Na Prisavlju je prošloga tjedna bilo burno zbog sramotno niskih primanja zaposlenika koji su zaprijetili štrajkom. Na HRT-u je prije desetak dana započeo radni spor zbog kojeg je zgrada javnog radiotelevizijskog servisa osvanula oblijepljena plakatima s natpisom: “Za slobodu rada i pravedne plaće, dostojanstvo za HRT-ove radnike/ice”. Na plakatima je pisalo da 1347 radnika na HRT-u ima plaću manju od 904 eura i da 733 osobe rade za plaću manju od 758 eura.

Sindikati HRT-a su 29. studenoga izvijestili da je nastupio kolektivni radni spor na HRT-u, ističući kako je u pregovorima o Kolektivnom ugovoru postalo jasno da “poslodavac nema volju prihvatiti zahtjev da radnici HRT-a budu pošteno plaćeni za svoj rad te da povećanje plaća prati inflaciju”.

Tada su u reprezentativnom Sindikatu tehnike HRT-a istaknuli da poslodavac nije pokazao spremnost za prihvaćanje prijedloga pregovaračkog odbora sindikata koji se uglavnom temelji na 25 posto povećanja bruto vrijednosti boda. S druge strane, Uprava HRT-a je prvotno planirala povisiti osnovicu za 15 posto, no istaknuli su da je tijekom pregovora donesena odredba Vlade o minimalnoj bruto plaći koja stupa na snagu 1. siječnja 2025., zbog čega su morali korigirati ponudu s 15 na 10 posto. Time je, tvrde u sindikatima, poslodavac navodno potrošio pet posto od ponuđenih 15 posto povećanja vrijednosti boda, ponude koju su sindikati odbili i na početku pregovora.

“Ukoliko poslodavac u narednim danima ne iznese novu, poboljšanu ponudu, Sindikat tehnike HRT-a iskoristit će sve zakonske mogućnosti koje su nam na raspolaganju, uključujući i nepotpisivanje kolektivnog ugovora te pokretanje prvog koraka prema štrajku (mirenje) potplaćenih radnika HRT-a”, istaknuli su tada sindikati. U međuvremenu je održan i veliki zbor radnika HRT-a i druga runda mirenja poslodavca i sindikata Hrvatske radio televizije, na kojem su poslodavci dali nešto bolju ponudu sindikatima i potpisan je Kolektivni ugovor.

Više o situaciji na javnom medijskom servisu čiji su novinari i urednici godinama nezadovoljni uređivačkom politikom i kadroviranjem u službi vladajućeg HDZ-a, tjednik Nacional razgovarao je s Majom Sever, predsjednicom Europske federacije novinara, predsjednicom Sindikata novinara Hrvatske te sindikalnom povjerenicom i pregovaračicom na HRT-u.

NACIONAL: Kako je prošla druga runda mirenja poslodavaca i sindikata HRT-a?

Nakon što smo dobili nešto malo bolju ponudu, proveli smo izjašnjavanje članova koji su tijesnom većinom podržali potpis na Kolektivni ugovor.

NACIONAL: Prije toga održan je veliki skup radnika HRT-a kojem je nazočio i glavni ravnatelj Robert Šveb. Kakve su poruke poslane i kako je taj skup prošao?

Bio je to zaista veliki skup, iz čega sam mogla iščitati da sindikati imaju podršku u onome što rade. Ono što je jako važno reći i što smijem reći, jer o postupku mirenja kao pregovaračica ne mogu govoriti u javnosti, jest da je bilo jako važno čuti da zaposlenici i radnici HRT-a zaista ne razmišljaju i ne govore isključivo o svojim plaćama, već o onome što je smisao medijskog javnog servisa. Koliko god da se možda onima izvana čini da nema tih glasova, ima ih. Ima ljudi ne samo u informativnom programu, već i u ostalim programima, koji znaju na koji način trebamo služiti građanima i tako opravdati pretplatu i svoj status javnog medijskog servisa. Dosta ljudi je to sjajno artikuliralo, a spomenula bih jednu kolegicu koja je pitala glavnog ravnatelja zbog čega je on zapravo došao na Prisavlje. Da uništi javni medijski servis ili da ga pretvori u agenciju za autsorsanje vanjskih usluga? Pritom ne mislim na nezavisnu vanjsku produkciju serijala, dokumentaraca ili na “Dnevnik velikog Perice”. Govorim prvenstveno o autsorsanju vanjskotehničkih servisa, poslova i usluga koje mogu odraditi djelatnici HRT-a unutar kuće. Na tom su sastanku zaposlenici HRT-a rekli Švebu: “Vi ukidate naše emisije da biste kupovali vrlo slične u vanjskoj produkciji i skupo ih plaćali. Dakle, nama oduzimate posao i onda ćemo postati višak”. Ta mantra da je potrebno rekonstruiranje, konsolidiranje je nešto što stalno slušamo i mi se s time djelomično i slažemo. No pitanje je kakva osnovna ideja stoji iza svega toga. Neka glavni ravnatelj konačno pokaže kakvi su mu planovi i zašto je došao tu.

