Hrvatska, unatoč tomu što nema žicu na granici, ali ni vojsku ni narodne straže, ima manje ilegalnih migranata nego Mađarska koja se zatvorila dvorednom žilet-žicom, piše u četvrtak Večernji list.

Mađarski premijer Viktora Orbána, uz svoj manifestno tvrdi stav protiv migracija i mjera za njihovo suzbijanje, nikada nije spominjao koliko zapravo ilegalnih migranata uđe i bude zaustavljeno u Mađarskoj.

Dva reda žilet-žice na granicama, rekao bi netko, jamstvo su da je zemlja “sigurna”. Žilet-žica se zaziva i kao jedno od rješenja na kopnenim granicama Hrvatske, uz druge ideje, poput vojske ili narodnih straža. Koliko je žica uopće korisna? I to u dva reda.

Brojke su jasne, ali ne i predstavljene cijeloj javnosti u susjednoj državi: od početka godine do kraja listopada Mađarska je, i to samo na granici sa Srbijom, evidentirala više od 82.245 ilegalnih radnji povezanih s nezakonitim migracijama. U istom periodu, i to je otkad je ušla u Schengen, Hrvatska je – čuvajući granice “samo” policijskim snagama – evidentirala njih 20 tisuća manje od Mađarske – 61.410.

Kad je riječ o Hrvatskoj, policija je u prvih 10 mjeseci ove godine evidentirala 62.452 postupanja vezana za nezakonite prelaske granice u Republici Hrvatskoj. Ta brojka je za 73,2 posto veća nego u istom razdoblju prošle godine kada je evidentirano 36.059 postupanja.

Najzastupljeniji su državljani Afganistana (21.195), Turske (10.512), Maroka (5970), Pakistana (5100), Iraka (3706) i Bangladeša (2645). Pritisak migranata fluktuira i nije ravnomjeran tijekom cijele godine – početkom godine počeo je rasti i taj je trend zabilježen do kraja ljeta, kad je dosegnut i vrhunac – 175 posto više nego u isto vrijeme lani, a onda je uslijedio pad. Prvo lagani – 7 posto u rujnu u odnosu na kolovoz, a onda 45 posto u listopadu. Također, u odnosu na lanjski listopad, pad je 51 posto.

Da bi se zaokružila slika migracija, treba uzeti u obzir i readmisiju – slanje u državu iz koje su došli. Do kraja listopada prema Bosni i Hercegovini upućeno je 11.285 zahtjeva za vraćanje migranata, od čega je za prihvat 5933 odgovoreno pozitivno, dok je u stvarnosti vraćeno 2279 (primjerice, u 2022. u Bosnu i Hercegovinu vraćeno je samo 769 migranata).

Prema Srbiji su u istom razdoblju upućena 663 zahtjeva za vraćanje migranata, od čega je za 400 odgovoreno pozitivno, a u stvarnosti je vraćeno 290 migranata, piše novinarka Večernjeg lista Sandra Veljković.