila je veleposlanica Portugala u Turskoj i nerezidencijalna za Turkmenistan, Gruziju i Azerbajdžan.

Prošloga tjedna nova je portugalska veleposlanica Maria Paula Vieira Leal da Silva predstavila prioritete portugalskog predsjedanja diplomatima iz zemalja EU-a akreditiranima u  Hrvatskoj. U razgovoru za tjednik Nacional posebno je željela istaknuti koliko je sretna što je preuzela dužnost u Zagrebu: „Građani Hrvatske pokazali su nevjerojatnu gostoljubivost, a vaša povijest i vaš kulturni i nacionalni identitet doista su zadivljujući.“

NACIONAL: Kako ste vi doživjeli potres u Hrvatskoj, kako je prošlo vaše veleposlanstvo?

Željela bih prvo uputiti svoju najiskreniju sućut hrvatskom narodu i hrvatskoj vladi zbog katastrofa koje su nas zadesile u posljednje vrijeme – ne samo pandemija covida-19, već i razorni potresi koji su pogodili Grad Zagreb i Sisačko-moslavačku županiju. To je velika tragedija i doista ste imali nesreću da se dvije katastrofe događaju praktički u isto vrijeme. Mislim da ste dobro svladali te dvije ozbiljne situacije. Ali lekcija koju sam ovdje naučila, nešto što me doista dirnulo je solidarnost koju su pokazali hrvatski građani, ali i međunarodna zajednica. Mislim da je u ovim vremenima sebičnosti i individualizma vrlo važno vidjeti kako ljudi mogu biti velikodušni u teškim vremenima, što je podcrtao i vaš premijer. I meni, kao nekome tko je tek stigao u Hrvatsku, bilo je drago to vidjeti. Mislim da je izuzetno važno da svaki pojedinac pokaže interes za svoju zajednicu i svakoj je državi potrebno aktivno civilno društvo koje će sudjelovati u ovakvim situacijama, a koje se u Hrvatskoj u ovoj situaciji doista iskazalo.

NACIONAL: Usprkos epidemiji koronavirusa i činjenici da Portugal trenutačno bilježi najveći broj novooboljelih, u nedjelju su tamo održani predsjednički izbori. Bilo je prijedloga se odgode jer mnogi zbog samoizolacije nisu mogli glasati. Koliki je bio odaziv i jesu li rezultati očekivani? 

Zapravo, nije bilo formalnih prijedloga da se odgode predsjednički izbori, no činjenica jest da se o tom pitanju raspravljalo. Ali zaključak je bio zakonski vrlo jasan – sve su se stranke i svi predsjednički kandidati složili oko predsjedničkih izbora, usprkos ovim teškim vremenima. Što se tiče ljudi u samoizolaciji, poduzete su određene mjere tako da su oni mogli glasati ranije, a timovi su sakupili njihove glasove u njihovim domovima. Naravno, to je bilo prilično komplicirano, ali je pozitivno prihvaćeno. Iako izlaznost nije bila idealna (iznad 40 posto), viša je nego što se očekivalo. Inače, izlaznost za drugi predsjednički mandat nije baš visoka. No pobjeda predsjednika Marcela Rebela de Souse, koji je vrlo omiljen među građanima, bila je vrlo uvjerljiva. Smatram da su, usprkos vrlo zahtjevnoj situaciji, izbori bili vrlo dobro organizirani. Nije bilo prevelikih gužvi, a kada su nastali redovi, ljudi su disciplinirano držali međusobnu razdaljinu. Sve je bilo vrlo civilizirano, rekla bih.

NACIONAL: Na predsjedničkim izborima bilo je sedmero kandidata, no predsjednik De Sousa nije zapravo imao ozbiljnu konkurenciju?

