MANIPULACIJA Plenkovićevo ‘suho zlato’ dopušta teški sukob interesa kod dodjele državne nagrade

Autor:

Davorin Visnjic, Neva Zganec/PIXSELL

Nacional otkriva zašto ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek, usred afere Geodetski fakultet, ljudi iz filmskog miljea teško optužuju da koristi pravilnik iz vremena Vesne Girardi Jurkić kako bi manipulirala nagradama za film

Usred afere Geodetski fakultet, u sklopu koje je i sama prije desetak dana navodno ispitana pred istražiteljima Ureda europskog javnog tužitelja u Zagrebu, tehnička ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, koju premijer Andrej Plenković naziva svojim “suhim zlatom” i ne namjerava se nje odreći ni u svojoj trećoj vladi, našla se na meti prozivki ljudi iz umjetničkih, filmskih i glumačkih krugova zbog još jednog slučaja netransparentne dodjele novca iz državnog proračuna povlaštenim pojedincima, ali ovaj put prikrivenog pod krinkom umjetničkog ocjenjivanja.

Naime, dobro upućeni izvori iz umjetničkih, glumačkih i filmskih krugova tvrde da ministrica Nina Obuljen Koržinek u najmanju ruku godinama tolerira da se dodjela godišnje Nagrade Vladimir Nazor za područje filma koristi kao sistem i mehanizam za nagrađivanje umreženih pojedinaca koji za to primaju novac iz državnog proračuna, a ministrica Nina Obuljen Koržinek na taj način “kupuje” njihovu lojalnost koristeći polugu jedne državne nagrade koja bi se trebala dodjeljivati najznačajnijim umjetnicima. Sve se provodi tako da oni čija su imena redovnim putem nominirana za dodjelu nagrade u području filma, nemaju šanse jer ministrica godinama dozvoljava da se prijave mogu podnositi i izvan roka propisanog javnim natječajem koji se raspisuje početkom godine, i to koristeći pravilnik donesen još početkom 90-ih, iz vremena kad je ministrica kulture bila Vesna Girardi Jurkić, a to se ministarstvo zvalo Ministarstvo prosvjete, kulture i športa.

“Problem je u tome što svake godine bude izabrana uvijek ona osoba koju netko predloži izvan roka, koristeći taj pravilnik iz 1992. No nije samo u tome problem, već u tome što je u pravilu ta ista osoba do jučer sjedila u komisiji koja dodjeljuje nagrade. Osim što se to svelo na čisti nepotizam, to jest na to da oni jedni drugima međusobno dodjeljuju nagrade, tu postoji i financijska dimenzija toga jer i članovi komisije dobivaju novac za svoj rad, a bogme i ta nagrada osim svog kulturnog značenja podrazumijeva i značajan novčani iznos. Koliko mi je poznato, te se manipulacije ne događaju u drugim komisijama, koliko u ovoj za film”, tvrdi Nacionalov izvor iz umjetničkih krugova.

Prema podacima koje je potvrdilo Ministarstvo kulture i medija, u 2023. i 2024. godini nagrada za životno djelo iznosi 12.000 eura, godišnja nagrada 6000 eura, dok naknade za predsjednike odbora iznose 600 eura, odnosno za članove odbora i komisija 300 eura.

Iako je u slučaju visine nagrade za članove komisija riječ o simboličnom iznosu, isti izvor upozorava na to da situacija nije nimalo bezazlena:

“Nevjerojatan je način na koji se ministrica Nina Obuljen Koržinek kao i kad je u pitanju HAVC, afera Geodetski fakultet ili bilo što drugo u čemu ona ima prste, pravi luda. A i u ovom slučaju riječ je o pogodovanju novcem. Ne može se novac dodjeljivati mimo javnog natječaja, a ona to godinama čini zloupotrebljavajući 30 i više godina stari pravilnik da bi privatizirala jednu državnu nagradu.”

