Polovicom ožujka u Zagrebu je održan stručni skup „Velika Britanija i zapadni Balkan u svjetlu rata u Ukrajini”, u organizaciji Foruma za vanjsku politiku, nevladine stručne udruge posvećene istraživanju međunarodnih odnosa.

Hrvatski veleposlanik u SAD-u i Ujedinjenoj Kraljevini i dekan Fakulteta međunarodnih odnosa i diplomacije na Međunarodnom sveučilištu Libertas profesor Ivan Grdešić u intervjuu za Nacional, među ostalim, komentirao izbore u Mađarskoj, Francuskoj, Sloveniji i Srbiji. Kazao je kako je rat u Ukrajini posebno opasan za politiku Srbije koja je posljednjih mjesec dana pod povećalom Europske unije, čija se nada da će u budućnosti pstati članica, ali i Rusije s kojom ima dugu političku povijest savezništva i prijateljstva.

“Srbija se posljednjih mjesec dana mogla osvjedočiti o opasnostima ako se previše veže za Rusiju i zapitati se hoće li Rusija u budućnosti moći biti takav saveznik kakvog bi oni željeli. Jednom će morati osvijestiti da ta njihova „multipolarna“ pozicija sjedenja na dvije stolice i nije najkorisnija. Sad su sve karte poznate. Poznato je što znači biti saveznik Rusije, a što EU-a i SAD-a. Vučićeva pobjeda posljedica je onog što zovemo „osvojena“ država, osvojeni mediji, javni prostor, pravosuđe, svi oni instrumenti koji bi trebali osigurati demokratsku kontrolu i opoziciju. Postoje stanja u nacijama da još uvijek ne postoji potencijal demokratske promjene. Ne postoji dovoljno demokratske odlučnosti, ne postoji političko vodstvo, a populistički pritisak države je prevelik. Rat u Ukrajini Vučić je redefinirao u pitanje sigurnosti Srbije, ponovno je vodio neku kompromisnu politiku između tradicionalne vjernosti Rusiji i zahtjeva Zapada, a kojom je zadovoljio svoje biračko tijelo”, kaže Grdešić.

Patrik Macek/PIXSELL

Komentirajući rezultate u Mađarskoj, gdje je Orbán Mađarima ipak osigurao najjeftiniji plin iz Rusije za sljedećih pet godina, Grdešić kaže kako je Orbanova politika izrazito putinovska.

“Orbán dobiva 95 posto plina iz Rusije, a po tipu vlasti i odnosu prema medijima, nevladinim udrugama, ljudskim pravima i manjinama, njegova dosadašnja politika bila je izrazito putinovska. Mađarima će i dalje dolaziti ruska nafta, a osobito plin. Pitanje je kako će na to gledati Bruxelles i što će se dalje događati u odnosima s EU-om. Situacija u Mađarskoj podsjeća me na Brexit – ne bi željeli poštovati zajednička pravila i obveze EU-a, ali bi željeli uživati privilegije zajedničkog tržišta i financijske potpore. No Mađarska je ipak europskija zemlja nego Srbija i vjerujem da je velikom dijelu građana, nakon triju mandata, Orbána stvarno dosta”, kaže.

Dodaje kako se opozicija uspjela ujediniti u vrlo široku koaliciju – od Jobbika do ljevice.

“Ankete su prije izbora bile dva do tri posto i dalje u korist Orbána, da bi končani rezultat bio puno uvjerljiviji. Većinski izborni zakon snažno pogoduje relativnom pobjedniku i Orbánu će osigurati dominaciju u parlamentu. Orbánovo osvajanje državnih institucija još je temeljitije i dublje, njegova nacionalistička i populistička politika pustila je duboke korijene. Orbánov odgovor na rat u Ukrajini bio je isto tako nacionalistički sebičan. Takva „neutralnost“ dovest će do problema sa susjedima i EU-om”, kaže Grdešić.

Cijeli intervju pročitajte u novom broju Nacionala.