Predsjednik Republike profesor Marcelo Rebelo de Sousa bio je uvijek u svojoj dugoj karijeri, kao profesor prava, novinar i politički TV analitičar, vrlo poštovana osoba u Portugalu. Kao izuzetno sposoban profesor na Pravnom fakultetu predavao je mnogim generacijama studenata, uključujući mene, i svi studenti su ga jako cijenili. Kao predsjednik, vrlo je blizak narodu i ostavlja dojam jednostavne osobe. Čak su ga u izbornoj noći snimile televizijske ekipe kako donosi plastičnu vrećicu s dostavljenom večerom, nakon koje je namjeravao pogledati izborne rezultate. Ta jednostavnost ljude osvaja! Zato Marcelo Rebelo de Sousa zapravo i nije imao predizbornu kampanju, jer mu nije ni trebala.

NACIONAL: Portugal je 1. siječnja 2021. preuzeo rotirajuće predsjedništvo Europskim vijećem, a agendu predsjedanja u Europskom parlamentu predstavio je portugalski premijer Antonio Costa. Koji su bitni ciljevi i koliko će ih biti teško provesti u situaciji korona-krize koja ne jenjava? 

Ciljevi su vrlo jasno opisani u sloganu našeg predsjedništva: „Vrijeme je djelovanja: za pravednu, zelenu i digitalnu obnovu.“ Prioritet nam je, u osnovi, oporavak europskog gospodarstva temeljen na zelenoj i digitalnoj tranziciji. Za postizanje tog cilja iznimno je važna provedba Višegodišnjeg financijskog okvira, kao i Fonda za oporavak, koji su usvojeni tijekom njemačkog predsjedanja. Također, države članice moraju predstaviti svoje Nacionalne planove kako bi namjenska sredstva bila dostupna. Očekujemo da će ti postupci biti dovršeni u narednim mjesecima. Osim toga, trebamo nastaviti plodnu i aktivnu koordinaciju unutar EU-a u vezi s pandemijom covida-19. Nadalje, Portugal vjeruje da nijedna zemlja i nijedan građanin ne smiju biti zaboravljeni tijekom ovih procesa. I zato socijalna i solidarna Europa predstavlja još jednu crtu djelovanja našeg predsjedništva. Konačno, globalna Europa otvorena prema svijetu jednako je vrlo važan cilj u tekućem semestru. Što se tiče kalendara predsjedništva ovdje u Zagrebu, planiram organizirati dva koncerta i još neka događanja. Nažalost, trenutna pandemija ne dopušta nam da to činimo tako da publika uvijek bude fizički prisutna. Morat ćemo vidjeti kako će se stvari razvijati kako bismo pravilno prilagodili svoj kalendar važećim epidemiološkim pravilima, ali nadamo se da će oko lipnja biti moguće održati neke zabavne inicijative na otvorenom.

NACIONAL: Usprkos pandemiji, Portugal bi želio ojačati ulogu EU-a u svijetu?

Tako je, kao što sam rekla, mi trebamo Europu globalno otvorenu prema svijetu. I zato portugalsko predsjedništvo među svoje prioritete ubraja i novi odnos prema Africi, jačanje transatlantskih odnosa, uključujući i Latinsku Ameriku, odnose s europskim susjedstvom, kao i s indopacifičkom regijom, kojoj Portugal pridaje veliki značaj. Neformalni summit s indijskim premijerom Modijem održat će se u svibnju u Lisabonu.

NACIONAL: Svi čelnici EU-a pozdravili su inauguraciju novog američkog predsjednika Joea Bidena uz gotovo identičnu poruku, a to je da je svanuo novi dan u transatlantskim odnosima. Što portugalsko predsjedništvo prvo očekuje od novog američkog predsjednika? 

Portugal dijeli stav ostalih europskih zemalja. Kao prvo, nadamo se da ćemo obnoviti i ojačati dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama. To se odnosi na dugi niz pitanja kao što su efikasni multilateralizam, sigurnost, obrana, trgovina, klimatske promjene. Drago nam je da su već učinjeni prvi koraci i pozdravljamo odluku Sjedinjenih Država da se vrate u Svjetsku zdravstvenu organizaciju, kao i u Pariški sporazum o klimi. John Kerry imenovan je posebnim izaslanikom za klimatske promjene, što je također jako dobra vijest. Dakle, naš cilj je jasan – što prije obnoviti transatlantske odnose – i zato je EU već započeo razgovore s novom administracijom.

