Uprava mađarskog MOL-a, dominantnog suvlasnika najveće hrvatske kompanije Ine, priprema dosad neviđen udarac na hrvatsku vladu – planira potkopati i dramatično ugroziti jedan od ključnih strateških ciljeva administracije premijera Andreja Plenkovića, a to je obnova potresom razrušene Banije. Taj potez, koji zasad još uvijek nije službeno objavljen, izdigao bi ionako kontroverzne i nerazjašnjene odnose MOL-a i Vlade u Ini na razinu ozbiljnog državnog sukoba između Mađarske i Hrvatske.

A sve se to počinje nazirati samo zato što se Uprava mađarskog MOL-a priprema zadati jak udarac vladi Andreja Plenkovića, a posljedično i hrvatskom gospodarstvu. Kako je za Nacional potvrđeno iz dvaju izvora vrlo bliskih mađarskoj kompaniji i njenoj hrvatskoj podružnici, tijekom protekloga tjedna donesena je odluka o trenutačnom zaustavljanju svih radova na razvoju i izgradnji biorafinerije u Sisku, projektu vrijednom 250 milijuna eura na lokaciji ugašene rafinerije.

Ova odluka, kada službeno bude objavljena, bit će Plenkovićev teški reputacijski poraz jer je upravo sisačka biorafinerija prošle godine proglašena projektom od strateškog državnog interesa, a u travnju je objavljeno i da se radi o jednoj od samo dvije velike privatne investicije – uz projekt istraživanja, razvoja i proizvodnje vozila nove mobilnosti tvrtke Rimac automobili – za koje Hrvatska na osnovu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) namjerava povući nepovratna sredstva iz europskih fondova.

Za tu namjenu u ovom Vladinom dokumentu predviđen je iznos od 100 milijuna eura. Biorafinerija u Sisku trebala je biti ključni sadržaj u transformaciji te lokacije u budući INA-in industrijski centar. U njoj je izravno trebalo biti zaposleno nekoliko stotina ljudi, dok bi se u pratećoj povezanoj proizvodnji ukupno otvorilo oko tisuću radnih mjesta. Najava transformacije bivše rafinerije iz Ine je pristizala periodički: godine 2017. objavljeno je da će biti izgrađena i puštena u rad 2021. godine, a u lipnju prošle godine – samo tjedan dana prije parlamentarnih izbora – kao novi rok dovršetka označena je 2025. godina. Nacional je tijekom proteklog tjedna Ini uputio niz konkretnih pitanja o statusu tog projekta, no u toj kompaniji odlučili su ignorirati novinarske upite – moguće upravo zato da odluka o zaustavljanju projekta biorafinerije ne dospije u javnost prije nedjeljnih izbora.