‘Nevjerojatno je na koji se način ministrica Nina Obuljen Koržinek kao i kad je u pitanju HAVC, afera Geodetski fakultet ili bilo što drugo u čemu ona ima prste, pravi luda. A tu je riječ je o pogodovanju novcem’

Glumcima i redateljima koji su već godinama upoznati s tim “sistemom” dodjeljivanja nagrada u pravilu je neugodno govoriti o tome kako ne bi ispalo da su ljubomorni jer oni nisu nominirani ili nisu pobijedili na natječaju i dobili vrijednu, pritom i novčanu nagradu. Međutim, princip dodjele nagrade postao je javna tajna u umjetničkim krugovima.

Kao primjer kako to u konkretnim slučajevima funkcionira, Nacionalov izvor ovako to opisuje:

“Redatelj Branko Schmidt koji je primao plaću i na HRT-u, do ožujka ove godine bio je predsjednik komisije koja dodjeljuje te nagrade, a sada bi upravo on trebao dobiti nagradu za životno djelo koju dodjeljuje ta ista komisija u kojoj je do jučer sjedio i bio joj na čelu. No nije on jedini. Na isti način nagrade su dodjeljivane i prijašnjih godina. Ministrica se pritom izvlači na to da članove odbora i komisija imenuje Sabor. Kao da smo mi svi ludi pa ne znamo da ona daje Saboru prijedloge tko će biti članovi Odbora, a Sabor to onda samo potvrđuje. Dakle, Sabor formalno potvrđuje imena članova Odbora koje predlaže ministrica, a taj odbor, dakle čitaj opet ministrica, dalje određuje tko će biti članovi komisija za pojedina umjetnička područja pa tako i za film. Dakle, iako bi to trebao raditi Odbor, javna je tajna da taj odbor nema veze s izborom članova komisije.”

Nacional je od Ministarstva kulture i medija tražio i dobio popis članova Komisije za filmsku umjetnost koja je odlučivala o dodjelama nagrade za film u zadnjih deset godina, od 2014. do 2024. godine. Iz tog se popisa vidi da se neka imena ponavljaju.

“Mandat članovima komisije trebao bi trajati dvije godine, ali iz tog se popisa vidi da se jedni te isti ljudi ponavljaju. Pogledajte samo primjer Branka Schmidta. On je bio predsjednik komisije 2020., 2021., 2022. i 2023. Za sudjelovanje u komisiji, naravno, članovi primaju novčanu naknadu. A sad će, prigodno, Schmidt dobiti i nagradu od 12 tisuća eura jer je predložen za nagradu za životno djelo. Čovjek koji je tek sad otišao u mirovinu, a pritom još radi na televiziji. Cijeli život je bio zaposlen na HRT-u kao redatelj”, kaže Nacionalov izvor.

Međutim, izvori iz umjetničkih krugova upozoravaju na najveću kontroverzu, a to je upravo model nominiranja.

“Pogledajte tko je predložio Schmidta. Isti onaj Bruno Kragić koji ga je naslijedio na mjestu predsjednika komisije koja dodjeljuje nagrade. I to izvan natječajnog roka, temeljem pravilnika iz 1992. Dakle, sadašnji predsjednik komisije predložio je bivšeg predsjednika Schmidta izvan roka i onda sudjelovao u odlučivanju da se upravo njemu dodijeli nagrada. Taj isti Bruno Kragić bio je član komisije 2022. i 2023., kad je Schmidt bio predsjednik. Dakle, Kragić predloži Schmidta i onda za njega glasa. Nije li to neviđen sukob interesa”, tvrdi i drugi Nacionalov izvor upoznat s detaljima natječajne procedure.

Iz Ministarstva kulture i medija tvrde da o članovima odbora koji bira članove komisija za dodjelu Nagrada Vladimir Nazor ne odlučuje ministrica Nina Obuljen Koržinek, već Sabor – što je još jedna manipulacija. FOTO: Neva Zganec/PIXSELL

Također, Nacionalovi izvori na primjeru Brune Kragića ističu kako izgleda sistem dodjeljivanja nagrada u mandatima Nine Obuljen Koržinek.