NACIONAL: Kako ocjenjujete epidemiološke mjere u Hrvatskoj?

Smatram da se Hrvatska vrlo dobro nosi s epidemijom. Brojke zaraženih vidno padaju, što svi smatramo pozitivnim. Mislim da su mjere bile mudre i da ih je hrvatska vlada uvela na vrijeme. Naravno, u ovoj situaciji najveći je problem pronaći ravnotežu između javnog zdravlja i gospodarstva. Zato su vlade ponekad oprezne, a to se događalo i u Portugalu. Mi nismo željeli opet sve zatvoriti kako ne bismo dalje štetili svojoj ekonomiji. No na kraju je Portugal bio prisiljen uvesti novi lockdown.

NACIONAL: Portugal je u prosincu uveo najstrože epidemiološke mjere, a od 13. siječnja na snazi je novi lockdown. Je li bilo demonstracija protiv takvih mjera i ima li rezultata?

Vidljivih rezultata još nema, ali u ovakvim situacijama mora proći određeno vrijeme da bi se vidjeli rezultati. Još uvijek osjećamo posljedice velikog broja zaraženih otprije. Ipak, primjećuje se određeni pad jer trenutno imamo oko 10 tisuća zaraženih dnevno, dok smo u najgorem periodu imali 15 tisuća. Vlada je reagirala pravovremeno i nadam se da će uskoro imati potpunu kontrolu. Srećom, nismo u Portugalu imali demonstracija kakve smo nedavno vidjeli u Nizozemskoj. Naravno da uvijek ima onih koji su nezadovoljni i pišu negativne komentare po društvenim mrežama, ali to je normalni fenomen koji se javlja svuda u svijetu.

NACIONAL: Zemlje EU-a koje su dogovorile zajedničku nabavu cjepiva protiv covida-19 nezadovoljne su brzinom kojom cjepivo stiže. Čini se da neke zemlje koje su spremne platiti više, dobivaju cjepivo brže. Treba li EU razmisliti  o uvozu ruskog ili kineskog cjepiva?

Počela sam svoju karijeru u stalnom predstavništvu Portugala pri EU-u u Bruxellesu. Tamo sam naučila nešto što uvijek nastojim poručiti onima koji kritiziraju funkcioniranje EU-a. Naime, pedeset godina ta je politička zajednica uvijek išla naprijed, vrlo postojano. Uvijek možete reći da smo napravili nekoliko koraka unazad, što je ponekad točno. No na kraju, tijekom svih ovih godina naš put je išao naprijed. Zašto sve to govorim? Zato da podcrtam da je EU u manje od godinu pokazao važan duh ujedinjenja za vrijeme pandemije u manje od godinu dana. Postignut je dogovor o dodatnim sredstvima kojima će se pomoći ekonomski oporavak svake zemlje članice, kao što smo odobrili i specifičnu proceduru koja će svima omogućiti ravnopravan pristup cjepivu, s Europskom komisijom koja je odradila odličan posao, naravno uz podršku zemalja članica, da sve to postigne.

NACIONAL: Ali problem je u proizvođačima koji ne dostavljaju dogovorene količine i ne poštuju ugovore. Što EU tu može učiniti? Ursula von der Leyen nije krila koliko je ljuta…

To je točno, ali s druge strane, te su kompanije u manje od godinu dana pronašle cjepivo, što je veliko znanstveno postignuće. Razumijem da je taj pritisak na znanstvenike i na tvrtke visok. A sada se suočavaju sa zahtjevima da proizvode sve više i više. Moramo im dati malo više vremena. I Europska komisija i ostale europske institucije odlučili su da treba izvršiti dodatni pritisak da se ugovori ispoštuju i već vidimo neke pozitivne odgovore nekih farmaceutskih tvrtki.

‘U ovoj je situaciji najveći problem pronaći ravnotežu između javnog zdravlja i gospodarstva. Nismo željeli opet sve zatvoriti kako ne bismo dalje štetili ekonomiji, no Portugal je bio prisiljen uvesti novi lockdown’

NACIONAL: Prošloga tjedna u Europskom parlamentu raspravljalo se i o uvođenju takozvanih covid-putovnica. Kakav je stav Portugala prema toj inicijativi? Bi li to pomoglo turističkim zemljama da prebrode krizu?

