Način života koji uključuje tjelesnu aktivnost, upravljanje stresom, održavanje socijalnih veza, pravilnu prehranu koja podrazumijeva smanjen unos kalorija, usporava starenje mozga. Ovo posljednje zaključak je istraživanja provedenog na američkom Buck Institutu za gerontologiju i objavljenog u časopisu Nature Communications.

Znanstvenici su došli do otkrića da bi smanjeni kalorijski unos mogao usporiti starenje mozga. U istraživanju su koristili model vinske mušice sastavljen od 160 sojeva vinskih mušica s različitim genetskim podrijetlom.

Dio mušica uzgojen je na normalnoj prehrani, a dio na prehrani koja se sastojala od samo deset posto uobičajene prehrane. Kod mušica koje su bile “na dijeti”,  identificirali su pet gena koji su značajno utjecali na njihovu dugovječnost.

Jedan od njih je gen koji možemo usporediti s genom OXR1 kod ljudi i glodavaca.

Prethodna istraživanja pokazuju da je smanjenje OXR1 genskih produkata zajednička značajka neurodegenerativnih stanja kao što su Parkinsonova bolest i dijabetička retinopatija, dok studije na miševima pokazuju da prekomjerna ekspresija OXR1 može štititi od amiotrofične lateralne skleroze (ALS).

I stanice recikliraju

Osim toga, otkrili su ida gen OXR1 utječe na retromer – kompleks proteina koji je važan u razvrstavanju proteina i odlučivanju koje proteine tijelo može ponovno upotrijebiti, a koje ne. Mutacije u retromeru povezane su s Parkinsonovom i Alzheimerovom bolesti.

“Recikliranje je važno u našem svakodnevnom životu. Stanica radi sličan proces – reciklira oštećene komponente. Retromer je stanični kompleks koji reciklira proteine ​​i lipide”, objašnjava dr. Ellerby.

“Iznenadilo nas je saznanje da je protein poznat kao OXR1 uključen u funkciju retromera. U prošlim istraživanjima smatralo se da je ovaj protein uključen u odgovor na oksidativni stres ili detoksikaciju”, objasnila je te dodala kako ona i njezini kolege vjeruju da bi se ova otkrića mogla koristiti u budućnosti za pomoć u identificiranju terapijskih ciljeva za usporavanje starenja i neurodegenerativnih bolesti povezanih sa starenjem.

“Moguće je da jednostavne promjene u našoj prehrani mogu povećati razine OXR1 u mozgu i usporiti starenje, a to bi bilo odlično. Namjeravamo identificirati molekule koje povećavaju ekspresiju OXR1 kako bismo osmislili terapiju za mozak koji stari. Bolesti povezane sa starenjem nedvojbeno su najveći biomedicinski izazov u 21. stoljeću”, kaže dr. Ellerby.

“Vjerujem da su restrikcije u prehrane vrijedne daljnjih studija kako bi se utvrdilo donosi li nam prekomjerni unos kalorija više štete nego koristi. Zdrava prehrana također smanjuje šanse za moždani udar ili cerebrovaskularnu bolest, što ne treba zanemariti”, dodaje njezin kolega, neurolog dr. Clifford Segil.

“Dob je najveći faktor rizika za razvoj bolesti mozga. Odgađanje ili smanjenje stope starenja mogli bi usporiti višestruke bolesti povezane sa starenjem, a time i neurološke bolesti. Što se tiče Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, ne postoje dostupni tretmani za liječenje, stoga je važno da razumijemo načine kako spriječiti ili usporiti njihovo napredovanje”, zaključuje dr. Lisa Ellerby za spomenuti portal.