“Tog Brunu Kragića, kojeg je 2020. postavila i za glavnog ravnatelja Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, ministrica stalno gura. Osim što je bio član komisije 2022. i 2023., kad i Schmidt, bio je član komisije i 2016. i 2017., dakle također u mandatu ‘suhog zlata’. A bio je postavljen i u HAVC. Pa tko je on, koliko taj čovjek ima veze s filmskom umjetnošću? Zar ne postoji nitko drugi, relevantniji tko bi mogao biti član te komisije?” pita se jedan od Nacionalovih izvora.

Također, isti izvori upozoravaju na to da je apsurdno što je posljednje dvije godine član Komisije za filmsku umjetnost i jedan poznati producent za kojeg smatraju da mu je cilj lobirati da i producenti mogu dobivati nagradu za filmsku umjetnost.

Podatak da je Komisija za filmsku umjetnost donijela odluku da će nagrada za životno djelo ove godine biti dodijeljena upravo Branku Schmidtu, kao i da ga je predložio Bruno Kragić, do početka ovog tjedna bio je neslužben jer ta informacija nije bila javno objavljena, a Ministarstvo kulture i medija odbilo je dati podatke o dobitnicama nagrada pod izgovorom “kako bi se to smatralo pritiskom na rad komisije”. Iako je ta komisija, prema informacijama Nacionala, već bila završila svoj rad. Ali nisu odbili dati podatke samo za ovu godinu, već i za natječaje iz prošlih godina koji su odavno završeni.

“Schmidt je izglasan i on će dobiti nagradu, no to još nije objavljeno. Kladim se da taj prijedlog nema veze s Brunom Kragićem, nego mu je netko rekao da tako napravi”, tvrdio je Nacionalov izvor. A potom je Ministarstvo kulture i medija ovog utorka i službeno objavilo dobitnike nagrada među kojima je naveden i Schmidt kao dobitnik Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo za 2023. godinu za područje filmske umjetnosti.

Nacional je pokušao kontaktirati Brunu Kragića kako bi kao aktualni predsjednik Komisije za filmsku djelatnost pojasnio model nominiranja te razloge zašto je upravo on nominirao Branka Schmidta, dojučerašnjeg predsjednika te iste komisije, ali iako mu je tajnica u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža, gdje obnaša funkciju glavnog ravnatelja, prenijela broj telefona, nije se odazvao na poziv Nacionala.

‘Pogledajte tko je predložio Schmidta. Isti onaj Bruno Kragić koji ga je naslijedio na mjestu predsjednika komisije koja dodjeljuje nagrade. I to izvan natječajnog roka, temeljem pravilnika iz 1992.’

To sve može imati i ideološku dimenziju ako znamo da se Schmidta u filmskom svijetu smatra desnicom. Naime, drugi sugovornik iz filmskog miljea kaže:

“Schmidta se ne smatra tvrdom desnicom u političkom smislu, ali ipak desnicom. Uostalom, dok je Hrvoje Hribar bio na čelu HAVC-a, on je znao dobro manevrirati pa se okružio i ljevicom i desnicom. S desnice je postavio Schmidta i Ogrestu, a s ljevice Matanića ili primjerice Danila Šerbedžiju. Dakle, nije to tvrda desnica, već ljudi koji su na strani HDZ-a, odnosno s druge strane, oni koji su na lijevom boku. Kad je riječ o Nagradi Vladimir Nazor, nije da se u filmskim krugovima ta nagrada nešto osobito cijeni, njima je puno bitniji novac. Pusti ti nagradu za životno djelo, radije mi daj par milijuna eura za film. Dakle, više bi nekome iz svijeta filma bilo stalo do sredstava za film, nego što bi se hvalili tom nagradom.”

Neovisno o tome, činjenica je da se svake godine upru značajne snage kako bi upravo odabrani pojedinci dobili te nagrade. Upravo zato drugi sugovornici ističu da tu nije problem samo u Schmidtu.

