Venezulanski predsjednik Nicolas Maduro u subotu je postao prvi strani čelnik koji se sastao s novim kubanskim predsjednikom Miguelom Diazom-Canelom, čime su dva čelnika istaknula važnost savezništva njihovih zemalja.

Diaz-Canel je u četvrtak položio predsjedničku prisegu i naslijedio njegovog mentora, 86-godišnjeg Raula Castra u tranziciji koja će prije nastaviti nego promijeniti jednostranački sustav na Kubi, jedan od posljednjih u svijetu.

Maduro je otputovao u Havanu odmah idućeg dana nakon prisege kako bi čestitao 58-godišnjem kubanskom čelniku i razgovarao o daljnjoj suradnji dvije zemlje koje su postale strateški saveznici 2000. godine dolaskom na vlast vođe venezuelanskih socijalista Huga Chaveza.

“Dolazim kako bi obnovili nadu, obnovili snove i, prije svega, vizualizirali deset godina pred nama”, rekao je Maduro kubanskim državnim medijima prije sastanka u Palači revolucije.

Venezuela, koja ima najveće svjetske zalihe nafte, razmjenjuje naftu za za kubanske medicinske i druge tehničke usluge, no ta je razmjena u padu posljednjih godina što šteti kubanskom gospodarstvu koje je u teškoćama.

Vlade Kube i Venezuele osjećaju se ujedinjenima protiv, kako ga nazivaju, “imperijalizma” SAD-a.

Kubanski državni mediji također su u subotu izvijestili da je ruski predsjednik Vladimir Putin telefonom razgovarao s Diaz-Canelom i Castrom, koji će ostati na čelu vladajuće komunističke partije do 2021. godine.

Putin, tijekom čijeg je mandata posljednjih godina povećana ruska trgovina s Kubom, potvrdio je, po kubanskim medijima, spremnost Rusije da pomogne modernizirati zastarjelo kubansko gospodarstvo sovjetskog tipa.

Neki analitičari ocjenjuju kako je Trumpova administracija djelomičnim zaustavljanjem poboljšavanja odnosa SAD i Kube gurnula tu zemlju prema jačanju saveza s Rusijom, što je protivno sigurnosnim interesima SAD-a.