Vinka Luetić Herman se, želeći povećati svoje imovinsko stanje, upustila u moralno devijantno ponašanje koje je suprotno zakonu”, stoji u pravomoćnoj presudi kojom je Vinka Luetić Herman, bivša šefica Povjerenstva za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), supruga nekada utjecajnog člana HDZ-a Radoslava Hermana i majka aktualnog predsjednika zagrebačkog ogranka HDZ-a Mislava Hermana, osuđena na godinu i četiri mjeseca zatvora zbog primanja mita. Nacional je u posjedu cjelokupne presude koja je postala pravomoćna 28. veljače 2020., a iza koje ostaje još puno nepoznanica i otvorenih pitanja, ali i koja pokazuje neraskidivu vezu između pravosudnog aparata i HDZ-a kada je u pitanju zaštita članova te stranke.

Skandalozno je i da Ministarstvo pravosuđa taji informaciju tome je li majka Mislava Hermana započela s odsluženjem zatvorske kazne na koju je osuđena po pravomoćnoj presudi čije je postojanje bilo godinu i pol skrivano od hrvatske javnosti, što je Nacional otkrio u prošlom broju. Iako je u nekim drugim poznatim slučajevima, poput slučaja Horvatinčić, Sanader, Širić i ostalima javnost imala pravo na informaciju o tome jesu li i kada osuđenici upućeni na izdražavanje zatvorskih kazni te, ako nisu, iz kojih su razloga i koliko puta odlazak u zatvor odgađali, u ovom politički također izuzetno osjetljivom i eksponiranom slučaju – Ministarstvo to taji. To pitanje posebno je osjetljivo jer nije samo Mislav Herman, trenutno politički najeksponiranija osoba obitelji Herman, vezan uz HDZ – već je riječ o obitelji koja je desetlječima vezana uz HDZ te predstavljaju dio njihovog establišmenta.

Mislav Herman je krajem 2020. godine na unutarstranačkim izborima izabran za predsjednika zagrebačkog ogranka HDZ-a. PHOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

Naime, kako smo pisali u prošlom broju, pravomoćna presuda Vinki Luetić Herman u tzv. aferi Rubala prešućena je i skrivana od javnosti gotovo godinu i pol, iako je bila riječ o medijski vrlo eksponiranom predmetu u čijem je središtu bio poznati TV voditelj Drago Rubala, a svjedok na sudu bila je i bivša ministrica u vladi Tihomira Oreškovića, još jedna članica HDZ-a Nada Šikić. Ta afera prokazala je nakaradnost cijelog sustava dodjeljivanja invalidskih mirovina, ali i zaštitu koju je pojedincima pružao HDZ, jer u suprotnom se vjerojatno ne bi usudili raditi takve stvari. Istovremeno, to je jedan od rijetkih korupcijskih slučajeva koji je stigao do pravomoćne osuđujuće presude, a razlog njenog prešućivanja vjerojatno leži i u tome što su akteri duboko povezani s HDZ-om, i prvooptužena Nevia Buković i drugooptužena Vinka Luetić Herman.

Naime, suprug Vinke Luetić Herman, Radoslav Herman, povezan je s HDZ-om te je neko vrijeme bio ravnatelj KBC-a Sestara milosrdnica, a bio je i na listi HDZ-a na izborima za Skupštinu Grada Zagreba 2005. Očito je da obitelj Herman ne može bez HDZ-a jer je danas Mislav Herman, sin Vinke Luetić Herman i Radoslava Hermana, prvi čovjek HDZ-a u glavnom gradu Hrvatske. S druge strane, Damir Buković, suprug Nevije Buković, ginekolog je i član Hrvatskog katoličkog društva, zaposlen u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj, profesor na Medicinskom fakultetu, a često je bio prozivan zbog svojih stavova o izvantjelesnoj oplodnji. Mnogi ga pamte po izjavi da je Biblija najbolja medicinska knjiga te da su neplodne žene bludnice jer je najčešći razlog njihovu sterilitetu nemoralan život koji su ranije vodile. Međutim, Damir Buković najpoznatiji je iz vremena zagrebačke krize 1997., kada je sa stranačkim kolegom Antunom Šporerom, a ušavši u Skupštinu na listi HSS-a, dao presudni glas HDZ-u, koji je nakon toga dobio većinu u predstavničkom tijelu. Time je zapravo bilo omogućeno postavljanje Zlatka Canjuge za predsjednika Skupštine i Marine Matulović-Dropulić za gradonačelnicu.