“Nije problem samo u Schmidtu u čiji umjetnički opus i činjenicu da je godinama primao ogromnu plaću na HRT-u ne ulazim. Međutim, problem je u tome da ti natječaji svake godine traju po mjesec dana, a da oni uredno svake godine prijavljuju svoje kandidate izvan tog roka. Jer ti isti ljudi kad bi se redovnim putem prijavili vjerojatno ne bi dobili nagradu, to bi bilo previše vidljivo. Jer onda ne bi mogli sjediti u tim istim odborima i komisijama koji im dodjeljuju nagrade. A ako se pitamo kako je uopće moguće da postoji takva odredba da se nešto može prijaviti izvan roka i zašto ministrica nije promijenila taj pravilnik koji datira iz 1992.? Pa vrlo jednostavno, upravo zato da tamo može stavljati u komisije koga god želi i da ima apsolutnu kontrolu nad tim procesom”, uvjeren je Nacionalov izvor iz filmskih krugova.

Isti izvori upozoravaju na to da se u tim komisijama “stalno isti ljudi vrte”:

“Zrinko Ogresta je bio predsjednik komisije 2018. i 2019., sada se opet vratio u komisiju. No što je sporno? On je također imao svoj prijedlog koji je predao također izvan roka. On je za nagradu za životno djelo predložio glumicu Vlastu Knezović, samo ovaj put nije prošla ona nego Schmidt. Mogu zamisliti da Ogresta i sebe već vidi kao dobitnika nagrade iduće godine kada će morati u mirovinu. Dakle, ovdje nije riječ o kvaliteti njihova umjetničkog rada, oni mogu biti najbolji redatelji ili najbolji glumci na svijetu, ali to su ljudi koji su u najdubljem sukobu interesa. Uostalom, kako je moguće da nagradu nikad ne može dobiti netko tko je uredno predložen na natječaju. Ti se kandidati očito i ne razmatraju.”

Komisija za filmsku umjetnost odlučila je nagradu za životno djelo ove godine dodijeliti Branku Schmidtu. FOTO: Matija Habljak/PIXSELL

Kako tvrde Nacionalovi izvori dubinski upoznati s detaljima natječaja, Nagradu za životno djelo Vladimir Nazor u području filma već su četiri godine dobivali upravo oni kandidati koji su bili predloženi izvan roka.

“Pokojna Vera Zima dobila je nagradu na taj način, kao i Petar Krelja. O Krelji je, recimo, odlučivao Neven Hitrec kao član komisije koji ga je i nominirao, a Krelja je prethodno bio član komisije kad se Hitrecu dodjeljivala godišnja nagrada za dokumentarni film. I onda je Hitrec na sjednici, izvan roka, predložio Krelju i nitko drugi nije mogao proći. A to je bilo u godini kad su predloženi, primjerice, i još neki ugledni pojedinci koji nisu imali šanse pored ovakvog sistema. Jer uglavnom nitko ne može proći tko je uredno predložen, već samo ovi ‘padobranci’ izvan roka. Iste godine kad je Krelja dobio nagradu, izvan roka bila je predložena i montažerka Dubravka Premar koja je nagradu, gle čuda, dobila odmah sljedeće godine. Dakle, ovdje po 32 godine starom pravilniku nepostojećeg ministarstva, kojeg nitko pristojan ne bi više koristio, dodjeljuju nagrade po principu teškog sukoba interesa”, kaže jedan od filmaša s kojim je razgovarao Nacional.

Filmski izvori upozoravaju na to da ministrica Nina Obuljen Koržinek manipulira podacima i kad je riječ o iznosima godišnjih nagrada:

“Čista je laž da Odbor određuje visinu nagrada. To se sve određuje Ministarstvo, a naravno, i isplaćuje.”

