Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta prošloga tjedna, u okviru obilježavanja Međunarodnog dana žena, usvojena je odluka Europskog vijeća kojom se države članice pozivaju da ratificiraju Konvenciju o nasilju i uznemiravanju (Konvencija br. 190) koju je još 2019. donijela Međunarodna organizacija rada. Ona se odnosi na pravo svih na svijetu da na svom radnom mjestu budu oslobođeni od nasilja i uznemiravanja, uključujući rodno uvjetovano nasilje. Parlament je dao suglasnost zemljama EU-a da ratificiraju konvenciju s 517 glasova za, 59 protiv i 26 suzdržanih.

Inače, do ožujka 2024. osam država članica EU-a ratificiralo je konvenciju, no Hrvatska nije među njima. Zato su ženske udruge na Međunarodni dan žena na Markovu trgu tražile od Plenkovićeve vlade i da što prije ratificira taj dokument. Odluku Europskog parlamenta pozdravili su članovi Odbora za ženska prava i ravnopravnost spolova Europskog parlamenta (FEMM), među kojima i portugalska eurozastupnica iz redova europskih pučana Maria da Graça Carvalho, koja se u svom profesionalnom i političkom životu snažno zalaže za ženska prava.

Po obrazovanju inženjerka strojarstva i znanstvenica, Maria da Graça Carvalho redovita je profesorica na Višem tehničkom institutu (Instituto Superior Técnico) Sveučilišta u Lisabonu. Od 2003. do 2005. bila je ministrica znanosti i visokog obrazovanja u vladama premijera Joséa Manuela Barrosa i Pedra Santana Lopesa te viša savjetnica povjerenika Europske komisije za istraživanje, znanost i inovacije Carlosa Moedasa od 2014. do 2015. godine. Od 2009. do 2014. bila je zastupnica u Europskom parlamentu i ponovo je birana 2019. U tom svojstvu bila je među izvjestiteljima Horizonta 2020. Članica je Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova, Odbora za industriju istraživanje i energetiku i Odbora za ribarstvo.

NACIONAL: U Portugalu su nedavno održani izbori, na kojima je relativni pobjednik vaša stranka Demokratski savez. Međutim, iznenađujuće dobar rezultat ostvarila je krajnje desna stranka Chega, s preko 18 posto glasova. Kako ćete formirati Vladu, hoćete li u koaliciju s krajnjom desnicom?

Imat ćemo manjinsku vladu i za nas to nije ništa novo. Uostalom, najuspješnija vlada koju smo imali bila je manjinska vlada socijaldemokratskog premijera Anibala Cavaca Silve iz 1985. To je bilo vrijeme ekonomskog rasta, reformi i nevjerojatnog napretka Portugala. Dakle, ne znači da manjinske vlade ne mogu postizati rezultate. Naravno, teže je upravljati jer se oko svake odluke i mjere morate dogovarati sa strankama u Parlamentu. Ali možda baš zato posljedice tako dogovorenih mjera mogu biti i bolje. Čeka nas puno posla, ali toga se ne bojimo. I ne, nećemo ići u koaliciju s krajnjom desnicom. To smo jasno i glasno rekli.

NACIONAL: Na plenarnoj sjednici prošloga tjedna usvojena je odluka Europskog vijeća kojom se države članice pozivaju da ratificiraju Konvenciju o nasilju i uznemiravanju (Konvencija br. 190) koju je donijela Međunarodna organizacija rada. Zašto je važna ta konvencija i može li ona išta uistinu promijeniti?

Smatram da zemlje članice svakako trebaju ratificirati taj dokument, kao što je to već učinilo osam zemalja, a među njima i Portugal. Ne radi se samo o mjerama koje propisuje ta Konvencija, već i o njenom simboličnom značenju. Jer to je civilizacijsko pitanje. Trebamo početi mijenjati mentalitet koji prevladava u većini zemalja svijeta, a Europski parlament to može ovakvim simboličnim akcijama, koje su ključne kako bi se stvari stvarno počele pokretati s mrtve točke.

Nažalost, usprkos mnogim dokumentima, rezolucijama i sličnim dokumentima koji su usvojeni, ne vidim preveliki napredak u europskim zemljama. Naprotiv, čini mi se da svjedočimo nazadovanju kada su u pitanju ženska prava i ravnopravnost. Čak i kod mladih ljudi koji u svojim vezama pokazuju iste stare stereotipe i oblike ponašanja. Ovo je borba koju trebaju voditi zemlje članice, Europska unija u cjelini, političari, ali i mediji, čija je uloga itekako važna. Oni su ključni u prenošenju poruka.

NACIONAL: Problem u Hrvatskoj, ali i u većini zemalja, nije zakonodavstvo, već pravosuđe. Čak i kada žene prijave uznemiravanje ili zlostavljanje na radnom mjestu, često im se ne vjeruje, a bilo je slučajeva i da su one dobile otkaz umjesto zlostavljača. Kakva je situacija u Portugalu?

