U posljednjih pet godina u hrvatsko državljanstvo primljeno je 16.995 osoba, od kojih je najviše primljeno državljana Bosne i Hercegovine – 7075, što predstavlja više od 40 posto od ukupnog broja osoba koje su stekle pravo na hrvatsko državljanstvo. Zatim slijede državljani Srbije (2489), Argentine (1750), Čilea (1079), Australije (775). U 2021. u hrvatsko državljanstvo primljeno je svega nekoliko državljana koji dolaze iz Sjeverne Makedonije, Slovenije, Kosova, Njemačke, Irana i Rusije. Podaci su ovo koje je nacional.hr dobio od Ministarstva unutarnjih poslova, a koji su očiti dokaz da istovremeno dok Hrvatska rapidno gubi svoje radno sposobno stanovništvo velike navale za useljavanjem nema.

Naime, u posljednjih pet godina samo je 860 osoba steklo državljanstvo temeljem prirođenja, odnosno izričite želje stranaca da postanu državljani Hrvatske, dok su ostali državljanstvo dobili temeljem drugih kategorija. Tako  su najviše njih –  7996 osoba, državljanstvo dobili kao pripadnici hrvatskog naroda koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj te hrvatski iseljenici, potomci hrvatskih iseljenika i njihovi supružnici – 4665 osoba. Kada je o iseljenicima riječ iz MUP-a kažu: “Uvidom u zahtjeve osoba koje su primljene temeljem članka 11. Zakona o hrvatskom državljanstvu može se vidjeti kako najčešće žele steći hrvatsko državljanstvo jer žele očuvati svoju vezu s Hrvatskom i  prenijeti hrvatsku kulturu i bliskost s Hrvatskom na svoju djecu. Oko 40 posto osoba koje su primljene temeljem članka 11. navode kako žele živjeti i raditi ili studirati u Republici Hrvatskoj.”

Ne temelju rođenja u Hrvatskoj, državljanstvo je u posljednjih pet godina dobilo samo 86 osoba, temeljem braka s hrvatskim državljaninom 2733 osoba, a osoba čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Hrvatsku te njihovih supružnika bilo je 123. Osoba koje su tražile ponovo stjecanje hrvatskog državljanstva nakon otpusta bilo je 112.

Hrvatska je prema Popisu stanovništva u posljednjih deset godina postala siromašnija za 400 tisuća ljudi. Između dva popisa došlo je do prirodnog smanjena za oko 150 tisuća stanovnika, a negativna migracijska bilanca je oko 250 tisuća. Zašto je iz Hrvatske iselilo 250 tisuća radno sposobnog stanovništva? Zbog korupcije, nepotizma, klijentizma, nesposobnih i gramzivih političara, neučinkovitog pravosuđa, zbog malih plaća, nepoštenih poslodavaca, neizvjesne budućnosti i nesigurnosti radnih mjesta. Nabrajati bi mogli do u beskraj, ali se stanje u Hrvatskoj može svesti na jedan osnovni postulat – neuređeno društvo!