U Europi je 2022. zabilježeno više slučajeva lokalne zaraze denga groznicom od ukupnog broja slučajeva u prethodnom desetljeću, budući da toplinski valovi i poplave omogućuju invazivnim komarcima da se nastane sjevernije i zapadnije u regiji.

Podaci koje je u četvrtak objavio Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) jasno su upozorenje da klimatske promjene, kao i čimbenici kao što su migracija i promjena namjene zemljišta, izgleda pridonose širenju bolesti koje prenose komarci na kontinent. Ravnateljica ECDC-a Andrea Ammon upozorila je da bi Europa mogla vidjeti više slučajeva i potencijalno smrti od bolesti kao što su denga, chikungunya i groznica Zapadnog Nila.

Godine 2022. zabilježen je 71 slučaj denga groznice, od čega 65 u Francuskoj i šest u Španjolskoj. Došlo je i do vrhunca slučajeva virusa Zapadnog Nila, s 1133 slučaja i 92 smrti. Većina tih slučajeva – 1112 – zabilježena je u 11 zemalja,a najviše njih čak 700 u Italiji. To je najveći broj slučajeva od 2018., kada je velika epidemija tijekom toplotnog vala te godine usmrtila 180 ljudi u 10 zemalja.
Denga obično rezultira blagim ili nikakvim simptomima, ali također može dovesti do visoke temperature, teške glavobolje i povraćanja. Teška denga groznica može rezultirati krvarenjem iz desni, bolovima u trbuhu i, u nekim slučajevima, smrću. Virus Zapadnog Nila obično je asimptomatski, ali kod nekih ljudi može rezultirati groznicom, glavoboljom i osipom, a teški slučajevi mogu dovesti do kome, paralize ili smrti.

Dva su komarca čije širenje u Europi najviše zabrinjava: azijski tigrasti komarac, koji može prenijeti viruse chikungunya i dengue, te komarac žute groznice, koji može prenijeti viruse dengue, žute groznice, chikungunya, zika i virus Zapadnog Nila. Ammon je rekla da je posljednjih godina došlo do širenja invazivnih komaraca na prethodno nezahvaćena područja u EU i EEA.

Ali nije lako utvrditi uzrok ovih povećanja. “Klimatske promjene i toplije vrijeme mogu pridonijeti porastu virusa stvaranjem povoljnijih uvjeta za komarce prijenosnike”, rekla je Ammon. No upozorila je da klimatske promjene nisu isključive krivnje, ukazujući na druge čimbenike koji uključuju putovanja, promjene u korištenju zemljišta i dostupnost vode.

Rizik od malarije

Voditelj Globalnog fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije, Peter Sands, rekao je za POLITICO da bi se malarija mogla vratiti u Europu zbog klimatskih promjena. Sands vjeruje da će sljedeća pandemija vjerojatno biti bolest koja je već među nama, a klimatske promjene će je potaknuti u pandemiju.

Europa je uspjela iskorijeniti malariju kroz golemi poslijeratni program prskanja insekticidima, isušivanja močvara i terapije lijekovima. Međutim, Sredozemlje ostaje potpuno pogodno za prijenos malarije.

Najnovije izvješće ECDC-a o malariji objavljeno u četvrtak pokazuje da je više od 99 posto od 4800 slučajeva u regiji 2021. bilo povezano s putovanjem. ECDC je rekao da malarija “i dalje predstavlja rizik za EU/EEA i postoji potreba za stalnim nadzorom malarije, pripravnošću i prevencijom u EU/EEA.”

Ono što je potrebno, rekao je Ammon, je više istraživanja kako bi se razumio utjecaj klimatskih promjena na ove zarazne bolesti, kao i više istraživanja o održivim i ekološki prihvatljivim mjerama kontrole komaraca. Potrebni su laboratorijski kapaciteti za nadzor, kao i podizanje svijesti javnosti, rekao je šef ECDC-a.

Baš smo sretnici: Na svijetu je oko 3.300 vrsta komaraca, a u Hrvatskoj svega 50