Odnosi Hrvatske i Mađarske najslabiji su na području energetike, rekao je u razgovoru za Hinu mađarski šef diplomacije Peter Szijjártó. Dodao je da Srbiji ne treba uvjetovati članstvo u Europskoj uniji pitanjem Kosova i da Rusija nije prijetnja nijednoj članici NATO saveza. 

Szijjártó je u ponedjeljak u Petrinji otvorio novu osnovnu školu, izgrađenu nakon razornog potresa koji je pogodio grad krajem 2020. godine, za koju je Mađarska donirala gotovo 22 milijuna eura.

Nova škola stajat će „kao simbol prijateljstva Mađarske i Hrvatske”, rekao je tom prigodom Szijjártó.

Odnosi dviju zemalja najbolji su na području zaštite dviju manjina, njihovih identiteta i kulturnih ostavština, što je pozitivan primjer za cijelu Europu, kazao je Szijjártó u razgovoru za Hinu.

S druge strane, najslabija karika odnosa Zagreba i Budimpešta je energetska suradnja, tvrdi mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine.

On razumije da je povratak Ine u hrvatsko vlasništvo „ključno pitanje” za vladu, ali smatra da to ne smije biti „međudržavno pitanje” jer se eventualni povratak hrvatske naftne tvrtke mora realizirati u razgovoru s vlasnicima MOL-a koji jest mađarska, ali nije državna tvrtka.

„Mnogo sam puta ponovio hrvatskim partnerima da mi shvaćamo da je to problem, ali on se mora odvojiti od svih drugih aspekata bilateralne suradnje”, kazao je.

“Hrvatska vlada još nije spremna na to”, nastavio je Szijjártó.

MOL je u siječnju ponovno kritizirao hrvatski JANAF zbog njegove, smatra mađarska energetska tvrtka, previsoke tarife za transport nafte koju je prozvao nepravednom.

Mađari ukazuju na značajno poskupljenje JANAF-ovih usluga te ga prozivaju za „ratno profiterstvo”, prenio je N1 u siječnju. Hrvatska tvrtka se brani da je cijena jednaka za sve partnere i da se ona definira prema utvrđenoj metodologiji.

Szijjártó je u ponedjeljak rekao da ta situacija ne smije biti „ideologizirana ni politizirana” jer je riječ o tehničkom pitanju pošto Mađarska može kupovati plin samo iz dva smjera, iz Rusije preko Ukrajine, te putem Jadranskog naftovoda.

U slučaju gašenja naftovoda iz Rusije, koji opskrbljuje „dvije i pol države” – Mađarsku i Slovačku te djelomično Češku, JANAF to ne može nadoknaditi jer nema dovoljne kapacitete.

„Da je bilo stvarne volje da se kapacitet JANAF-a poveća, nešto bi se i dogodilo u dvije godine od izbijanja rata u Ukrajini, ali se nije dogodilo ništa, što Budimpeštu zbunjuje”, rekao je ministar.

Naglasio je kako je za Mađarsku ključno pitanje sigurnosti opskrbe, a JANAF nudi samo zakup naftovoda na tri mjeseca te je značajno povećao cijenu od početka rata.

EU-u je potrebniji zapadni Balkan 

Govoreći o proširenju Europske unije, Szijjártó je rekao kako je projekt Europske unije nedovršen dok njegovim članicama ne postanu sve države zapadnog Balkana.

„Vjerujemo da Europskoj uniji više treba zapadni Balkan nego što njemu treba članstvo”, kazao je.

EU pati od gubitka konkurentnosti, rata, ratnog zamora i sve veće irelevantnosti u globalnoj politici, a proširenjem bi dobio novu svježinu i zamah, tvrdi Szijjártó, pa najavljuje da će Mađarska tijekom svog predsjedanja unijom u drugoj polovici ove godine staviti veliki naglasak na ubrzanje tog procesa.

Mađarska je apsolutno zainteresirana za stabilnost zapadnog Balkana, naglašava Szijjártó dok se njegova vlada protivi europskim sankcijama protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika koji često prijeti odcjepljenjem entiteta iz Bosne i Hercegovine. Dodika su već sankcionirale Velika Britanija i Sjedinjene Države.

Mađarski ministar smatra kako europske sankcije „nikad nisu uspjele nigdje” te da nema smisla kažnjavati „demokratsko izabranog čelnika” jer to samo „pogoršava situaciju”.

Budimpešta, česti Dodikov sugovornik, umjesto toga preferira „dijalog i raspravu”, a kroz razgovore s predsjednikom RS-a shvaća da je on „apsolutno predan europskom putu svoje države”.

Szijjártó stoga smatra da se ubrzanje članstva u EU-u treba iskoristiti kao zajednički nazivnik koji će ujediniti sve čelnike i narode unutar BiH, što će smanjiti tenzije.

Mađarski šef diplomacije tvrdi da je Srbija spremna „sutra ući u EU”, pa dodaje da bez nje kao „najveće i najsnažnije” države zapadnog Balkana nema stabilnosti na tom području.

„Otuđenje Srbije je najgora moguća taktika”, rekao je.

Čestu antizapadnu i antieuropsku retoriku srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Szijjártó objašnjava osjećajem razočaranja zbog izostanka približavanja članstvu usprkos ispunjenim kriterijima.

„Srbija je ponosna nacija. Zato vjerujem da se pristup birokracije iz Bruxellesa treba promijeniti prema njoj”, da pristup ‘ex-cathedra’ treba zamijeniti razgovor oči u oči.

Szijjártó se protivi vezanju pitanja članstva Srbije u EU-u s normalizacijom odnosa s Kosovom. Naglašava kako je to nepravedno prema Beogradu jer pitanje normalizacije ne ovisi samo o njemu.

Rusija nije prijetnja NATO članicama

Mađarski šef diplomacije odbacio je izjave zapadnih vojnih čelnika, od kojih je posljednji danski ministar obrane, da bi Rusija za nekoliko godina mogla napasti neku članicu NATO saveza. 

„Zašto bi to učinili? NATO je puno snažniji od Rusije. Zašto bi netko napao nekog tko je puno jači od njega, kakvog to smisla ima?”, pitao se Szijjártó, pa naglasio da „ne vidi Rusiju kao sigurnosnu prijetnju” ni za jednu članicu Sjevernoatlantskog saveza.

Mađarski premijer Viktor Orban početkom mjeseca rekao je kako bi se njegova i Szijjártova stranka Fidesz nakon europskih izbora u lipnju mogla pridružiti grupaciji Europskih konzervativaca i reformista (ECR) u kojoj je već stranka talijanske premijerke Giorgie Meloni te donedavnog poljskog premijera Mateusza Morawieckog.

Szijjártó je kazao kako će se konačna odluka donijeti nakon izbora, izrazivši nadu da će „patriotske, konzervativne i kršćanske” stranke poput njegove tada biti snažnije nego nakon prošlih izbora.

To bi moglo rezultirati da bi se „uobičajen”, “komforan” način formiranja većine „nekad desničarske” Europske pučke stranke i lijevih stranaka mogao otežati.

„Tada će se značaj patriotskih stranka povećati te će imati smisla odlučiti gdje će Fidesz”, zaključio je.