NACIONAL: Što je na sve to rekao ravnatelj Šveb?

Nije rekao ništa. To me je i najviše porazilo. Tada je rekao, otprilike, ja ću vama dati 10% povišice i to je to. Ali kaže da pregovara u dobrom duhu. U kakvom dobrom duhu? O čemu pričamo? A morate znati da na HRT-u ima jako puno ljudi koji ne samo što znaju, već i vole raditi taj posao, vole ovu kuću i žele da ona opstane. A ti ljudi su stvarno bijesni. Oni su zapravo uvrijeđeni. Nema čovjeka pored kojeg sam prošla, a da nije rekao: muka mi je! No mi nećemo odustati. Nakon skupa radnici su dobili nešto bolju ponudu, prema pravilima proveli smo izjašnjavanje i tijesnom većinom novi Kolektivni ugovor ipak je potpisan.

NACIONAL: Iako u javnosti prevladava dojam kako su zaposlenici javnog medijskog servisa dobro plaćeni, u stvarnosti su na rubu gladi. No javna je tajna da su oni koji dolaze honorarno raditi poslove koje bi mogli raditi ljudi iz kuće višestruko bolje plaćeni. Je li to točno?

Takve podatke je na skupu iznio jedan kolega, čak i konkretne brojke. To je srž problema koji je teško objasniti. Na HRT-u ima sjajnih ljudi, montažera, snimatelja, tonaca. Oni znaju svoj posao i sve to mogu sami odraditi, samo ako im se da dovoljno termina da naprave svoj posao. Umjesto toga, da im se termin od dva sata, a onda se uzimaju vanjskotehničke usluge. Na taj se način zamjenjuju ljudi iz kuće koji će tako postati višak.

NACIONAL: Ali slično je i s onima koji su na ekranu. Neke emisije, između ostalog i vašu emisiju koja je ukinuta “Hrvatska uživo” i zamijenjena lifestyle magazinom, rade ljudi koji nisu zaposlenici HRT-a, a navodno zarađuju trostruke plaće novinara i voditelja unutar kuće. Je li to točno?

Ja nikad neću ići ni na koga. No činjenica jest da mi imamo ljudi i kapaciteta i iza ekrana i na ekranu proizvesti većinu toga što emitiramo. To je moj odgovor. Ne mislim pritom da možemo proizvesti neki dramski serijal, ali gro toga što se gleda na HRT-u moje kolegice i kolege znaju proizvesti sami. Ali nam se to ne dopušta.

NACIONAL: Koji je onda interes Roberta Šveba i ove uprave, je li to da privatne tvrtke što više zarađuju na javnom medijskom servisu?

Ja bih išla šire od toga. Budimo iskreni. Udar na javni medijski servis možemo pratiti praktički svugdje diljem EU-a. Bila sam u Galiciji gdje ljudi već pet godina protestiraju i štrajkaju zbog autsorsanja i namjernog slabljenja javnog medijskog servisa. Interesa ima raznoraznih, a vrlo često je to i politički interes. Ali i privatni interes, kako bi se pogodovalo nekome izvana. A to nikako nije dobro za medijski pluralizam niti za društvo.

NACIONAL: Prošloga tjedna održan je panel na konferenciji u organizaciji New European Marketa (NEM), na kojem su sudjelovali ministrica kulture i medija Nina Obuljen-Koržinek, glavni ravnatelj HRT-a Robert Šveb, Natalija Gorščak, predsjednica uprave RTV Slovenija i Noel Curran, direktor EBU-a. Indikativno je da je Curranu ravnatelj Šveb zabranio da daje intervjue, a osobito tjedniku Nacional. Kako to komentirate?

