Članica pregovaračkog tima EP-a za novi višegodišnji proračun Margarida Marques govori o načinima sprječavanja zloporaba novca namijenjenog za popravljanje gospodarske i socijalne štete nastale zbog pandemije koronavirusa i pokretanje europskog oporavka

Kao što je poznato, Europsko vijeće, dakle šefovi država i vlada zemalja članica, u srpnju su postigli dogovor o proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. koji ukupno iznosi 1824,3 milijarde eura, od kojih je 1074,3 milijarde višegodišnji financijski okvir, dok instrument za oporavak Next Generation EU iznosi 750 milijardi. Od toga je 390 milijardi bespovratne pomoći, a 360 milijardi zajmova. No Europski parlament – čija je suglasnost preduvjet za prihvaćanje proračuna – želi ambiciozniji budžet koji može omogućiti provedbu europskih prioriteta i izgradnju otpornijeg gospodarstva.

Krajem kolovoza, uz posredovanje Komisije, započeli su pregovori između Europskog parlamenta i Vijeća o proračunu za razdoblje od 2021. do 2027.

Iako je do sada održano pet rundi trilateralnih razgovora o višegodišnjem financijskom okviru za to razdoblje, ni tijekom pete runde koja je održana prošloga tjedna nije postignut napredak. „Europsko vijeće ne pokazuje stvarnu volju za pregovaranje o ključnim zahtjevima Parlamenta“, objavljeno je prošloga tjedna na stranicama Parlamenta.

„Sastali smo se s njemačkim predsjedništvom Vijeća u formatu trilateralnih razgovora, uključujući i Komisiju – i to po peti put – i još uvijek nismo vidjeli održivu ponudu Vijeća u vezi s ključnim pitanjem nadoplate za 15 vodećih Programa EU-a, što je od  početka ovih razgovora bio jedan od središnjih zahtjeva Parlamenta. U pregovorima obje strane moraju napraviti pomak“, rekli su članovi pregovaračkog tima Parlamenta o višegodišnjem financijskom okviru i vlastitim resursima.

O svemu tome Nacional je razgovarao s Margaridom Marques iz redova Socijalista i demokrata, članicom pregovaračkog tima Europskog parlamenta za novi višegodišnji proračun. Potpredsjednica je Odbora za proračune EP-a, a aktivna je i u odborima za međunarodnu trgovinu i ekonomsku i monetarnu politiku. Bila je zastupnica u portugalskom parlamentu, državna tajnica za europska pitanja i voditeljica Predstavništva Europske komisije u Portugalu. Članica je Socijalističke stranke, kojoj se pridružila davne 1974. kao jedna od osnivačica Socijalističke omladine.

NACIONAL: Čelnici zemalja članica Europske unije postigli su u srpnju politički dogovor o novom sedmogodišnjem proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. Kao članica pregovaračkog tima Parlamenta za novi višegodišnji proračun, možete li istaknuti glavne razlike u stajalištima Europskog vijeća i Europskog parlamenta?

Prva razlika je u svotama za određene programe. Ukupno su oko 42 programa, od kojih je Europski parlament identificirao 15 najvažnijih za koje tražimo više novca unutar dogovorenog višegodišnjeg financijskog okvira. Pritom mislim na programe kao što su Erasmus, Horizon, Kreativna Europa, Politika prema susjedima i slično. I sada čekamo odgovor Vijeća za tih 15 programa koje smatramo važnima.

NACIONAL: Na plenarnoj sjednici u rujnu Europski parlament izglasao je odluku o sustavu vlastitih sredstava koja je povezana s korištenjem Fonda za oporavak. Koja je daljnja procedura?  