Nacionalov sugovornik iz sustava INA/MOL prepričao je da je odluka o prekidu aktivnosti na toj investiciji donesena u samom vrhu kompanije te da su se oko toga složile vodeće figure poput Zsolta Hernádija, Ferenca Horvátha i Anthonyja Radeva, ali i da je u razgovore bio uključen hrvatski član Uprave INA-e Darko Markotić. Odluka je potom prenesena širem krugu osoba u upravljačkoj strukturi obiju kompanija, uz obrazloženje da bi jedini mogući način za pokretanje realizacije velikog projekta bio da se iz europskih fondova osigura „maksimalno moguće financiranje“, bez preciziranja zašto spomenuti iznos od 100 milijuna za to nije dovoljan. Vrhuška mađarske kompanije u ovom trenutku sam projekt ocijenila je čistom nulom, odnosno donijela odluku da se sve aktivnosti na njemu obustave – premda je dio pripremnih radnji već obavljen, uključujući izradu različitih studija, konzultantske poslove i izradu dokumentacije. Tako je čak prije dvije godine potpisan ugovor o licenci s francuskom grupom Axens za tehnologiju Futurol te ugovor za bazni dizajn, a nešto kasnije sklopljen je ugovor s belgijskom tvrtkom De Smet Engineers & Contractors za bazni dizajn za pomoćna postrojenja i integraciju postojeće rafinerijske infrastrukture. Ina je prije nekoliko godina na demonstracijskom polju u Rugvici pokraj Zagreba posijala miskantus, biljku koja se koristi kao sirovina za proizvodnju biogoriva druge generacije, kako bi testirala mogućnosti za razvoj biorafinerije. Dvije žetve već su završene, a rezultati su potvrdili da je ta biljka dobra sirovina za proizvodnju bioetanola druge generacije. Upravo je miskantus biljka koja uspijeva uglavnom na neobrađenim površinama na kojima se rijetko koja druga vrsta može uzgajati pa bi projekt izgradnje biorafinerije tako donosio dvostruku korist: osim angažmana više stotina poljoprivrednika kao kooperanata, u funkciju bi bile stavljene značajne površine teško obradivog, neadekvatnog poljoprivrednog zemljišta. U lipnju prošle godine, kada je objavljen investicijski plan Ine za Sisak, predsjednik Uprave te hrvatske kompanije u pretežnom mađarskom vlasništvu Sándor Fasimon govorio je da je razvoj projekta biorafinerije u skladu s razvojnim smjernicama kompanije te je dokaz Inine posvećenosti programu Novi smjer.

„Lokacija u Sisku važan je dio Ininog poslovanja, a sve aktivnosti koje poduzimamo preduvjeti su koje je potrebno ostvariti kako bismo mogli donijeti konačnu investicijsku odluku. Potpora EU-a i Vlade RH ključni je preduvjet za konačnu realizaciju ovog značajnog projekta za Hrvatsku i Inu, a koji se svim svojim elementima uklapa u Zeleni plan i europsku energetsku strategiju“, istaknuo je tom prigodom Fasimon. Spomenuti program Novi smjer 2023 predviđao je koncentraciju prerade nafte u Hrvatskoj, u Rafineriji nafte Rijeka, te transformaciju lokacije u Sisku u industrijski centar, nakon što je tamošnja rafinerija prije nekoliko godina i službeno zatvorena. Uz biorafineriju bio-komponenti, alternative za lokaciju u Sisku uključuju i proizvodnju bitumena, zatim proizvodnju maziva, za što se u tom trenutku radio glavni projekt na temelju kojega će se procijeniti isplativost, a u planovima je još i logističko središte, solarna elektrana i slično. U međuvremenu su u sustavu kompanije provođena restrukturiranja kojima se broj zaposlenih u Sisku konstantno smanjivao, a po posljednjem objašnjenju iz kolovoza prošle godine „više od 200 radnika koji ostaju raditi na lokaciji bit će zaduženo za provedbu aktivnosti industrijskog centra i konzervacije te pripremu budućih projekata“.

