Hrvatska će eskadrilu borbenih aviona F3R Rafale platiti 1,1 milijardu eura, a ne 999 milijuna eura koliko je iznosila ponuda Francuske na natječaju za nabavku borbenih aviona.

Otkrio je to na jučerašnjoj sjednici Vlade Ministar financija Zdravko Marić obrazlažući odluku o davanju suglasnosti Ministarstvu obrane za preuzimanje financijskih obveza za nabavu višenamjenskog borbenog aviona u razdoblju od 2022. do 2026. godine.

Pritom ministar Marić nije objasnio zašto se cijena od svibnja, kada je Vlada prihvatila francusku ponudu do danas povećala za više od 100 milijuna eura. Navodno je riječ je o iznosu PDV-a na naoružanje i opremu te pretpostavljenom iznosu inflacije.

Cijena je s PDV-om

Cijena nabave višenamjenskog borbenog aviona Rafale nije se promijenila i iznosi 999 milijuna eura, poručilo je u četvrtak Ministarstvo obrane (MORH) dodajući da ukupni iznos, koji je u srijedu komuniciran na sjednici Vlade, obuhvaća i iznos PDV-a te klauzulu o indeksaciji cijena.

Vlada je na sjednici u srijedu, a uoči današnjeg potpisivanja sporazuma s Francuskom o kupnji eskadrile aviona Rafale, MORH-u dala suglasnost za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna u razdoblju od 2022. do 2026. godine za kupnju aviona, pri čemu su navedeni i iznosi koje će Hrvatska uplatiti Francuskoj do 2026. godine, a kada se oni zbroje ukupni je iznos veći od 999 milijuna eura.

Ove je godine, naime, za kupnju Rafalea u državnom proračunu već osigurano nešto više od 2,3 milijarde kuna, u idućoj godini ta svota iznosi više od 2,1 milijarde kuna, u 2023. godini ona je 1,8 milijardu kuna, u 2024. godini iznosi 1,7 milijardu kuna, a potom u 2025. godini nešto manje od pola milijarde kuna te u 2026. godini 133,4 milijuna kuna.

Navedene brojke danas je problematiziralo više medija, nakon čega je uslijedilo priopćenje MORH-a.

“Cijena nabave višenamjenskog borbenog aviona, kao što smo i ranije komunicirali iznosi 999 milijuna eura odnosno 7.527.481.560 kuna. Ukupni iznos koji je jučer komuniciran na sjednici Vlade uz dogovorenu cijenu obuhvaća i iznos PDV-a koji se sukladno Zakonu mora obračunati na novu robu i usluge te se u konačnici uplaćuje u Državni proračun Republike Hrvatske”, priopćio je MORH.

Usto je, dodaje se u priopćenju, u cijeli iznos uračunata i klauzula o očekivanoj indeksaciji cijena.

Macron stigao u prvi posjet Hrvatskoj

Francuski predsjednik Emmanuel Macron doputovao je u srijedu navečer u prvi službeni posjet nekog šefa francuske države Hrvatskoj. Službeni Zagreb očekuje njegovu potporu za šengenski prostor i eurozonu i potpisivanje ugovora o kupnji francuskih borbenih zrakoplova

Macron je doputovao u Hrvatsku gdje je posjet počeo radnom večerom s premijerom Andrejom Plenkovićem u užem formatu, a na dnevnom redu su globalna i regionalna pitanja.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović primit će francuskog predsjednika na Pantovčaku sa svim državnim počastima, a prije odlaska u Banske dvore, Macron će položiti vijenac kod Spomenika domovini. Sam je izrazio želju odati počast poginulima u Domovinskom ratu i bit će prvi najviši gost koji će to učiniti kod novog zagrebačkog spomenika.

U Hrvatskoj prvi avioni krajem 2023. 

Hrvatska od Francuske kupuje 12 rabljenih francuskih višenamjenskih borbenih zrakoplova tipa Dassault Rafale F3R, 10 jednosjeda i dva dvosjeda.  Iako je prvotna cijena bila 999 milijuna eura, sada je ona tajanstveno narasla na 1,1 milijardu eura. Borbeni će zrakoplovi biti isplaćeni u pet obroka od 2022. do 2026. godine.

Dvoje ministara obrane, Mario Banožić i Florence Parly potpisat će u četvrtak ugovor o nabavi Rafala, što AFP opisuje najvećim naoružanjem Hrvatske od rata za neovisnost.

Rafale se 2007. pokazao u borbi u Afganistanu pa u Libiji, Sahelu i na Levantu, a 2015. krenule su prve prodaje tih aviona Egiptu, Kataru pa Indiji godinu kasnije.

Hrvatska je druga zemlja Europske unije nakon Grčke koja kupuje Rafale, a francuska ponuda izabrana je u konkurenciji američke (novi F-16 Block 70), švedske (novi JAS 39 Gripen) i izraelske (rabljeni F-16 Barak).

Očekuje se da će prvi avioni u Hrvatsku stići krajem 2023. ili početkom 2024. godine.

Hrvatska traži potporu za Schengen i eurozonu

Macronov posjet Hrvatskoj odvija se uoči francuskog preuzimanja šestomjesečnog predsjedanja Vijećem EU-a.

Slovenija 1. siječnja prepušta palicu Francuskoj, a očekuje se da će se prije toga pokrenuti pravni postupak za donošenje formalne odluke o ulasku Hrvatske u šengenski prostor, dok bi se konačna odluka mogla donijeti do lipnja 2022.

Rumunjska i Bugarska čekaju zeleno svjetlo za Schengen već osam godina, a Francuska je među zemljama koje ih na tom putu koče.

Plenković je u ponedjeljak rekao da Hrvatska ima potporu Francuske za Schengen i dodao da će ona biti u sadržaju Sporazuma o strateškom partnerstvu koji će francuski predsjednik i hrvatski premijer potpisati u četvrtak.

Francuska i Hrvatska već imaju sklopljeno strateško partnerstvo, ali će ono novim ugovorom biti prošireno i produbljeno na niz novih područja. To će biti okvir za dodatno jačanje odnosa s tom zemljom, kažu u vladi.

Očekuje se i potpora Pariza za eurozonu, a Plenković je ranije rekao da se nada da će se taj cilj ostvariti do 2023.