U tom cijelom slučaju jednako je skandalozna i šutnja pravosudnih institucija oko okolnosti nakon što je presuda u tom predmetu postala pravomoćna 28. veljače prošle godine. Naime, Nacional je tijekom proteklog tjedna od nadležnih pravosudnih institucija pokušao saznati i je li Vinka Luetić Herman u međuvremenu odslužila dio ili cijelu zatvorsku kaznu od godine i četiri mjeseca – ili uopće još i nije upućena na služenje te kazne. Obratili smo se i Upravi za zatvorski sustav i probaciju Ministarstva pravosuđa te Ministarstvu pravosuđa kao i Županijskom sudu u Zagrebu, ali odgovore na pitanja oko služenja zatvorske kazne Vinke Luetić Herman nismo dobili. Naime, iz Ministarstva pravosuđa kažu da sukladno odredbama Zakona o izvršavanju kazne zatvora i drugih podzakonskih propisa, podaci o zatvorenicima i drugi podaci o tijeku izdržavanja kazne zatvora predstavljaju službenu i profesionalnu tajnu. Slijedom navedenog, tvrde, Ministarstvo, nije u mogućnosti dostaviti odgovore na pitanja. Nismo dobili ni odgovor sa Županijskog suda kada je i kome otpravljena pravomoćna presuda u aferi Rubala, a jedini odgovor dobili smo od Vrhovnog suda čiji nam je glasnogovornik Željko Pajalić rekao da, po njemu dostupnim podacima, Vrhovni sud nikada nije raspravljao o tom predmetu.

Informacija da se o tom predmetu nije raspravljalo na Vrhovnom sudu sama je po sebi čudna, s obzirom na to da na kraju presude od 12. veljače 2015. godine, koja je pravomoćna postala tek 28. veljače 2020., stoji da sve stranke imaju pravo žalbe Vrhovnom sudu. Ako se na Vrhovnom sudu o tom predmetu nije raspravljalo, to znači da nije bilo žalbi nikoga od desetak optuženih u predmetu ili od USKOK-a. S druge strane, ako doista nije bilo rasprave na Vrhovnom sudu, postavlja se pitanje zašto je trebalo pet godina da presuda Vinki Luetić Herman i njenoj kolegici Neviji Buković postane pravomoćna. Očito je i taj predmet samo još jedan u nizu onih koji pokazuju skandalozno stanje hrvatskog pravosuđa, pogotovo kada su u pitanju slučajevi u kojima su protagonisti osobe povezane s vladajućim HDZ-om. Iz takvih slučajeva također je vidljivo da se odugovlači sa žalbama i s vremenom potrebnim da neka presuda postane pravomoćna te da osuđene osobe počnu služiti zatvorsku kaznu, za što je možda najbolji primjer Tomislav Horvatinčića koji je to godinama odgađao.

Pravomoćna presuda Županijskog suda iz Zagreba koja je donesena u veljači 2015., a pravomoćna je postala pet godina kasnije. PHOTO: Nacional

No za samu Vinku Luetić Herman, a potencijalno i za njenog sina Mislava Hermana, vrlo su neugodne kvalifikacije kojima je sud u obrazloženju presude opisao djela koja su počinile Nevia Buković kao prvooptužena ona kao drugooptužena. Presudom kojom su te dvije bivše liječnice osuđene na godinu i četiri mjeseca zatvora potvrđene su sve točke optužnice, odnosno Nevia Buković i Vinka Luetić Herman proglašene su krivima po dvjema točkama optužnice, dok se treća točka odnosila na preostale optužene u tom slučaju. Zanimljivo je da je sud prihvatio sve ono za što je USKOK teretio dvije liječnice kao članice Povjerenstva za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Od dulje zatvorske kazne Vinku Luetić Herman spasila je činjenica da je u trenutku presude bila zrelije životne dobi, da nije bila prethodno osuđivana te da je od počinjenja kaznenog djela prošlo više od pet godina. Da je tomu tako, potvrđuje i dio presude u kojem sud izrijekom kaže: “Kod svih optuženika sud je utvrdio da je stupanj krivnje maksimalan, jer svaki od optuženika, ponaosob, postupa s izravnom namjerom, svjesni su protupravnosti svog ponašanja te nije pronađena niti jedna olakotna okolnost koja bi dovodila u sumnju njihovu ubrojivost.”

Da je sud okarakterizirao ponašanje i djela koja su počinile Vinka Luetić Herman i Nevia Buković kao vrlo teška, govori i sljedeći citat iz presude: “Sud smatra da se njihovim radnjama ugrožava javni poredak u cjelini, povjerenje u institucije države i postupak koje one provode, kako bi osigurale građanima moralno, zakonito i prihvatljivo ponašanje pravnih subjekata u odnosu s građanima. Svojim utvrđenim radnjama svi optuženici krše pravne i moralne norme, potkopavaju temelj demokratskih i civilizacijskih tekovina, pravnu državu i vladavinu prava. Svaki zaposlenik u državnim institucijama mora svoj posao obavljati moralno i časno. Ovdje optuženi čine suprotno i stvaraju dojam da se jednostavnim plaćanjem, koje predstavlja moralnu izopačenost, može zaobići zakon.”

