Upućeni mađarski izvori otkrili su Nacionalu da je János Lázár, šef kabineta mađarskog premijera Viktora Orbána, prošlog tjedna na svom redovnom susretu s mađarskim novinarima dao jednu nediplomatsku izjavu koja bi mogla dodatno zaoštriti napetosti između hrvatske vlade i mađarskog Mola u sporu oko Ine.

“Mađarska vlada nema saznanja o optužbama da je Mol bio uključen u aferu s prisluškivanjem u Hrvatskoj o kojoj je pisao Nacional, ali mogu reći da bih kao građanin želio da Mol poduzme sve što je potrebno da zaštiti svoje interese u okruženju, gdje je podvrgnut ekstremnim i nepoštenim napadima”, rekao je to János Lázár, šef kabineta mađarskog premijera Viktora Orbána, odgovarajući na pitanje novinara Magyar Nemzeta, drugog najvećeg mađarskog dnevnog lista, dva dana nakon što je taj list prošlog tjedna prvi prenio Nacionalovo otkriće o tome kako su krajem 2014. članovi tadašnje hrvatske vlade Vesna Pusić i Ivan Vrdoljak te hrvatski predstavnici Uprave Mola bili izloženi tajnom praćenju i pokušaju diskreditacije, i to putem specijalne operacije koju su u ime mađarskog Mola proveli agenti stranih obavještajnih službi.

Drugim riječima, privatni stav visokog dužnosnika mađarske vlade može se protumačiti kao podrška Molu u nastojanjima da u Hrvatskoj poduzme sve što je potrebno da zaštiti svoje interese. Te se aktivnosti, pak, pokušavaju opravdati tvrdnjama da je Mol u Hrvatskoj na meti ekstremnih i nepoštenih napada.

MAGYAR NEMZET PRENIO JE i tako posredno potvrdio autentičnost otkrića Nacionala, a tu priču potom su prenijeli gotovo svi vodeći mađarski mediji. Odgovor koji je novinarima Magyar Nemzeta prošlog četvrtka dao šef kabineta Viktora Orbána tijekom svoje redovite press konferencije, najbolje ocrtava stav mađarske vlade prema problemu Ina-Mol i njezino stajanje u zaštitu onoga što smatra mađarskim nacionalnim interesima.

Nacional je priču o prisluškivanju i praćenju najviših hrvatskih državnih dužnosnika objavio još 22. ožujka, ali danima gotovo nijedan hrvatski medij tu priču nije prenio, unatoč tome što je istinitost tih informacija osobno potvrdio bivši ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. O tome da je ipak riječ o aferi koja se neće moći prešutjeti, svjedočile su reakcije koje su uslijedile. Najprije je u subotnjem Jutarnjem listu, koji je izašao nekoliko dana nakon Nacionala, u intervjuu Ivanu Vrdoljaku postavljeno pitanje o toj aferi, a on je, kao i Nacionalu, cijelu priču ponovno potvrdio rekavši da ne može govoriti o detaljima, ali i naglasivši da su se tijekom pregovora događale prljave igre.

“ZBOG NAŠEG INSISTIRANJA na zaštiti hrvatskih interesa u Ini, izloženi smo pokušajima diskreditacije, političke, poslovne i privatne, a SOA je svoj posao odradila krajnje korektno”, izjavio je Vrdoljak za Jutarnji.

Prošlog tjedna Vlada je objavila da će hrvatskim članovima Uprave Ine ipak produljiti mandat na još godinu dana. Tu odluku donio je osobno premijer Tihomir Orešković, kojeg je o cijeloj problematici Ina-Mol vrlo detaljno informirao ministar gospodarstva Tomislav Panenić. Tihomir Orešković osobno je za Nacional potvrdio da ima namjeru štititi hrvatske interese u Ini i da neće dozvoliti preuzimanje Ine, što je Nacional objavio u prošlom broju. No još jedna vrlo zanimljiva informacija prošla je gotovo nezamijećeno, a to je da su premijer Orešković i ministar Panenić prošlog utorka zajedno bili u Državnom odvjetništvu na razgovoru s glavnim državnim odvjetnikom Dinkom Cvitanom. Tu informaciju, kao usputnu vijest, objavio je Jutarnji list u sklopu članka koji je govorio o pronalasku 10 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta za jednog investitora s Bliskog istoka, što je premijer iznio prošlog tjedna. Tvrdilo se da su Orešković i Panenić s Cvitanom razgovarali o tome kako ubrzati investicije, no ne može se nikako isključiti mogućnost da se razgovaralo i o situaciji Ina-Mol, s obzirom na to da je i DORHkao državna institucija dužan štititi hrvatske nacionalne interese i voditi istragu ako se bilo tko služi nezakonitim sredstvima kako bi te interese ugrozio.

Također je zanimljivo što se HDZ u cijeloj priči drži dosta rezervirano te što su upravo iz redova HDZ-a dolazile izjave da je arbitražni proces između Ine i Mola nepotreban. To je isticao ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat, kojeg se smatra osobom pod utjecajem određenih mađarskih lobističkih krugova.

Predsjednik HDZ-a i prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko, koji također ima direktne veze s osobama bliskima mađarskom Molu, imao je pak potrebu istaknuti da je odluka o produljenju mandata članovima Uprave Ine samo privremena te da njihov mandat možda neće trajati punih godinu dana.