Na konstataciju kako Ministarstvo kulture i medija nije željelo Nacionalu dostaviti imena dobitnika nagrada u zadnjih 10 godina kao ni podatke o tome tko je od dobitnika predložen izvan roka, izvor iz filmskih krugova kaže:

“Vidi se da su se oni uplašili pa se pozivaju na neki pritisak. Kakav pritisak? Postavili ste legitimna novinarska pitanja.”

Bruno Kragić, ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, naslijedio je Schmidta na čelu Komisije za film i predložio ga za nagradu. FOTO: Matija Habljak/PIXSELL

Naime, Nacional je Ministarstvu kulture i medija postavio sljedeća pitanja:

1. Tko je točno naknadno predložen za nagradu za filmsku umjetnost i tko je predlagatelj?
2. Je li takvih naknadnih prijedloga, dakle, nakon službenog roka, bilo i za druge kategorije nagrada?
3. Koliko je puta do sada u zadnjih deset godina u kategoriji filmske umjetnosti bilo takvih naknadnih prijedloga i koliko je puta za dobitnika/cu nagrade izabrana osoba koja je naknadno predložena?
4. Kako to da se nagrade dodjeljuju prema pravilniku izrađenom još 1992. godine, kada je djelovalo Ministarstvo prosvjete, kulture i športa, a pravilnik potpisala pokojna ministrica prosvjete, kulture i športa Vesna Girardi-Jurkić?

Ministarstvo ne samo da je odbilo odgovoriti na pitanje tko su dobitnici ovogodišnjih nagrada, iako su odluke o tome već donesene, već je bez ikakva valjana razloga odbilo odgovoriti i na pitanje tko su dobitnici nagrada u zadnjih 10 godina i tko ih je predložio. Inače, u osam od tih 10 godina na čelu Ministarstva je upravo Nina Obuljen Koržinek.

“Slijedom Vaših dodatnih pitanja, obavještavamo Vas da dok traje rad komisija Nagrade Vladimir Nazor, nakon čega konačne prijedloge utvrđuje odbor Nagrade čiji se rezultati javno objavljuju, nitko od članova odbora ili komisija kao ni predstavnici Ministarstva kulture i medija ne mogu o prijedlozima ni odlukama davati izjave, jer bi to predstavljalo grubo kršenje pravila i smatralo bi se pritiskom na rad komisija i odbora”, odgovorili su iz Ministarstva kulture i medija.

Prethodno je Nacional Ministarstvu poslao i druga pitanja vezana uz Pozivni natječaj za dodjelu Nagrade Vladimir Nazor za 2023. godinu, za najbolja umjetnička ostvarenja u Republici Hrvatskoj na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma, koji je objavljen na njihovim službenim internetskim stranicama 21. veljače ove godine. U natječajnim uvjetima bilo je navedeno: prijedloge za dodjelu Nagrade Vladimir Nazor mogu davati ustanove, trgovačka društva i druge zainteresirane organizacije i institucije, strukovne udruge, građani i njihova udruženja te kulturni stvaraoci i djelatnici pojedinačno. Rok za predaju prijedloga je 22. ožujka 2024. godine.

Postavili smo Ministarstvu pitanje može li se predložiti nekoga izvan tog roka i temeljem kojeg propisa/odluke te jesu li prijave za ovogodišnji natječaj stigle i nakon 22. ožujka te u kojim sve kategorijama.

Glumcima i redateljima koji su već godinama upoznati s tim ‘sistemom’ dodjeljivanja nagrada u pravilu je neugodno govoriti o tome kako ne bi ispalo da su ljubomorni jer oni nisu nominirani

Ministarstvo je potvrdilo da je raspisalo natječaj te su naglasili da je dodjela nagrade regulirana Zakonom o Nagradi Vladimir Nazor (NN 27/91) i da je rok za predaju prijedloga bio 22. ožujka 2024. godine, a da su tekst i uvjeti poziva bili objavljeni na njihovim stranicama. Ovako su obrazložili temeljem čega se kandidate može prijavljivati i izvan roka:

“Natječaj raspisuje Odbor Nagrade, a Ministarstvo kulture i medija koordinira cijeli proces, od objave Poziva do svečane dodjele. Prijave na ovogodišnji Poziv pristigle su unutar roka. Osim putem Poziva, članovi Odbora i pojedinih komisija Nagrade Vladimir Nazor, mogu samostalno davati prijedloge za dodjelu Nagrade i izvan roka utvrđenog Pozivom, što je regulirano člankom 5. Pravilniku o radu Odbora Nagrade Vladimir Nazor te evidentiramo u zapisnicima o radu svake pojedine Komisije odnosno Odbora.”