U EU-u postoji konsenzus da se radi na standardiziranom i interoperabilnom obliku dokaza o cijepljenju u medicinske svrhe. U kasnijoj fazi vidjet će se u kojim se specifičnim okolnostima ta potvrda može koristiti. Portugalsko predsjedništvo itekako podržava napore Europske komisije oko te teme jer će općepriznati certifikat biti relevantan u smislu jačanja zdravstvene sigurnosti. Što se tiče olakšavanja putovanja građana, potrebne su dodatne tehničke i medicinske procjene, kao i drugi aspekti, posebno s obzirom na činjenicu da značajan dio europske populacije još nije cijepljen.

NACIONAL: Neke zemlje članice, poput Mađarske, odlučile su same kupiti rusko cjepivo. Zašto EU ne bi razmislio o kupovini ruskog ili kineskog cjepiva ako ono daje rezultate?

Da bi se to dogodilo, trebamo odobrenje Europske agencije za lijekove. Ako oni kažu – da, rusko ili kinesko cjepivo je efikasno i možemo mu vjerovati, ne vidim razlog da ga ne kupujemo. Ne znam hoće li Europska agencija razmotriti tu opciju, ali ne vidim razloga da to ne učini. Pritom ne mislim da postoji neki politički problem zbog zemlje porijekla. Ono što nam je potrebno je samo uvjerenje da je cjepivo doista sigurno.

NACIONAL: Prošloga tjedna u Portugalu je otkriven i prvi slučaj južnoafričke varijante koronavirusa. Koliko su portugalski građani u strahu od tog novog soja, raste li panika ili otpor mjerama za borbu protiv pandemije?

Naravno da se građani Portugala boje, ali ne bih rekla da su u panici. Mi smo prilično spokojan narod i nismo skloni panici. Ali Portugalci jesu zabrinuti, što je i pozitivno, kako bi ostali oprezni. Prate posljednje brojeve zaraženih i preporuke Vlade.

NACIONAL: Portugal je jedna od rijetkih europskih zemalja u kojima je ljevica na vlasti. Zašto je tako i koliko su pandemija i strah od recesije i ekonomske krize ojačali radikalnu desnicu u Portugalu i EU-u?

Politika je u svakoj demokratskoj zemlji različita. Nakon Revolucije karanfila u travnju 1974. godine, okončavši eru diktature, Portugalom su alternativno vladali lijevi centar (Socijalistička stranka, integrirana u Europsku socijalističku stranku) ili vlade desnog centra (Stranka za socijaldemokraciju, integrirana u Europsku pučku stranku). Stoga je portugalski političko-demokratski sustav, kao i mnoge druge europske demokracije, poznavao različite političke cikluse: na primjer tijekom kasnih 80-ih i 90-ih, desni centar vladao je zemljom gotovo deset godina. Trenutno Vladu podržava Socijalistička stranka (PS) koja je pobijedila na Općim izborima 2019. Naša je demokracija dokazala čvrstoću i otpornost i zemlji omogućila da stabilno prevlada financijsku krizu iz 2008. godine. S druge strane, kada se radi o prioritetima portugalske vanjske politike, oko toga u Portugalu postoji široki konsenzus i javnog mnijenja i glavne političke stranke u Parlamentu.

NACIONAL: Kao i Hrvatska, Grčka, Španjolska i Italija, Portugal je jedna od zemalja čija ekonomija uvelike ovisi o turizmu. Hoće li novac iz Fonda za oporavak EU-a biti dovoljan da se spasi portugalsko gospodarstvo? 

