Stopa nezaposlenosti u eurozoni marginalno je smanjena u ožujku, kliznuvši za 0,1 postotni bod u odnosu na prethodni mjesec, a za isto toliko spustila se i u Hrvatskoj, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata. U 20-članoj eurozoni stopa nezaposlenosti mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO) u ožujku je iznosila 6,5 posto, kliznuvši sa 6,6 posto u odnosu na veljaču, pokazuju podaci europskog statističkog ureda. U EU je iznosila šest posto, zadržavši se na razini iz prethodnog mjeseca.

Usporedbe radi, u ožujku 2022. u eurozoni je dosezala 6,8 posto, a u EU 6,2 posto.

Eurostat procjenjuje da je u EU u ožujku 2023. bilo 12,96 milijuna nezaposlenih, od čega 11,01 milijun u eurozoni.

Usporedba s veljačom pokazuje da je broj nezaposlenih u EU smanjen za 155 tisuća, a u eurozoni za 121 tisuću. Na godišnjoj razini njihov se broj smanjio za 353 tisuće u Uniji i za 365 tisuća u eurozoni.

Hrvatska u društvu Litve i Slovačke

Španjolska i Grčka i dalje jedine imaju dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti, koja je u ožujku dosezala 12,8 odnosno 10,9 posto.

Slijede Italija i Švedska, sa stopama nezaposlenosti od 7,8 odnosno 7,3 posto.

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom u ožujku iznosila 6,2 posto, kliznuvši sa 6,3 posto u veljači. U ožujku 2022. iznosila je 6,7 posto.

Bez posla je u Hrvatskoj u ožujku, prema Eurostatovim podacima, bilo 112 tisuća građana, tri tisuće manje nego u prethodnom mjesecu, prema revidiranim podacima. U odnosu na isti mjesec prošle godine broj im je smanjen za 10 tisuća, pokazuju tablice.

Najbliže Hrvatskoj i u ožujku su bile Slovačka i Litva, sa stopom nezaposlenosti od šest i 6,4 posto.

Daleko najnižu stopu nezaposlenosti i u ožujku je imala Češka, od 2,6 posto. Slijede Njemačka i Poljska, s 2,8 posto, a blizu je i Malta, sa stopom nezaposlenosti od 2,9 posto.

Marginalan pad nezaposlenosti mladih 

Stopa nezaposlenosti građana u dobi do 25 godina u ožujku je u eurozoni iznosila 14,3 posto, kliznuvši za 0,1 postotni bod na mjesečnoj razini.

Istodobno, u EU je kliznula za 0,2 postotna boda, na 14,3 posto.

U ožujku prošle godine u oba je područja iznosila 14,2 posto, pokazuju tablice Eurostata.

U statističkom uredu procjenjuju da je u EU u ožujku bez posla bilo 2,76 milijuna mladih, od čega 2,26 milijuna u eurozoni.

Broj nezaposlenih mladih u eurozoni u ožujku je tako bio veći za 91 tisuću nego u istom razdoblju 2022., a u EU za 105 tisuća, objavio je Eurostat.

Četvorka iznad 20 posto

Najveću stopu nezaposlenosti među mladima u ožujku je imala Španjolska, od 29,5 posto. Slijede Grčka, s 24,2 posto, Italija s 22,3 posto i Švedska s 21,9 posto.

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao, daleko najnižu stopu nezaposlenosti mladih imala je Njemačka, od 5,6 posto. Slijede Austrija i Slovenija, sa 7,6 odnosno 7,9 posto.

U prvom kvartalu 2023. Hrvatska je imala stopu nezaposlenosti u toj dobnoj skupini od 17,4 posto, uz 26 tisuća nezaposlenih, pokazuje izvješće Eurostata.

Usporedbe radi, u četvrtom kvartalu lani bilježila je stopu nezaposlenosti od revidiranih 17,9 posto, uz 27 tisuća mladih bez posla, pokazuju tablice europskog statističkog ureda.

Eurostat nije raspolagao jedino podacima o nezaposlenosti mladih u Rumunjskoj.