[quote_box_center]

• Usporedbe radi, manjak opće države za 2013. godinu iznosio je 17,6 milijardi kuna ili 5,4 posto BDP-a, dok je dug opće države na kraju 2013. bio 266,1 milijardu kuna, odnosno 80,6 posto BDP-a

[/quote_box_center]

Manjak sektora opće države za 2014. godinu iznosi 18,8 milijardi kuna, što predstavlja 5,7 posto BDP-a, a dug opće države na kraju prošle godine bio je na razini od 279,56 milijardi kuna ili 85 posto BDP-a, objavio je u ponedjeljak ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS), Marko Krištof.

Riječ je o podacima iz Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj, na kojem se temelji fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li kriterije iz Maastrichta – udio proračunskog deficita opće države u BDP-u manji od 3 posto i konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.

Usporedbe radi, manjak opće države za 2013. godinu iznosio je 17,6 milijardi kuna ili 5,4 posto BDP-a, dok je dug opće države na kraju 2013. bio 266,1 milijardu kuna, odnosno 80,6 posto BDP-a. Jedan od glavnih razloga ovog povećanja je promjena metodologije kojom se koriste službene statistike država članica EU, odnosno primjena nove, tzv. ESA2010 metodologije.

Tako je, prema riječima ravnatelja DZS-a, najveći negativni utjecaj na kretanje proračunskog deficita u prošloj godini, u iznosu od gotovo 3,07 milijardi kuna, imao statistički tretman transfera socijalnih doprinosa iz drugoga u prvi mirovinski stup, kojeg statistika nije mogla ‘priznati’ kao prihod državnog proračuna.

Značajan negativan utjecaj na deficit imalo je i preuzimanje 955 milijuna kuna duga HŽ Carga, dok je uključivanje dviju financijskih institucija, HBOR-a i DAB-a, imalo pozitivnog utjecaja na deficit.

Razlike u podacima MFIN-a i DZS-a

Raniji podaci Ministarstva financija govorili su o 12,8 milijardi kuna prošlogodišnjeg proračunskog deficit, a Krištof pojašnjava da se razlike u podacima koje objavljuje Ministarstvo financija i ovih koje prikuplja, obrađuje i objavljuje DZS pojavljuje jer DZS izvještava prema obračunskom načelu, a Ministarstvo financija prema tzv. gotovinskom načelu.

To znači da se prema obračunskom načelu prihodi i rashodi bilježe u onom trenutku kada su i ostvareni, a prema gotovinskom u trenutku kada su sredstva primljena ili isplaćena. Također, razlika je i u obuhvatu sektora opće države – prema obuhvatu Ministarstva financija to su državni proračun i korisnici državnog proračuna, izvanproračunski korisnici i djelomično izvanproračunski fondovi. Prema metodologiji koju mora poštivati DZS, na to se dodaju i sva ona poduzeća i javne institucije u kojima je tzv. utjecaj države dominantan.

Tako su već prije u obračun uključeni npr. Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Fond za zaštitu okoliša, Fond za privatizaciju i njegovi slijednici, itd. te javna poduzeća, poput HRT-a, HAC-a i ARZ-a te HŽ Infrastrukture, a sada su dodane i tri javne institucije – HBOR, DAB i HROTE.

Iako je uključivanje HBOR-a i DAB-a, pojasnio je Krištof, zapravo pozitivno utjecalo na deficit, ostali izvanproračunski korisnici i javna poduzeća su negativno utjecali pa je ukupni utjecaj tog cjelokupnog sektora negativan i iznosi 532 milijuna kuna.

No, uključivanje HBOR-a negativno je utjecalo na porast duga države, i to u visini od 4,4 posto BDP-a, dakle na HBOR se odnosi glavnina uvećanja iznosa duga u 2014. prema 2013. godine.

Negativni utjecaj jamstva MZLZ-u

Negativni je utjecaj, od 0,1 posto BDP-a ili 359 milijuna kuna, imalo i ‘sporno’ jamstvo Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić ‘optužio’ je prošlog tjedna Zavod za statistiku za “šlampavost”, jer je jamstvo iz ugovora o koncesiji zagrebačke zračne luke uračunato u deficit.

Hajdaš Dončić je tada kazao da, kao i u svakoj državi EU, Ministarstvo financija izdaje jamstvo, kao i da se ovdje radi o ‘direktnom sporazumu’, koji potpisuju davatelj koncesije, banke i koncesionar i da to do sada nije ulazilo u državno jamstvo.

Krištof, pak, pojašnjava da nova statistička pravila zahtjevaju da se vrlo detaljno istraže uvjeti eventualnog raskida ugovora o koncesiji ili javno-privatnom partnerstvu i mogući rizik da se aktivira državno jamstvo.

“Radi se zapravo o mogućem prijevremenom raskidu ugovoru krivnjom privatnog partnera, kada država raskine ugovor zbog nekog kršenja obaveze privatnog partnera, više od 50 posto duga mora preuzeti država i zato je ova transakcija bila obavezna biti ovako klasificirana”, istaknuo je Krištof.

U Hrvatskoj je trenutno aktivno 13 javno-privatnih partnerstva, a osim MZLZ-a, u obuhvat opće države, iz istih razloga, ušao je još samo projekt sportsko poslovnog kompleksa Lora.