Moram reći da se u Portugalu dogodila jedna važna promjena, koje ljudi možda i nisu svjesni. Naime, većina sudaca su žene. Nije bilo tako sve do prije nekoliko godina, a sada smo napravili zaokret. Zapravo, žene su u većini i u medicini, i u visokom obrazovanju, i na svim područjima koja su regulirana nekim pravilima, na kojima treba napredovati postupno, napornim radom. To je veliki potencijal za promjenu i vjerujem da će to imati i veliki utjecaj na društvo u cjelini. Smatram da žene kao sutkinje imaju daleko više razumijevanja za takve slučajeve uznemiravanja ili zlostavljanja na radnom mjestu i da će se ženama koje prijavljuju takve stvari više vjerovati. Nadam se da će se zbog toga situacija popraviti.

‘Mladi ljudi u svojim vezama pokazuju stare stereotipe i zato je ovo borba koju trebaju voditi zemlje članice EU-a, političari, ali i mediji, čija je uloga itekako važna. Oni su ključni u prenošenju poruka’

NACIONAL: Usprkos europskom zakonodavstvu i direktivama, u upravama velikih tvrtki, kao i na čelnim političkim funkcijama u većini europskih zemalja, žene su i dalje podzastupljene iako su često obrazovanije od muškaraca. Kako to komentirate?

Europski parlament donio je 2022. godine novu Direktivu o ženama u upravnim odborima velikih tvrtki, gdje bi ih trebalo biti barem 40 posto. Ponosna sam što sam, kao izvjestiteljica u sjeni, radila na toj Direktivi koja je bila zamrznuta u Europskom vijeću punih 12 godina.

Uspjeli smo je progurati kroz Europski parlament i zbog toga sam bila jako sretna. Mislim da na tome možemo zahvaliti predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, ali i predsjednici Europskog parlamenta Roberti Metsoli. Smatram da će i ova Direktiva napraviti razliku i postupno prisiliti zemlje članice da počnu mijenjati situaciju u velikim javnim i privatnim tvrtkama.

NACIONAL: A što je s političkim strankama? Iako se od političkih stranaka također traži da stave barem 40 posto žena na izborne liste, mnoge radije plaćaju novčane kazne. Kako to komentirate?

U Portugalu postoji zakon o kvotama za podzastupljeni spol, dakle – za žene. On određuje da mora biti 40 posto žena u Parlamentu, no unutarnjim životom političkih stranaka još uvijek dominiraju muškarci. Nedavno smo promijenili pravila pa i unutar stranaka moraju postojati kvote za žene. Nadam se da će to dovesti do pozitivnih promjena s obzirom na to da su sve političke stranke organizirane tako da njihov kalendar – satnice sastanaka, mjesta i dani kada se održavaju – uglavnom odgovara muškarcima. Dakle, i dalje su to muški klubovi. A to se mora promijeniti jer su političke stranke i njihovo svakodnevno funkcioniranje temelj stvarnih promjena.

NACIONAL: Kada je EU u pitanju, prvi put je predsjednica Europske komisije, kao i Europskog parlamenta, žena. Što očekujete nakon europskih izbora?

Jako smo sretni što je naša politička grupacija dala te dvije izvanredne žene, koje su vrlo popularne diljem EU-a, kao i što je EPP opet istaknuo ženu kao „spitzenkandidatkinju“ za predsjednicu Europske komisije. Sve su indicije da će obje nastaviti obnašati svoje dužnosti.

NACIONAL: Istraživanja koja je objavio Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) pokazuju da žene i dalje zarađuju u prosjeku 13 posto manje od muškaraca, teže napreduju, lakše gube radna mjesta… Kako EU može utjecati na promjenu te situacije, pogotovo s obzirom na to da nam, prema nekim izračunima, treba još 60 godina da bismo stvarno postale ravnopravne?

Postoji nekoliko elemenata. Kao prvo, legislativa. Ona pomaže, ali nije dovoljna. Nakon toga su uzori u stvarnom životu. Činjenica da imamo predsjednicu Europske komisije i Europskog parlamenta može ohrabriti žene da se i same angažiraju u politici, jer se mogu uvjeriti da je to moguće i da su žene uspjele doći do takvih pozicija. Takve uzore trebamo i na ključnim pozicijama u upravama velikih tvrtki, u nacionalnim vladama. To je nešto na čemu trebamo raditi.

NACIONAL: I dalje nema dovoljno žena u takozvanom STEM-u, zašto je tako i kakva je situacija u Portugalu?

Treba svakako spomenuti da su žene u vrlo malom postotku zaposlene u nekoliko područja koja su izuzetno važna za EU, a to su prije svega digitalna sfera i energetika. I dok STEM područja rastu – sada je udio žena na oko 30 posto – jako malo žena je zaposleno u digitalnoj sferi. Ima ih manje od 20 posto, a u energetskom sektoru ih je tek 13 posto. Ako žene nisu dovoljno zastupljene na tim područjima, koja nude jako puno poslova, onda su one znatno ranjivije na tržištu rada. Odnosno, radit će poslove koji su slabije plaćeni, a to će imati posljedica i na njihove mirovine. Naime, taj jaz između mirovina muškaraca i žena još je veći nego jaz između plaća. Zato moramo ohrabrivati žene da se više angažiraju upravo na tim područjima, a tu važnu ulogu imaju sveučilišta.