Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u travnju porasla za 4,9 posto na godišnjoj razini, što je već 15. mjesec zaredom kako raste, ali sporije nego mjesec dana prije.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u ponedjeljak da je industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u travnju pala za 2,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na travanj prošle godine porasla za 4,9 posto.

To je sporiji rast nego mjesec dana prije, kada je proizvodnja skočila 6,9 posto na godišnjoj razini, a to je i sporiji rast nego što se očekivalo.

Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je u travnju industrijska proizvodnja porasla za 7,7 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 5 do 9,2 posto.

Rastom u travnju nastavljen je uspon industrije već 15. mjesec zaredom na godišnjoj razini, što nije zabilježeno još od 2007., dvije godine prije šestogodišnje recesije.

“Pozitivna kretanja u industrijskoj proizvodnji nastavljena su i u travnju, petnaesti mjesec za redom, iako nešto sporijom dinamikom u odnosu na mjesec ranije”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

U travnju je najviše, za 8,2 posto na godišnjoj razini, skočila proizvodnja intermedijarnih proizvoda, a s rastom od 6,7 posto slijedila je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju.

Proizvodnja kapitalnih proizvoda porasla je, pak, za 5,1 posto na godišnjoj razini, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju ojačala 0,6 posto.

Međutim, proizvodnja energije pala je za 3,2 posto na godišnjoj razini.

U prva četiri mjeseca ove godine industrijska je proizvodnja porasla 6,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Tako je nastavljen trend rasta proizvodnje, koji je ušao u treću godinu. Lani je, naime, industrijska proizvodnja porasla 2,6 posto, dok je godinu dana prije zabilježila rast od 1,3 posto.

Osim jačanja inozemne potražnje, na što ukazuje višegodišnji rast izvoza, pozitivno na industrijsku proizvodnju utječe i blagi oporavak domaće potražnje.

“I u nastavku godine, uz pretpostavku daljnjeg oporavka inozemne potražnje, očekujemo pozitivne godišnje stope rasta industrijske proizvodnje, koje bi trebale poduprijeti i pozitivnu stopu ukupnog realnog rasta BDP-a”, zaključuju analitičari RBA.