Kao prvo, htjela bih reći da su zaključci Europskog vijeća bili izuzetno važni jer je Europska unija pronašla zajednički europski odgovor na krizu. To ima veliki značaj jer je situacija sada potpuno drugačija od one koju smo imali nakon krize 2007. – 2010. Uloženo je puno napora i vremena da bi se došlo do tog dogovora, koji je ujedno i vrlo kreativan. I to zato što je prvi put Europska unija osnovala Fond za oporavak temeljen na sredstvima prikupljenim na financijskim tržištima, kako bi pomogla u popravljanju gospodarske i socijalne štete nastale zbog pandemije koronavirusa, pokretanju europskog oporavka te zaštiti i stvaranju radnih mjesta. To je doista inovativan pristup koji se prvi put događa. No da bi se to ostvarilo, Europska komisija čeka potvrdu, odnosno ratifikaciju nacionalnih parlamenata. Konkretno, sada čekamo da Europsko vijeće započne proceduru ratifikacije, koja još nije započela. Prošloga tjedna je njemačko predsjedništvo stavilo na stol inicijativu za početak ratifikacije za koju se nadamo da će završiti što prije, a to znači prije kraja godine. Obično za to trebaju dva, tri mjeseca.

‘Europski parlament treba imati kontrolu nad načinom trošenja novca iz Fonda za oporavak. Moramo biti sigurni da će se zemlje članice obvezati da će odgovorno upotrijebiti europski novac koji dobiju’

NACIONAL: Hoće li biti kontrole nad trošenjem tog novca u državama članicama, kako bi se izbjegle zloporabe? 

Da, kao što znate, Europski parlament je zakonodavno tijelo koje odlučuje o rashodovnoj strani proračuna, ali ne i o načinu na koji se taj novac prikuplja. Zato je Parlament zatražio i da ima istu vrstu kontrole kao Vijeće i nad trošenjem novca iz instrumenta Next Generation EU. Sad raspravljamo o regulaciji Mehanizma za oporavak i otpornost. Taj fond sastoji se od velike financijske potpore, kako javnim ulaganjima tako i reformama, posebno zelenim i digitalnim, što ekonomije zemalja EU-a čini otpornijima i bolje pripremljenim za budućnost. Smatramo da Europski parlament treba imati kontrolu nad načinom trošenja tog novca. To je izuzetno važno zbog ispunjavanja usvojenih prioriteta EU-a kao što su Zeleni plan, digitalna tranzicija, europski socijalni stup. Moramo biti sigurni da će se zemlje članice obvezati da će upotrijebiti europski novac tako da to i ostvare. Zato su potrebni nacionalni planovi oporavka društva i ekonomije koji će uzeti u obzir te političke prioritete. Treba odgovoriti na sljedeće pitanje – hoćemo li se ponašati jednako kao prije pandemije ili ćemo raditi drugačije?

NACIONAL: Europski parlament tražio je i pravno obvezujuću reviziju u sredini razdoblja Višegodišnjeg financijskog okvira, osobito u provedbi ciljeva za borbu protiv klimatskih promjena i očuvanje biološke raznolikosti. Očekujete li da će Vijeće to prihvatiti? 

Vjerujem da će Vijeće biti na istoj liniji kao i sve europske institucije, a onda i zemlje članice. U zaključcima Europskog vijeća jasno je dato na znanje da su se svi politički lideri složili oko prioriteta. Zato se nadam da će Vijeće usvojiti prijedlog Parlamenta o reviziji. Podsjećam na to da i Europski parlament i Europsko vijeće imaju iste ovlasti u odlučivanju. U Parlamentu je 705 zastupnika različitih političkih grupacija iz 27 zemalja članica. Mi donosimo odluke većinom glasova zastupnika. To je često vrlo teško i traži kompromise. Vijeće je, dakako, u drugačijoj poziciji jer tamo je 27 šefova država i vlada, a oni odluke moraju donositi jednoglasno. Nažalost, uvijek postoji netko tko može ucjenjivati svojim glasom. U tom smislu, potpuno smo svjesni uloge npr. gospodina Orbána i nikako to ne podržavamo.

NACIONAL: S obzirom na zabrinjavajuće stanje vladavine prava u nekim zemljama članicama, na primjer Mađarskoj i Poljskoj, Europski parlament inzistira na tome da korištenje novca iz europskih fondova treba biti povezano s poštovanjem vladavine prava, a osobito je u tome glasna vaša politička obitelj Socijalista i demokrata. No ta ideja ne sviđa se političkim vođama tih zemalja, a ni nekim zastupnicima EP-a. Kako to mislite provesti?