Kao što je Nacional već pisao, pravomoćna kazna Vinki Luetić Herman, koja je u ovom predmetu bila drugooptužena, kao i prvooptuženoj Neviji Buković, epilog je gotovo desetljeća dugog procesa u čijem je središtu bio bivši načelnik u zagrebačkom HZMO-u Drago Rubala, koji se proslavio kao radijski i televizijski voditelj u emisijama narodne glazbe. On je na samom početku procesa priznao krivnju te se nagodio s USKOK-om na dvije godine zatvora i vraćanje nezakonito stečene koristi. Državi je potom vratio 79.000 eura u gotovini i dvosobni stan u Zagrebu, koji su vještaci sredinom 2012. procijenili na 200.000 eura. Rubala je u međuvremenu već odavno odslužio svoju kaznu te na lokalnim hrvatskim televizijama ponovo ima televizijsku emisiju posvećenu narodnoj glazbi. Nagodbu s tužiteljstvom postiglo je još 58 optuženika, dok ih je 10 ostalo na optuženičkoj klupi. Rubala je nakon izlaska iz zatvora čak i tužio državu jer je smatrao da su uvjeti u zatvoru bili neprikladni, a proces je dobio te mu je država morala isplatiti 10 tisuća kuna odštete. Nakon što je Rubala priznao krivnju, nekadašnje članice Povjerenstva za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti HZMO-a Nevia Buković i Vinka Luetić Herman postale su prvo- i drugooptužena. Prema optužnici koja je potvrđena i pravomoćnom presudom, Rubala se kao bivši načelnik Odjela medicinskog vještačenja u HZMO-u Područne službe u Zagrebu dogovorio s Ivanom Ostoićem, vještakom varaždinske podružnice, da za iznose od 1000 do čak 7500 eura sređuju braniteljske mirovine, bez obzira na to imaju li ili nemaju tražitelji uvjete za invalidnost. Za tu operaciju bila je potrebna grupa pa su angažirali Zorana Primorca, Romana Slunjskog, Dubravku Margetu Ostoić, Dragicu Čvorig te optužene Neviju Buković i Vinku Luetić Herman.

Primorac je pronalazio klijente, uzimao od njih novac i medicinsku dokumentaciju te ugovarao sastanke s Ostoićem, a sličnu potragu obavljali su i drugi članovi skupine. Ostoić je s Rubalom analizirao dokumentaciju primao od njega upute koje još preglede trebaju obaviti. Dopunjenu dokumentaciju klijenti su dostavljali Ostoiću, koji im je u statusu vještaka davao pozitivne nalaze o invalidnosti i nesposobnosti za rad. Rubala je, koristeći se poznanstvom s Čvorig, administratoricom Stručnog povjerenstva za revizije nalaza invalidnosti HZMO-a, osigurao da predsjednica tog Povjerenstva Vinka Luetić Herman stavi te predmete na dnevni red. Članica Povjerenstva bila je i Nevia Buković. Ostoić je Rubali predavao 1750 eura po predmetu, Rubala je zadržavao 550 eura, a 1200 eura predavao Dragici Čvorig. Dragica Čvorig je zadržavala 200 eura, a po Rubalinoj uputi 1000 eura davala je Vinki Luetić Herman, koja je novac dijelila s Nevijom Buković.

Bivša ministrica rada i socijalne skrbi Nada Šikić bila je među svjedocima na suđenju u aferi Rubala. PHOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

Šestooptuženi Flegar dobio je od Rubale i Ostoića 5000 eura na ruke nakon što je na nagovor Primorca sa suda otuđio ovršni spis. Riječ je o ovrhama Čakovečke banke nad plaćama Ostoića i dvoje članova njegove obitelji, Dubravke i Velimira, Zvonimira Žganeca i Stanka Šileca. Zbog lažnih invalidskih mirovina u lipnju 2012. optuženo je čak 69 osoba, za udruživanje za počinjenje kaznenih djela primanja i davanja mita, zlouporabu položaja i ovlasti, protuzakonito posredovanje te pomaganje u primanju mita i protuzakonitom posredovanju.

Osim što je osuđena na zatvorsku kaznu, Nevia Buković je pod prijetnjom ovrhe, a po pravomoćnosti presude, dužna uplatiti 69.350 kuna, koliko se računa da je oštetila državni proračun uzimanjem mita i udruživanjem u grupaciju za izvršenje kaznenog djela, dok će njezina suradnica, drugooptužena Vinka Luetić Herman, morati platiti 73.000 kuna.

Bezuvjetnu kaznu zatvora od deset mjeseci dobio je i službenik Općinskog suda u Varaždinu, šestooptuženi Davor Flegar, uz novčanu kaznu od 40.150 kuna, koliko se računa njegova ilegalna imovinska korist. Ostali optuženici, mahom davatelji mita, dobili su uvjetne kazne od šest do sedam mjeseci uz rok kušnje od dvije godine.