Sada je, međutim, sudbina i tih radnih mjesta postala upitna, dok se na višoj razini otvara i politički problem: Plenkovićeva vlada je, naime, prije nekoliko godina Mađarima dala privolu za zatvaranje rafinerije u Sisku, premda je njena modernizacija bila jedan od uvjeta u ugovorima o kupnji Ine. Procijenjeno je da je riječka rafinerija, ako se napokon modernizira, dovoljna za zadovoljavanje potreba ovog dijela tržišta, pogotovo ako je integrirana u sustav MOL-a. Za lokaciju u Sisku pronađeno je navodno rješenje u više stotina milijuna eura vrijednoj transformaciji u industrijski centar, čiji je biorafinerija zapravo ključni sadržaj. Ta investicija u javnosti se dosad procjenjivala na 250 do 300 milijuna eura. A iz Ine su od Vlade otvoreno očekivali da „potakne uspostavu lanca opskrbe sirovinom, odnosno biomasom, i to ponajprije aktiviranjem zapuštenih poljoprivrednih zemljišta na kojima bi se uzgajao miskantus uz potporu fondova ruralnog razvoja“. Navedene potpore primarno bi dobivali poljoprivrednici, Inini budući kooperanti, a ulaganja u samu poljoprivredu procijenjena su na 50 milijuna eura. Vlada je taj projekt – kao jedan od rijetkih – izrijekom navela u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, što znači da je u njegovu realizaciju uložila i politički kapital te se na određeni način javno izložila. Odluka mađarskih vlasnika Ine o obustavljanju svih aktivnosti stoga će imati učinak javne pljuske, a moguće je da će biti iskorištena za neku vrstu uvjetovanja i traženja još povoljnijih uvjeta poslovanja, odnosno izravnih ili neizravnih potpora druge vrste. No da u ovom trenutku to nije najizgledniji razvoj događaja, pokazuje još jedan podatak do kojega je prošloga tjedna došao Nacional: Damir Miletić, visokopozicionirani menadžer u sustavu INA-e koji je bio izravno zadužen za razvoj projekta biorafinerije, napušta tu kompaniju te prelazi na novo radno mjesto u kutinskoj Petrokemiji, gdje je Ina također suvlasnik.

Neki izvori bliski Ini taj potez tumače uobičajenom poslovnom rotacijom. Ali upitno je je li to baš tako.

U isto vrijeme, pak, MOL se i na svojim službenim stranicama pohvalio pokretanjem inovativne proizvodnje biogoriva u svojoj rafineriji u blizini Budimpešte, koje doduše još uvijek ne spada u gorivo „druge generacije“, i najavio da će uskoro proizvoditi više od 100 tisuća tona godišnje. Samo najave za Sisak ranije su predviđale najmanje 55 tisuća tona, a u prošlogodišnjim nastupima menadžera INA-e, neposredno uoči parlamentarnih izbora, čak se baratalo s redom veličine oko 250 tisuća tona.

Bioetanol, kao produkt rada takvih pogona, koristi kao biogorivo koje se u određenom postotku dodaje u benzin, što je u skladu s trenutačnom normom za benzin koja dopušta do 10 posto udjela bioetanola. U skladu s ciljevima koje propisuje Direktiva za obnovljive izvore energije do 2030. godine (RED II), distributeri goriva bit će obavezni na tržište isporučiti do 3,5 posto energije iz naprednih biogoriva kao što je ovaj proizvod. Trenutačno u regiji ne postoji takva tvornica, a INA-ina u Sisku bila je planirana primarno za zadovoljavanje potreba vlastitog tržišta. S obzirom na specifičan koncept projekta koji uključuje korištenje sirovina s niskim otiskom ugljičnog dioksida te činjenicu da bi se biogeni CO2 nastao tijekom procesa prerade hvatao, a potom transportirao cjevovodom i utiskivao u postojeće naftne bušotine, riječ je o biogorivu s negativnim otiskom CO2, odnosno s uštedom emisija CO2 u omjeru većem od sto posto u odnosu na benzin. To je osobito bitno zbog sve strožih ekoloških propisa, odnosno proklamirane dugoročne namjere dekarboniziranja transportnog sektora. No treba reći i da je postrojenje poput onoga planiranog u Sisku teško profitabilno: cijena sirovine je veća, a tehnologija još uvijek nije razvijena do savršenstva i nije jeftina. Drugim riječima, Mađari su podigli kočnicu svojih planova jer su procijenili da im investicija ove vrste naprosto nije isplativa čak i usprkos ogromnim potporama koje predviđa NPOO. Taj dokument formalno još nije ni usvojen, a jedan njegov dio već se pretvara u fijasko.

Vodeća figura MOL-a Zsolt Hernádi čovjek je od osobnog povjerenja mađarskog premijera Viktora Orbána, a već je godinama nedostupan hrvatskom pravosuđu zbog podmićivanja Ive Sanadera. PHOTO: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL