Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica uputio je u petak, 14. srpnja 2023. dopise predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske Radovanu Dobroniću i Glavnoj državnoj odvjetnici Zlati Hrvoj-Šipek vezano uz organizaciju rada pravosudnih tijela.

Ministar je u dopisima izvijestio Predsjednika Vrhovnog suda i Glavnu državnu odvjetnicu o ishodima održanih sastanaka s predstavnicima Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika o njihovom zahtjevu za povećanjem plaća državnih službenika i namještenika u pravosudnim tijelima u iznosu od 400 eura.

U dopisima čelnicima sudbene vlasti i Državnog odvjetništva ministar je ukazao na odredbe Odluke o umanjenju plaće i dodataka na plaću državnim službenicima i namještenicima za vrijeme sudjelovanja u štrajku i podsjetio na zakonske obveze predsjednika sudova odnosno državnih odvjetnika vezanih za osiguranje uvjeta za rad pravosudnih tijela i njihovih ovlasti kod poduzimanja mjera za uredno i pravodobno obavljanje svih poslova u pravosudnim tijelima, kao i na obvezu vođenja evidencije o radu sukladno Zakonu o radu i Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima prema kojoj evidencija o radnom vremenu sadrži podatke i o satima provedenim u štrajku.

Obzirom na isticanje da je nužne poslove bilo potrebno utvrditi u procesu mirenja ukazano je da temeljem Zakona o sudovima odnosno Zakona o državnom odvjetništvu Ministarstvo ne može biti i nije ovlašteno odrediti opseg poslova i način organizacije rada nužnog za uredno i pravodobno obavljanje poslova sudske odnosno državnoodvjetničke uprave. Navedeno je u nadležnosti čelnika pravosudnih tijela, a slijedom Naredbe predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske te odluke Glavne državne odvjetnice iz lipnja 2023. godine. Poduzimanje svih mjera za uredno funkcioniranje sudbene vlasti i Državnog odvjetništva nužno je za osiguranje Ustavom zajamčenih prava građana.

Dijalog i suradnja

Ministarstvo pravosuđa i uprave ponovno ističe da ostaje otvoreno za dijalog i suradnju s predstavnicima Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika na dodatnom povećanju plaća službenicima i namještenicima u pravosudnim tijelima, u razumnim vremenskim okvirima.

Temeljem Odluke Vlade o isplati privremenog dodataka 7.272 službenika i namještenika u pravosudnim tijelima dobilo je u prosjeku 13% veću plaću. Taj se dodatak od 100, 80 ili 60 eura neće ukinuti u 2024. godini, već će se ugraditi u nove koeficijente.

Također, netočne su teze koje se pokušavaju nametnuti da će službenici i namještenici u pravosudnim tijelima u novom sustavu plaća zaostajati za drugim službenicima i namještenicima zbog činjenice da u trenutnom sustavu ne ostvaruju pravo na dodatak za tzv. posebne uvjete rada.

Sindikat nije pokazao istinsku volju

Upravo suprotno, u novom sustavu plaća njihovi će se koeficijenti najprije izjednačiti s istim ili sličnim radnim mjestima koji trenutno ostvaruju dodatke, a potom će se provesti proces vrednovanja radnog mjesta. Da je Sindikat pokazao istinsku volju za sudjelovanjem u procesu izrade novog sustava plaća i kreiranja novih koeficijenata, ta bi im činjenica bila jasna.

Kao što je neosporna činjenica da su plaće službenicima i namještenicima u pravosudnim tijelima od 2017. godine kontinuirano rasle, kroz povećanje osnovice u iznosu od 33,04% i povećanje koeficijenata. Od listopada 2016. godine do lipnja 2023. godine prosječna neto plaća u pravosudnim tijelima povećana je za 64% odnosno u prosjeku za 350 eura.

Ministarstvo pravosuđa i uprave kao tijelo pravosudne uprave, u okviru zakonskih ovlasti, provoditi nadzor nad primjenom i provođenjem Odluke o umanjenju plaća i dodataka na plaću državnim službenicima i namještenicima za vrijeme sudjelovanja u štrajku, javlja N1. 

Štrajk u pravosuđu snažno utječe na poduzetništvo: “Krenut će velika lavina tužbi protiv države”