“Hrvatski sud podnio je prethodno pitanje Europskom sudu u Luksemburgu u vezi obveze Mađarske da postupi po Europskom uhidbenom nalogu i preda Hernádija Hrvatskoj. Taj je sud još u ljeto 2018. potvrdio obvezu Mađarske za izručenjem, ali unatoč tome Hernádi nije izručen. Takvim nepravnim postupcima Mađarska se izlaže zahtjevu Hrvatske Europskoj komisiji, ali taj zahtjev do sada još uvijek nije podnesen”, rekao je to visoki pravosudni izvor nakon što je Nacional otkrio da je Ustavni sud u najstrožoj tajnosti donio odluku o odbijanju žalbe šefa MOL-a Zsolta Hernádija. Ta odluka još uvijek nije objavljena javnosti, a predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović ustvrdio je da će odluka biti donesena tek najesen.

Međutim, neovisno o odluci Ustavnog suda, premijer Andrej Plenković, nakon što je Europski sud u Luksemburgu potvrdio obvezu Mađarske da Hernádija izruči Hrvatskoj, trebao je šefici Europske komisije Ursuli von der Leyen podnijeti zahtjev da Europska komisija u skladu sa svojim obvezama i pravima prema osnivačkim ugovorima osigura izvršenje odluke Europskog suda koji je potvrdio obvezu Mađarske da treba postupiti po Europskom uhidbenom nalogu i predati Hernádija Hrvatskoj.

No u pravosudnim krugovima smatraju da Plenković je sve što Plenković čini u vezi MOL-a isključivo u funkciji “kupovanja vremena”. Ako je tako, za koga i što premijer Plenković ”kupuje vrijeme” prvorazredno je pitanje za hrvatsku javnost.

Nacionalov izvor smatra da takvo odugovlačenje Hrvatske i neiskorištavanje pravnog oružja pokazuje, u najmanju ruku, dublje političke motive takvog ponašanja, ali i otvara razna druga pitanja o pravim razlozima takvog blagonaklonog odnosa premijera Plenkovića prema Mađarskoj.

“Ništa po pitanju izručenja Hernádija do sada nije poduzeto, niti iz Hrvatske niti iz Europske komisije, a to pokazuje da Hernádi neće izdržavati kaznu na koju je osuđen niti u Hrvatskoj niti u Mađarskoj. Na ovom primjeru zakazala je politika jer nije spremna podržati pravomoćnu sudsku presudu. Pitanje na koje bi zapravo trebalo tražiti odgovor je pronalaženje razloga za takav postupak”, kaže visoki pravosudni izvor blizak Ustavnom sudu.

Prema tumačenju tog pravnog stručnjaka, veliki razlog leži u strahu od toga da bi mađarski premijer Viktor Orbán zbog zaštite Zsolta Hernádija, a time zapravo i samog sebe i visokih mađarskih političkih struktura koji kontroliraju MOL, bio spreman zaprijetiti čak i izlaskom Mađarske iz Europske unije.

“Veliki razlog nepoduzimanja ikakvih koraka u vezi Hernádija leži u tome da se ionako slaba Europska unija dodatno ne oslabi. Jer ako bi Mađarska zbog toga politički počela preispitivati svoje članstvo u Europskoj uniji, tada bi se sve dodatno i neželjeno zakompliciralo”, pojašnjava Nacionalov sugovornik. Ali takva potencijalna dilema nema nikakve veze sa strateškim hrvatskim geopolitičkim i energetskim interesima. Štoviše, svako ”kupovanje vremena” po tom pitanju dubinski potkopava hrvatske strateške energetske interese pa i njenu nacionalnu sigurnost.

U tom kontekstu visoki pravosudni krugovi s kojima je razgovarao Nacional smatraju i da bi upravo donesena odluka Ustavnog suda kojom je odbačena i tužba Zsolta Hernádija, kao i ona Ive Sanadera, mogla imati ozbiljne posljedice na odnose Ine i MOL-a, kad bi hrvatska vlada na čelu s Andrejem Plenković imala stvarnu volju koristiti te pravne argumente.

Više pročitajte u novom broju Nacionala