Doista, taj paket pomoći vrlo je značajan. Ali novac sam po sebi ne može spasiti gospodarstvo bilo koje zemlje. Portugalsko gospodarstvo doživjelo je veliki udar tijekom ekonomske krize 2009. – 2010. No tada smo, u skladu s poslovicom da krize stvaraju nove mogućnosti, doživjeli znatan oporavak kroz povećanje izvoza. Iako uvelike ovisimo o turizmu, uspjeli smo napredovati u mnogim drugim sektorima kao što su obnovljiva energija, inovacije, startupovi. Tada se gospodarstvo dobro prilagodilo situaciji zahvaljujući domišljatosti i sposobnosti portugalskih poduzetnika. Ali sada je situacija potpuno drugačija. Kompanije nemaju mogućnost nekih inovacija jer su zatvorene. Ipak, to je nešto s čime su suočene sve zemlje EU-a, ova kriza pogađa sve članice jednako, čak i Njemačku, koja je najveća industrijska sila. Čini mi se da to utječe i na veću međusobnu solidarnost. Mislim da se bez napora naših vlada i kompanija, bez restrukturiranja nekih sektora i bez promjena načina na koji radimo svoje poslove, nećemo moći oporaviti. Ali ja sam optimist – ljudski rod je vrlo kreativan kada je na to primoran i zato mislim da ćemo zajedno izaći iz ove krize.

NACIONAL: Portugalski predsjednik Marcelo Rebelo de Sousa posjetio je 2017. Hrvatsku, na poziv tadašnje predsjednice Grabar-Kitarović. Zaključak je bio da su politički odnosi dviju zemalja odlični, a gospodarski vrlo slabi. Je li se tu nešto promijenilo?

Mislim da je sama činjenica da imamo slične političke agende vrlo važna jer to pomaže i svemu ostalome. Imam jasan mandat svoje vlade da se tijekom obnašanja dužnosti u Hrvatskoj posvetim jačanju naše bilateralne agende u svim sektorima. A to neće biti ograničeno samo na trgovačke i ekonomske veze, već i na suradnju na planu kulture i obrazovanja, koje također smatram vrlo bitnima. Naravno da pandemija svemu tome ne pomaže – jer što god ja željela učiniti, često nemam mogućnost, počevši od teškoća s putovanjem kroz zemlju ili kontaktiranja kolega. No željela bih to gledati s optimističnije strane. Na primjer, vrlo smo sretni zbog činjenice da postoji Lektorat na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a postoji i Centar za portugalski jezik. Jako smo zainteresirani za stvaranje mogućnosti da se portugalski jezik uči u nekim hrvatskim srednjim školama. Primijetili smo da su hrvatski građani jako zainteresirani za učenje portugalskog i općenito, smatram da postoje značajne veze između naših dvaju naroda. Mislim da su takvi koraci važni i da će u dogledno vrijeme doći i do bolje suradnje na ekonomskom planu.

NACIONAL: Brojni strani investitori žale se na sporost hrvatske birokracije i korupciju, pa često odustaju. Kako je s portugalskim kompanijama? 

Sve veći broj portugalskih kompanija zainteresiran je za investiranje i izvoz u Hrvatsku. Na primjer, Vista Alegre, poznati proizvođač porculana i keramike, upravo su mi to priopćili i vidjet ćemo kako olakšati razmjenu s tim ciljem. S druge strane, planiram obići sve dijelove Hrvatske, naravno, kada to situacija dopusti, da vašim tvrtkama predstavim mogućnost investiranja u Portugal. Jer obje naše zemlje imaju puno prednosti. Mi nismo konkurentne zemlje na planu turizma, već bismo se trebali ponašati kao partneri. Našim zemljama otvaraju se i brojne mogućnosti u korištenju europskih fondova, na planu obnovljive energije, brodogradnje, inženjeringa, rekonstrukcije. I tu možemo raditi zajedno, kao i u sektoru obrane i vojne industrije. Osim toga, naše obje zemlje vrlo su sigurne, što je danas posebno važno. Ni u Portugalu, kao ni u Hrvatskoj, nije se dogodio nijedan teroristički napad. Željela bih pokazati građanima Hrvatske da ih moja zemlja očekuje otvorenih ruku i da su dobrodošli – i kao investitori i kao gosti. A što se tiče sporosti birokracije – uvjerena sam da gdje postoji volja, postoji i način. To je ono što uvijek govorim.