Kao prvo, stalni predstavnici država članica u Bruxellesu su se dogovorili oko stajališta Vijeća za pregovore s Parlamentom o pitanju povezivanja vladavine prava s korištenjem novca iz proračuna EU-a. To je dobra vijest. Naime, Europska komisija još je 2018. stavila na stol prijedlog o zaštiti europskog proračuna u slučaju kršenja vladavine prava u nekoj od članica, a nakon toga je Europski parlament usvojio rezoluciju na tu temu. Mi čekamo već dvije godine na poziciju Vijeća. Konačno smo je dobili, što znači da Vijeće sada može s nama početi pregovore. To je izuzetno važno jer smatramo da se o uvjetovanosti vladavinom prava treba odlučivati većinom, a ne više jednoglasno. Znam da nije bilo lako do toga doći, ali da se o tome i dalje odlučuje jednoglasno, bilo bi nemoguće bilo što postići. To je ključno pitanje za Socijaliste i demokrate, što je jasno rečeno i u Rezoluciji koja je usvojena u Parlamentu na plenarnoj sjednici 23. srpnja. Mi smatramo da novac europskih građana mora biti upotrijebljen kako bi se osnažile europske vrijednosti, a ne protiv njih.

‘Trebamo se zapitati hoćemo li se ponašati jednako kao prije pandemije ili ćemo raditi drugačije’, rekla je Margarida Marques. PHOTO: Europski parlament

NACIONAL: Kad smo već kod kontrola EU-a, u Hrvatskoj je bilo zloporaba prilikom dodjele poticaja za ekološku poljoprivredu i razvoj malih gospodarstava iz fondova za ruralni razvoj. Može li se EU protiv toga efikasnije boriti, s obzirom na to da je i u posljednjem Izvješću Europske komisije o vladavini prava upravo hrvatsko pravosuđe, njegova neovisnost i sposobnost u borbi protiv korupcije, ocijenjeno kao jedno od najgorih u EU-u?

Razumijem vašu zabrinutost. Ali moram vas podsjetiti na to da Europska unija, a osobito Europska komisija, ima oruđe kojim se može boriti protiv takvih zloporaba. Postoje kontrolni sustavi koji se mogu aktivirati u slučajevima kada se ne poštuju zakoni i zakonske procedure. Svaki program ima svoja pravila koja trebaju biti poštovana. Ako nisu poštovana, Europska komisija ima cijeli spektar instrumenata kojima se može boriti protiv prevara u državama članicama. Moguće je da se državu natjera da vrati novac, no isto tako postoje i nacionalni zakoni protiv korupcije koji trebaju biti primijenjeni, a pravosuđe treba reformirati ako je neefikasno.

NACIONAL: Jesu li Fond za oporavak i Višegodišnji financijski okvir zakonski povezani?

Oni su povezani – i formalno, ali i s političke točke gledišta. Jer da nije bilo Fonda za oporavak, Europski parlament ne bi mogao prihvatiti tako slab višegodišnji proračun za razdoblje od 2021. do 2027. I to je jedan od razloga zbog kojih inzistiramo na reviziji koja bi trebala biti učinjena nakon što završi financiranje iz Fonda za oporavak. Mi moramo moći ocijeniti njegov učinak i odlučiti kako povećati višegodišnji proračun za drugo razdoblje, kada će Fond za oporavak biti potrošen. Naime, kao što znate, on će trajati samo tri godine, do 2024.

NACIONAL: Kakva je situacija s pandemijom u Portugalu, kojom su upravo južne zemlje članice bile najteže pogođene? 

Prošloga tjedna je predsjednica EU Komisije Ursula von der Leyen posjetila Portugal i sastala se s premijerom, predsjednikom i Odborom za europske poslove u portugalskom Parlamentu. Uvjerila se da je Portugal u vrlo teškoj ekonomskoj situaciji zbog pandemije. Što se tiče zdravstvene situacije, ona nije laka i Vlada je vrlo zabrinuta hoće li javni zdravstveni sustav izdržati pritisak. I jedno i drugo veliki su izazovi za Vladu koja je donijela mnoge odluke kako bi pomogla građanima, poduzećima i spašavanju radnih mjesta u ovoj krizi. No sve to nije dovoljno. Moramo se okrenuti budućnosti i zato portugalska vlada intenzivno radi na programu oporavka gospodarstva, kako bismo mogli izvući maksimalnu korist iz europskih fondova.