U cijelom tom slučaju posebno je zanimljiva i povezanost prvo- i drugooptužene s visokopozicioniranim i utjecajnim članovima HDZ-a, zbog čega je unutar te stranke svojedobno vladalo uvjerenje da je riječ o politički montiranom procesu koji je počeo tijekom vlade Zorana Milanovića kako bi se naštetilo ugledu HDZ-a. Naime, sumnjalo se na to da su Nevia Buković i Vinka Luetić Herman stradale zbog političkih karijera svojih supruga, koji su bili ugledni liječnici, ali i članovi HDZ-a.

No u tom slučaju dviju uglednih liječnica koje su primale mito ima još jedna zanimljiva stvar, o kojoj je Nacional pisao prije nekoliko godina, dok je kratko na vlasti bio Karamarkov HDZ u koaliciji s Mostom, a u mandatu premijera Tihomira Oreškovića funkciju ministrice rada i mirovinskog sustava obnašala je Nada Šikić. Kako je Nacional tada doznao, ministrica je bila uključena u cijeli taj slučaj te je sudjelovala u radu Stručnog povjerenstva za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti, zbog čijih se odluka otvorila ta velika afera. Iako je u razdoblju počinjenja navedenih kaznenih djela Nada Šikić bila članica Stručnog povjerenstva za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti, s Nevijom Buković i Vinkom Luetić Herman, ona nikada nije bila uključena u istragu kao jedna od osumnjičenih osoba.

Bivši načelnik Odjela medicinskog vještačenja u HZMO-u Područne službe u Zagrebu Drago Rubala (lijevo) nagodio se s Tužiteljstvom te je priznao krivnju i odlsužio zatvorsku kaznu. PHOTO: Petar Glebov/PIXSELL

Ministrica je tada za Nacional otkrila da je ona u tom slučaju čak i svjedočila u USKOK-u, ali nije otkrila što je kao svjedok u svom iskazu rekla. Indikativno je da je tada izrazila uvjerenje da njene kolegice nisu krive te da nisu prekršile zakon. „Javnost nije uopće upoznata s načinom na koji je Povjerenstvo funkcioniralo i koliki smo broj predmeta mi na dnevnoj bazi obrađivali. Dakle, u HZMO-u su u tom razdoblju bila četiri različita vijeća, od kojih je samo naše bilo u punom sastavu, a ostala tri bila su nepotpuna i tu smo uskakale kolegica Buković i ja. Osobno sam dnevno radila na tridesetak predmeta te sam ih često znala i nositi kući“, rekla je prije nekoliko godina Nada Šikić, koja je posebno željela naglasiti činjenicu da nitko od članova Povjerenstva nije sam birao predmete na kojima će raditi, nego bi ih na početku radnog dana na stolu dočekala hrpa predmeta koje bi im dodijelila Dragica Čvorig, glavna administratorica Stručnog povjerenstva za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti HZMO-a. Upravo je Dragica Čvorig jedna od osoba koje su se nagodile s USKOK-om i u svom iskazu izravno je teretila predsjednicu Povjerenstva Vinku Luetić Herman i članicu Povjerenstva Neviju Buković, ali ne i Nadu Šikić, koja je tada tvrdila da su njene kolegice žrtve političkog progona zbog bliskosti s HDZ-om. „Ja ne vjerujem da su Vinka Luetić Herman i Nevia Buković radile ono za što su nepravomoćno osuđene. Riječ je o ženama s uglednim karijerama koje su dovoljno zaradile i ne vidim zašto bi zbog tisuću ili dvije eura ugrozile sve što su desetljećima stvarale. Osim toga, Vinka Luetić Herman dolazi iz imućne obitelji i naslijedila je poprilično bogatstvo, a Nevia Buković bila je pred mirovinom i stvarno ne vidim zašto bi sudjelovale u takvom pothvatu”, rekla je za Nacional Nada Šikić.

Međutim, u samoj pravomoćnoj presudi navodi se da je sud u postupku saslušao niz svjedoka, a među njima je bila i Nada Šikić. Kako stoji u presudi, sud je i na temelju tih svjedočenja nedvojbeno utvrdio da su Vinka Luetić Herman i Nevia Buković krive za primanje mita i stjecanje protupravne imovinske koristi. Točnije, u presudi je navedeno da su njih dvije za svaki slučaj podijelile 1000 eura. No ne navodi se što je točno na sudu izjavila bivša ministrica Nada Šikić, ali može se zaključiti da je i na temelju njenog svjedočenja utvrđena krivnja njenih bivših kolegica, koje je žustro branila u Nacionalu kada je tvrdila da je riječ o politički motiviranoj optužnici.