Objavljeno u Nacionalu br. 1071, 03. studeni 2018.

AUSTRIJSKI PISAC MARC ELSBERG U ZAGREBU PREDSTAVLJA SVOJ HIT ‘BLACKOUT’

Hladna je noć u Milanu i Piero Manzano samo želi doći kući. Iznenada se semafori ugase. Manzanova Alfa strada u lančanom sudaru, a on se iz automobila izvuče s lakšim ozljedama. No semafori se nisu ugasili samo u toj ulici – u cijelom gradu ne radi nijedan semafor i nijedno svjetlo. Diljem Europe kontrolori u nevjerici gledaju kako elektroenergetske mreže padaju jedna za drugom. Bez struje za grijanje ljudi se počinju smrzavati. Zalihe hrane i vode brzo presušuju. Broj mrtvih vrtoglavo raste. Bivši haker i aktivist Manzano ubrzo postaje glavni osumnjičenik. Ali on je i jedini čovjek koji može pronaći prave napadače. Može li Manzano srušiti veliku terorističku mrežu prije nego što bude prekasno? “Blackout: sutra će biti prekasno” zastrašujuće je realistična drama o sedmodnevnome nestanku struje u Europi i SAD-u izazvanom hakerskim napadom na električne mreže. Radi što veće realističnosti, temelj ovog prvijenca autora Marca Elsberga, 51-godišnjeg Bečanina, bili su intervjui s obavještajnim dužnosnicima i stručnjacima za računalnu sigurnost. Elsberg je dao intervju Nacionalu uoči svog dolaska u Zagreb, gdje će 5. studenoga predstaviti “Blackout”.

NACIONAL: “Blackout” je nevjerojatna priča o nečemu što bi se moglo dogoditi svakog dana, a da o tome i ne razmišljamo. Što je bila inspiracija za knjigu?

Tijekom istraživanja za neku drugu priču – koju na kraju nikad nisam napisao – shvatio sam koliko smo promijenili temeljne organizacijske strukture našeg modernog društva tijekom posljednjih desetljeća. Kao posljedica toga želio sam ispričati priču o toj promjeni i o važnosti tih novih struktura za naš način života.

NACIONAL: Istraživali ste dosta tematiku, s kim ste sve razgovarali i što je za vas bilo najveće iznenađenje, što vas je najviše šokiralo?

Razgovarao sam s mnogim stručnjacima, prije svega informacijske tehnologije i zaštite, energetike i civilne zaštite. Najveće iznenađenje bilo je koliko dalekosežne posljedice svega ovoga mogu biti. Poput toga da nestankom struje neće raditi benzinske postaje, ili zahodi. Šokiralo me neznanje većine ljudi na vodećim pozicijama u kompanijama, politici i administraciji.

NACIONAL: U knjizi ima dosta likova iz europskih zemalja, kasnije i SAD-a, svaki sa svojim pričama, problemima, brigama. Ali svi oni donekle su povezani jer je Europa danas, posebno EU, doista kao jedna država u mnogim pogledima. Što mislite, je li sigurno osjećati se sigurno?

Scenarij knjige “Blackout” pokazuje koliko duboko su moderna društva povezana, koliko ovise o besprijekornom funkcioniranju nebrojenih neovisnosti. Zato pokazuje kako se s izazovima modernog vremena možemo boriti samo zajedničkim snagama.

NACIONAL: Jeste li zbog svega ovoga počeli malo češće razmišljati o načinu života u Europi i na zapadu?

Naravno, o tome je cijela priča u knjizi.

NACIONAL: Nestanak struje perfidan je način napada, iako vrlo snažan koji udara u srž. Nakon toga, kao što vidimo u knjizi, ništa se ne može. Nema interneta, nema namirnica, može se plaćati jedino gotovinom, nema goriva, bolnice ne mogu normalno raditi, nema grijanja, nema rasvjete… Sve te stvari postanu nam nedostupne i to je doista uznemirujuće. Koji ste osjećaj željeli nametnuti kod čitatelja?

Stvorili smo svijet, kompleksni sustav u kojem svatko od nas ovisi o nekome. Takav sustav omogućava većini nas da živimo dulje, zdravije i ugodnije nego kraljevi prije stotina godina. Trebali bismo čuvati takav sustav, učiniti ga dostupnim svim ljudima, dok ga u isto vrijeme trebamo učiniti održivim i izdržljivijim. I, kao što sam već spomenuo, to će uspjeti jedino ako radimo zajedno, a ne jedni protiv drugih.

NACIONAL: Cyber napadi su smrtonosni, iako o njima ne razmišljamo na takav način. Mogu izazvati domino efekt na mnogo načina, kao što se vidi u knjizi. To je moderni terorizam. Kako vi to sve vidite?

To je apsolutno jedna od najopasnijih prijetnji budućnosti i moramo se za nju pripremiti.

NACIONAL: Kako kaže jedan od vaših likova, mnogi ljudi, čak i oni koji žive na zapadu, ne vole zapadni način života jer im se ne sviđa u što se zapad pretvorio, a za sve okrivljavaju kapitalizam, okrutnost novca. Kako vi to komentirate?

Ovisi o tome na koji način definirate kapitalizam. Smatram da ono što obično zovemo kapitalizmom ima svoje vrijednosti kad je u pitanju njegovanje dinamičnog razvoja i inovacija, ali je – za razliku od većine neoklasičnih ekonomskih vjerovanja – u potpunosti zakazao u distribuciji postignuća tih inovacija i napretka.

NACIONAL: Kakav je osjećaj imati bestseler preveden na 15 jezika? Što čitatelj može naučiti iz vaše knjige?

Prekrasan je osjećaj, naravno. Bestseler je vjerojatno postala zbog činjenice da nakon čitanja možeš puno naučiti o modernom svijetu, dok te u isto vrijeme dobro zabavi.

NACIONAL: Kakvi su vam planovi, što trenutačno radite?

Nakon “Blackouta” objavio sam još dva bestselera, “Zero” i “Helix”. “Zero” je napeti triler o obavještajnoj zajednici, prikupljanju podataka i manipulaciji ljudima putem društvenih mreža. “Helix” okreće najnovija dostignuća u genetici u još jedan napeti roman. Trenutačno završavam još jedan triler koji će se u Njemačkoj objaviti u veljači iduće godine.

NACIONAL: Prije nego što ste počeli pisati, bili ste kreativni direktor u industriji oglašavanja, pratite li još uvijek to tržište?

Postao sam pisac s punim radnim vremenom nakon uspjeha “Blackouta”. Još uvijek pratim industriju oglašavanja, ali taj biznis u potpunosti se promijenio u posljednjih deset godina. Oglašavanje kakvo smo radili devedesetih i ranih dvijetisućitih je gotovo umrlo.