“TO JE SAMO PRIVREMENO PRODULJENJE, samo dok se ne dogovorimo o daljnjoj taktici i strategiji, a može trajati svega par mjeseci”, rekao je Karamarko. To je u suprotnosti s onim što su rekli premijer Tihomir Orešković i ministar gospodarstva Tomislav Panenić, koji su potvrdili da je mandat članovima Uprave Ine produljen na punih godinu dana, do 31. ožujka 2017. godine. Najveći rat se u Vladi vodio oko imenovanja hrvatskih članova Uprave Ine – Nike Dalića, Ivana Krešića i Davora Mayera – jer se u krugovima bliskim mađarskom Molu smatra da oni prežestoko brane hrvatske interese, zbog čega su, s članovima bivše vlade, bili izloženi tajnom praćenju i snimanju kako bi ih se pokušalo kompromitirati.

Usporedo s time, predsjednik Uprave Ine Zoltán Áldott je u prošlom broju Globusa iznio mađarske uvjete Vladi da bi Mol modernizirao riječku rafineriju. “Taj istup Zoltána Áldotta može se smatrati i vrhuncem bezobrazluka mađarske strane koja si dopušta postavljati hrvatskoj vladi uvjete kako bi ispunila nešto na što se Mol obvezao ugovorom. Naime, Mol je prema ugovoru dužan modernizirati riječku rafineriju, a umjesto toga poduzimaju se sve radnje kako bi se ugasila rafinerija Sisak, a do daljnjega odgodila modernizacija rafinerije u Rijeci. I umjesto da strahuju od toga da bi hrvatska vlada mogla raskinuti ugovor zbog nepoštivanja obveza s mađarske strane, njihov čelni čovjek javno prijeti i ucjenjuje Vladu putem medija”, izjavio je za Nacional izvor blizak Upravi Ine.

ISTUP ZOLTÁNA ÁLDOTTA dogodio se svega tri dana nakon što je premijer Tihomir Orešković za Nacional potvrdio da prodaja preostalih 19 posto dionica Ine ne dolazi u obzir te nakon što je izrazio čvrstu namjeru zaštititi hrvatske nacionalne interese u Ini. Podršku Oreškoviću oko Ine čvrsto je dao i Most, čemu svjedoči i intervju koji je čelnik Mosta i potpredsjednik Vlade Božo Petrov dao prošle subote Jutarnjem listu, a u kojem ističe da nema govora o prekidu arbitražnog procesa između Ine i Mola te također ističe da prodaja preostalih 19 posto dionica Ine ne dolazi u obzir. Nakon svega toga, gotovo dva tjedna nakon Nacionala, o istoj toj aferi pisao je Jutarnji list, plasirajući je kao ekskluzivnu vijest na svojoj naslovnoj stranici, navodeći da se radi o temi koju je otkrio Nacional.

SVE TO POKAZUJE DA SE RAT između hrvatske i mađarske strane oko Ine tek rasplamsava, da raste interes za tu temu, ali da se izgleda rasplamsavaju i napetosti unutar vladajuće koalicije zbog pogleda na rješavanje spora između Vlade i Mola u Ini.

U tom svjetlu zanimljivo se osvrnuti i na dinamiku diplomatskih odnosa između Hrvatske i Mađarske nakon promjene vlasti u Hrvatskoj. Još sredinom veljače je na marginama Europskog vijeća u Bruxellesu održan bilateralni susret hrvatskog premijera Oreškovića i mađarskog predsjednika Vlade Viktora Orbána. Neobično je da se Orbán dan ranije posebno susreo i s predsjednikom HDZ-a i potpredsjednikom Vlade Tomislavom Karamarkom. Njih dvojica susrela su se prije početka sastanka na vrhu Europske pučke stranke (EPP) u Bruxellesu. Prema službenom priopćenju iz Vlade, razgovarali su o poboljšanju odnosa između Hrvatske i Mađarske “koji su u proteklom razdoblju bili na nižoj razini nego što su trebali biti”. Također, bilo je riječi o jačanju međusobnih gospodarskih odnosa te o aktualnoj migrantskoj krizi.

“Naš današnji susret označava novi početak u odnosima Mađarske i Hrvatske, koji u protekle četiri godine nisu bili na odgovarajućoj razini. Politika ove vlade je dijalog i upravo ćemo kroz otvoreni dijalog s našim prijateljima iz Mađarske rješavati baš sva otvorena pitanja koja postoje između naših dviju država”, rekao je Karamarko. Nacional je još ranije postavio Vladi pitanje jesu li Karamarko i Orbán razgovarali o sporu između Ine i Mola, ali su nas samo uputili na službeno priopćenje u kojem se detalji razgovora ne navode. U međuvremenu su se održavali i brojni neformalni kontakti u koje su bili uključeni i mađarski lobisti, bliski podjednako i Molu i Karamarku.

O TOME DA ĆE DVIJE STRANE “rješavati sva otvorena pitanja” dogovorili su se još prije dva mjeseca i hrvatski i mađarski ministri vanjskih poslova. Upravo posjet Mađarskoj bio je jedan od prvih zadataka ministra vanjskih i europskih poslova Mire Kovača, a Mađarska je bila prva zemlja Europske unije koju je posjetio odmah na početku mandata, odmah nakon posjeta Bosni i Hercegovini. Tada je također istaknuto da će se “zaboraviti što je bilo u prošlosti” s obzirom na to da je, kako je rekao stavljajući to u kontekst izbjegličke krize, prošla vlada posvađala Hrvatsku sa susjedima. Nije tom prilikom istaknuto da je upravo Mađarska podigla žičanu ogradu na granici s Hrvatskom i da je mađarska strana ta koja svim, pa i nezakonitim sredstvima nastoji ostvariti kontrolu nad upravljanjem najvrednijom hrvatskom kompanijom. Možda bi hrvatska diplomacija te pojedinci iz Domoljubne koalicije od mađarske strane trebali početi učiti kako se čuvaju nacionalni državni interesi. Ali ne Mađarske, već svoje domovine, Hrvatske.