‘Moguće je da se državu koja pokuša prevaru, natjera da vrati novac iz fonda. Postoje i nacionalni zakoni protiv korupcije koji trebaju biti primijenjeni, a pravosuđe treba reformirati ako je neefikasno’

NACIONAL: Hrvatska je, kao i Portugal, ovisna o turizmu. Koliki je bio gubitak ove godine u vašoj zemlji? 

Zbog pandemije smo imali pad od 70 posto tijekom ove turističke sezone. Sjećam se jako dobro godina 2010. ili 2011., kada je tadašnja belgijska premijerka iz redova socijalista predlagala novi industrijski program za EU. Bila je to strategija za borbu protiv krize i recesije koja je uslijedila. Nažalost, izgubili smo taj momentum kako bismo ponovo pokrenuli industriju. Sada su se stvari ipak promijenile, Europa ima drugačiji pristup i razvoj industrije, naravno – zelene, postao je ključni element programa oporavka.

NACIONAL: Treba li se EU bojati novog vala pandemije, zatvaranja granica i novog lockdowna? Ili smo nešto naučili iz prvih mjeseci krize, kada se većina zemalja članica ponašala prilično nacionalistički? 

Mislim da smo nešto naučili, zemlje članice su shvatile da ne mogu djelovati svaka za sebe. Sada je jasno da moramo raditi zajedno, prije svega na pronalasku cjepiva, pa i na koordiniranju zdravstvenih sustava i mjera. Isto tako, moramo održati zajedničko unutarnje tržište. Očito je da postoje područja u kojima je europski odgovor daleko efikasniji od pojedinačnih nacionalnih odgovora.

NACIONAL: Kako komentirate izjavu francuskog predsjednika Macrona da ako se plenarne sjednice Europskog parlamenta prestanu održavati u Strasbourgu, to će biti kraj EU-a?  

Mislim da je on pokušao napraviti pritisak kako bi se plenarne sjednice opet održavale u Strasbourgu. No sad je to gotovo nemoguće jer je zdravstvena situacija u Strasbourgu i u Bruxellesu vrlo teška. Većina zastupnika, službenika i osoblja smještena je u Bruxellesu i sada im je teško putovati u Strasbourg. Radi se o zdravstvenim, a ne političkim razlozima zbog kojih su zdravstvene vlasti donijele takvu odluku.

NACIONAL: Koliko je kriza zbog epidemije covida-19 utjecala na jačanje desnih i krajnje desnih stranaka u EU-u? Naime, Portugal je jedna od rijetkih zemalja u kojima je ljevica na vlasti.

Teško je odgovoriti na to pitanje. Naravno, u ovakvim situacijama sve ovisi o vladama i njihovoj sposobnosti da odgovore na krizu. Mnogo ovisi i o tome koliko su populisti snažni u pojedinoj zemlji. Ako su dovoljno snažni, mogu zloupotrijebiti zdravlje i epidemiju za svoje političke ciljeve. U Portugalu ipak nije bilo tako. Mislim da se Vlada dobro nosi s krizom iako je to često vrlo teško. Naravno da su dolazile kritike iz redova opozicije koja je bila vrlo kritična prema mjerama Vlade. No činjenica je da smo uspjeli kontrolirati broj zaraženih i preminulih, a javni zdravstveni sustav funkcionira, uz sve teškoće. Vidjeli smo da su se demonstracijama protiv epidemioloških mjera u mnogim zemljama pridružili predstavnici krajnje desnice. Po mom mišljenju, jedini način da se borimo protiv takvih opasnih pojava jest – isporučiti rezultate. To je ključno i jedino tako se EU može boriti protiv ekstremista iz krajnje desnih stranaka.