Francuski predsjednik Emmanuel Macron našao se tijekom nedavnih prosvjeda u Francuskoj u nezavidnoj situaciji. Kako bi neke stvari obavio, surađivao je s tradicionalnom desnicom. Lijevi centar pomogao je francuskom predsjedniku da ostvari druge. Izazov je bio veći od bilo kojeg s kojim se francuski čelnik suočio u više od dva desetljeća: morao je uvjeriti političare u nacionalnoj skupštini zemlje da podrže čak i manji domaći projekt.

Sada je upravljanje njegovom ionako polariziranom zemljom postalo gotovo nemoguće, jer je policajac zaustavivši auto ispalio smrtonosni metak u prsa 17-godišnjeg vozača, izazvavši šest dana nereda diljem zemlje.

Macronova centristička Renesansna stranka i njeni bliski saveznici imali su samo 251 mjesto od 577 nakon što je osvojio svoj drugi predsjednički petogodišnji mandat prošle godine. Macron je sanjao veliku koaliciju unatoč tijesnoj pobjedi. Njegov prvi veliki cilj bio je podizanje dobi za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine, što je morao progurati kroz parlament. Zatim se nadao da će ponovno industrijalizirati Francusku, poboljšati uvjete rada i finalizirati novi zakon o imigraciji. U inozemstvu, Macron se zalagao za europski suverenitet i neovisnost u područjima od gospodarstva i energetike do obrane. Ali sve je to moralo pasti u vodu.

Macron je prošlog tjedna skratio posjet europskom samitu u Bruxellesu zbog kriznog sastanka sa svojom vladom. Ovaj je tjedan odgodio posjet Njemačkoj u posljednji trenutak. Posjet je trebao pokazati snagu bilateralnog prijateljstva unatoč sporovima o energetici, obrani i gospodarstvu, među ostalim pitanjima.

Promjene u njegovom programu oslikavaju još jednu neugodnu situaciju za francuskog čelnika kada je prije tri mjeseca planirani državni posjet kralja Charlesa III. Francuskoj odgođen zbog nasilnih prosvjeda protiv mirovinskih promjena.

Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da sa zabrinutošću prati situaciju u Francuskoj. “Nadam se i uvjeren sam da će francuski predsjednik naći načina da se ova situacija brzo poboljša”, rekao je za televiziju ARD i dodao: “Ne očekujem da će Francuska postati nestabilna, iako su slike naravno vrlo depresivne.”

SAD, Velika Britanija i Kina bile su među onima koji su pozvali građane na oprez pri putovanju u Francusku. Sada je pitanje za Macrona može li skupiti dovoljno snage da se suoči s političkom situacijom kod kuće. “Problem je u tome što on ima još četiri godine pred sobom”, rekao je Luc Rouban, viši istraživač u Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja (CNRS). Napomenuo je da se Macron suočio s nizom prosvjeda i uličnih nemira, počevši od pokreta žutih prsluka protiv socijalne nepravde koji je izbio još 2018.

Sve veći dio stanovništva “odbacuje institucije” kao dio šire kritike “društvenog poretka koji uključuje nejednakosti, koje su … u osnovi prilično licemjerne, pri čemu sustav posebno ne dopušta ljudima da uspiju kao nekada”, rekao je Rouban.

Napadnute su škole, gradske vijećnice, policijske postaje i druge javne ustanove, piše Euronews. “Macron nema puno prostora osim za raspodjelu subvencija, što je također teško zbog velikog duga Francuske”, rekao je Rouban.