Krasan direktor EBU-a. Dopuštam da možda nije znao za tu zabranu, ali zvuči mi nevjerojatno da njemu Šveb može odrediti kome će, a kome neće dati intervju. Šveb čak ni meni u ovom trenutku ne može zabraniti da vama dam intervju. Odnosno, neka proba. A za EBU bi zaista bilo bolje da se više posveti zaštiti profesionalnog novinarstva na javnim medijskim servisima, nego estradnim događajima. No lakše je organizirati Euroviziju. No dok oni ne shvate da javne medijske servise može obraniti jedino snažno i profesionalno novinarstvo, a tek onda sve ovo dugo, dotle će i njihov posao doći u pitanje. Kao i naš. Naš malo prije, a njihov nešto kasnije.

NACIONAL: Što sindikati HRT-a traže, a što Uprava nudi?

Kao pregovaračica mogu ponoviti ono što i inače javno govorim. A to je da tražimo povišenje plaća od 25% bruto vrijednosti boda. Naravno da kada se sve zbroji i kada se pogleda prosjek plaća na HRT-u, on izgleda puno viši, no morate znati da su jaz i razlika između najviših i najnižih plaća ogromni. Ovdje se konkretno radi o našim kolegama i kolegicama koji zaista svoj posao obavljaju krajnje profesionalno. To su snimatelji, tonci, montažeri, a sramotno su potplaćeni. Ono što mi želimo već godinama jest da se napravi sistematizacija koja će biti u Kolektivnom ugovoru, da se ta nepravda popravi i da te razlike u plaćama budu realne. Tražimo da ti ljudi imaju pristojne plaće za svoj rad, a ne da im se svako malo isplaćuju neki dodaci i stimulacije. Želimo povećanje plaća koje će koliko toliko pratiti inflaciju, kao poštenu i pravednu raspodjelu povećanja plaća. I da to, naravno, bude u Kolektivnom ugovoru, a ne u jednostranoj odluci poslodavca kroz Pravilnik o plaćama, koju on isto tako može ukinuti.

NACIONAL: Koliko HRT ima zaposlenih? Naime, dojam je da vas je jako puno.

Ima nas puno, oko dvije i pol tisuće, možda nešto više. Nitko od nas ne dvoji da je nužno napraviti konsolidaciju, no početak svega toga je u menadžmentu i srednjem menadžmentu. Ne možeš zaposlenike optuživati da ne rade dovoljno ako im njihov rukovoditelj nije dao radni zadatak. Cijeli se taj proces odvija naopačke i to je početak i kraj priče. Ne postoji volja unutar HRT-a da se tome ozbiljno pristupi, kao što nema ni političke volje da se stvari konačno urede. Ni zakonodavno, niti u poslovanju, a o programu nećemo ni govoriti.

NACIONAL: Kada je Šveb imenovan, nakon što je dotadašnji glavni ravnatelj Kazimir Bačić završio u istražnom zatvoru zbog korupcije, on je najavljivao promjene. No indikativno je da je glavna urednica informativnog programa i dalje Katarina Periša Čakarun, nekadašnja odabranica Tomislava Karamarka, dok mozaični program vodi Ana Milić, majka glasnogovornika Vlade i supruga Gorana Milića koji godinama za HRT radi emisije u tzv. nezavisnoj produkciji i putuje na naš račun.

Mala napomena: Kazimir Bačić vratio se na posao i to na visoku plaću, Katarini Periša Čakarun je ponovo obnovljen mandat, prošla je na natječaju jer su svi ostali diskvalificirani. Tako da barem još 4 godine kontrolira i uređuje informativni program po ukusu vladajućih. A na to sve Šveb kaže da je on nemoćan i ne može ništa. Pa zašto je onda glavni ravnatelj? Rekla sam i Švebu, reći ću i sada: sve dok se HRT ne uhvati u koštac s informativnim programom, dok se ne otvore vrata i ne pusti malo propuha i na HRT vrati novinarstvo, nema spasa za tu kuću. Namjerno sam rekla dok se vrati novinarstvo jer ono je nestalo.

NACIONAL: Kakav je bio stav Ministarstva kulture i medija prema vašim zahtjevima?

Mi smo, kao objedinjeni sindikati, slali e-mail ministrici, ali nitko nije reagirao, niti smo dobili odgovor na njega. Ministrica je obećala osnovati radnu grupu za novi Zakon o medijima krajem kolovoza. Ali ne ovog, već onog prethodnog. Obećala je i novi Zakon o HRT-u, ali ne u ovogodišnjoj predizbornoj kampanji, već onoj prije pet godina. Naravno, ništa od navedenog se nije dogodilo. Ja bih ministricu pitala ne samo što misli o situaciji na HRT-u, kojim se ne bave već pet godina, već kakvo mišljenje imaju o medijima uopće?