Riječ je upravo o pravilniku iz vremena ministrice Vesne Girardi Jurkić.

Na pitanja tko točno bira Odbor za dodjelu Nagrade Vladimir Nazor i na čiji prijedlog, tko predlaže i bira komisiju i odlučuje li o tome ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, iz Ministarstva tvrde:

“U skladu s člankom 6. Zakona o Nagradi Vladimir Nazor Predsjednika i članove Odbora imenuje Sabor Republike Hrvatske iz redova umjetnika, kulturnih i javnih djelatnika. Predsjednika i članove Odbora imenuje se na razdoblje od dvije godine. Pravilnikom o radu Odbora Nagrade Vladimir Nazor uređuje se način rada Odbora Nagrade Vladimir Nazor i komisija te uvjeti, kriteriji i način dodjeljivanja nagrada. Sukladno članku 7. Pravilnika, Odbor osniva 6 komisija (za književnost, glazbu, likovne i primijenjene umjetnosti, filmsku umjetnost, kazališnu umjetnost te arhitekturu i urbanizam). Svaka komisija ima predsjednika i šest članova koje imenuje Odbor na razdoblje od dvije godine, odnosno do kraja mandata Odbora. Članovi komisija imenuju se iz redova umjetnika, kulturnih i javnih djelatnika, a predsjednike komisija imenuje Odbor iz redova članova.”

Ministarstvo tvrdi i da visinu nagrade određuje Odbor sukladno članku 19. Pravilnika o radu Odbora, kao i visinu naknada za rad predsjednika i članova Odbora i komisija sukladno čl. 21. Pravilnika, dok ministrica kulture i medija donosi odluku o isplati nagrade, kao i isplati naknade za rad predsjednika Odbora, predsjednika i članova komisija te o isplati naknade za izradu stručnih obrazloženja dobitnicima.

Međutim, Nacionalovi izvori iz filmskih krugova ponavljaju kako je to samo izgovaranje jer je evidentno da sve odluke donosi isključivo ministrica Nina Obuljen Koržinek.

Slično se, tvrde, radilo i u HAVC-u, gdje su, naravno, iznosi puno veći jer je riječ o dodjeljivanju sredstava za snimanje filmova:

“Najprije poznati redatelj svom producentu dodjeljuje lovu za film, onda taj isti producent dođe u komisiju pa onda on svom producentu dodijeli lovu. To je postalo nepodnošljivo. No poanta je da upliv nad HAVC-om također ima ministrica Nina Obuljen Koržinek. I tamo oni biraju te ljude, članove komisija koji dižu ruke, često sazivajući sjednice preko ljeta kad nisu svi članovi na broju, ali koristeći model natpolovične većine pa od njih devet prisutnih pet donese neku odluku. A ministrica se o svemu tome godinama pravi luda.”


Nagrada Vladimir Nazor za umjetnička ostvarenja

Nagrada Vladimir Nazor dodjeljuje se jednom godišnje i to za najbolja umjetnička ostvarenja u Republici Hrvatskoj na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma. Nagrada se dodjeljuje kao:

– godišnja nagrada za najbolja umjetnička ostvarenja što su bila objavljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom 2023. godine u Republici Hrvatskoj, koja se može dodijeliti pojedincu ili grupi umjetnika za zajednička umjetnička ostvarenja te
– nagrada za životno djelo istaknutim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojemu su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.