Izložba Silvije i Ane Šesto ‘Potresna zagrebalica’ predstavlja dokumentarne materijale nastale nakon 22. ožujka 2020., kada je hrvatsku metropolu zadesio potres

U Kulturnom centru Mesnička traje izložba “Potresna zagrebalica” koja predstavlja dokumentarne materijale nastale potresne 2020. godine, kada je Zagreb zadesio razorni potres, ali i pandemija koronavirusa.

Autorice projekta i izložbe su majka i kći Silvija i Ana Šesto, koje su strahote potresa odlučile ukoričiti i dokumentirati za povijest, kako napominju, da se ne zaboravi.

Projekt je nastao sinergijom u kojoj je Silvija Šesto svakodnevnim dnevnicima bilježila stanje nakon potresa, a kći Ana je svoja zapažanja dokumentirala fotografijom.

U “Potresnoj zagrebalici” Ana Šesto je fotografski zabilježila stradanja Zagreba u potresu 22. ožujka 2020. te poststradalničko razdoblje koje i dalje traje. Izložbe fotografija Ane Šesto u čast stradalom voljenom Zagrebu moći će se razgledati do 3. siječnja 2022., a čitateljima Zagreb Newsa Ana i Silvija Šesto približile su aktualne probleme s kojima se građani Zagreba moraju nositi jer su “taoci raznih politika”.

“Izložbom i knjigom želja nam je ostaviti dokumentarni trag iza sebe koji bi koristio generacijama koje dolaze, s obzirom na to da je općepoznato da ljudi vrlo brzo zaboravljaju, osobito u vrijeme izbora”, rekla je Silvija.

“Želja je da knjige budu dostupne u svim gradskim knjižnicama, ali za sada nije bilo sluha jer kada su problemi grada Zagreba u pitanju, svi okreću glavu”, dodala je.

Silvija i Ana Šesto prisjetile su se prvog zagrebačkog potresa te naglasile da agonija traje i dvije godine kasnije.

“Agonija za stanare u centru Zagreba i dalje traje, svjedoci smo da sve ide užasno sporo, gotovo da se ne miče s mjesta, a sve što se i napravilo isključivo je rezultat dobrosusjedskih odnosa i inicijative samih građana. U tom slučaju se treba pitati zašto nam onda trebaju Grad i država”, rekla je Silvija Šesto.

“Mogu razumjeti potres jer je to prirodna nepogoda, ali nas je zadesio puno veći problem, a to je ljudska nepogoda. Postali smo zarobljenici raznih politika i sada nitko nema ni želje ni volje, a ni moći da raspetlja sve nagomilane probleme”, odlučno je naglasila Silvija Šesto.

Problemi su, kaže, povezani, a dodatne poteškoće uzrokuju i konzervatori jer je veliki dio užeg centra pod zaštitom pa su tako ruke vezane i građanima koji bi samoinicijativno, o svom trošku krenuli u obnovu.

“Treba kontinuirano podsjećati na problem centralizacije jer ljudi izvan Zagreba smatraju da je ovdje idealna situacija i da je nama puno bolje nego ostalima. Tu mislim i na ljude sa sisačkog područja koje je također zadesila velika tragedija, ali trebaju biti svjesni toga da se, nažalost, ni u Zagrebu gotovo ništa nije pomaklo s mrtve točke”, rekla je Silvija Šesto te dodala:

“Medijski se jedino popratilo uklanjanje oštećenih tornjeva na katedrali kako bi se prikazalo da se radi, a pravi problemi su pali u zaborav.”

Agonija i kaotično stanje u Zagrebu mogu se doživjeti i kroz fotografije o kojima je Ana Šesto, ali i pojedini kritičari, rekla da ocrtavaju pravu sliku Zagreba nakon potresa.

“Neki ljudi koji su vidjeli fotografije rekli su mi da su previše tmurne i tužne. To mi je samo dokaz da sam napravila dobar posao, s obzirom na to da sam na fotografiju uspjela prenijeti upravo onakav osjećaj kakav je zaista i bio. Takav komentar potvrđuje da su fotografije autentični dokumentarni materijal”, zaključila je Ana Šesto. Ana i Silvija Šesto napomenule su da su na premijeru izložbe pozvale novog gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegove suradnike, ali nitko nije došao. Ispričali su se protokolarnim obvezama, što u jednu ruku pokazuje nezainteresiranost za najveći zagrebački problem, smatraju autorice.

Silvija Šesto je u razgovoru za Zagreb News upozorila i na teške nepravilnosti i kaznenu odgovornost prijašnjeg gradonačelnika Milana Bandića i njegovih suradnika, koji su profit i lobije ugostitelja stavili ispred sigurnosti građana i ljudskih života.

“Niz zgrada u najužem centru, oko popularne zagrebačke špice, trebao je imati crvenu naljepnicu i biti pripremljen za rušenje, ali pokojni gradonačelnik Milan Bandić dovodio je neke svoje procjenitelje koji su zbog interesa obližnjih ugostitelja stavljali zelenu naljepnicu”, upozorila je Silvija Šesto.

“Jedan takav primjer je Šenoina ulica, koja ima zelene naljepnice, a raspada se. S druge strane, u tišini i na brzinu kupuju se cijele zgrade, znamenitosti i kulturna baština”, zaključila je Silvija Šesto.