Savjetnik Zorana Milanovića za ekonomiju, Velibor Mačkić, u programu N1 televizije osvrnuo se na poreznu reformu, s naglaskom na ukidanje prireza.

Predsjednik je javno dao do znanja da to nije fer, ali više stope poreza na dohodak nije komentirao u tom kontekstu.

“Ekonomski, to mi se čini kao potpuni promašaj. Bilo bi zaista vrijeme da kad se rade te stvari odemo dalje od prezentacija i simulacija. U ovoj raspravi sudjelujemo već desetak dana, a da se ništa ne zna. Svaka čast određenim medijima koji puštaju probne balone, ali u ozbiljnoj se državi ne rade takve stvari”, rekao je Mačkić pa nastavio:

“Ideja je podizati fiskalnu decentralizaciju i konkurenciju između lokalnih jedinica? Zar nije prirez idealan za to? Ako želimo potaknuti lokalne jedinice da međusobno konkuriraju, onda za to već imate alat u prirezu i porezu na imovinu. Dakle, ekonomski, ne postoji racionalno objašnjenje za to. Ovo se ni ne može nazvati poreznom reformom.”

Objasnio je Mačkić i zašto to uopće ne bi nazvao poreznom reformom.

“I predsjednik je to već rekao. Reforma stremi prema promjeni ponašanja ekonomskih agenata. Mi ovdje možemo govoriti o parametarskim izmjenama, ali to je stari hit. To je u svojoj vladi radio i predsjednik. Reforma bi bilo uvođenje poreza na imovinu ili veće oporezivanje turističkih renti. Na taj način bi lokalne jedinice mogle konkurirati pa odrediti koliki im prihodi trebaju.”

Zapitao se imamo li dovoljnu progresiju u postojećem oporezivanju dohotka.

“Bilo bi dobro da možemo raspravljati o tome jer trenutno je nemamo. Primjerice, 15.000 građana je obuhvaćeno najvišom graničnom poreznom stopom. Dakle, famozne prilagodbe u pet krugova reforme su pogađale točno koga? To sam pitanje postavio u mandatu prošlog ministra financija i još nisam dobio odgovor. Tražio sam evaluaciju jer je to zakonska obveza, ne samo prema predsjedniku nego parlamentu i biračima”, izjavio je Mačkić i dodao:

“Reforma mora biti trajna, da bi se nazvala reformom. Zar ne bi porezni sustav trebao biti stabilan i predvidiv za poslovanje, a ne da se mijenja iz godine u godinu zbog pojedinih interesa. Ali, da bismo otvorili ta pitanja, moramo započeti raspravu.”

Ipak, postoji li drugi način za povećanje plaća, osim ovoga što je smislila vlast Andreja Plenkovića?

“Plaća se određuje u trokutu, između nas, poslodavaca i vlade. Primarno je to odnos između poslodavca i radnika. Zato, plaća da bi rasla na svim razinama ona je samoodrživa i dugoročna ako raste iz produktivnosti. Ako smo zadovoljni sa situacijom kakvu imamo sad, sa strukturom ekonomije, potražnjom za radnim mjestima i posljedično plaćom, onda se dovodimo do zanimljivog pitanja, a to je hoćemo li smanjivanjem doprinosa na plaću koji jesu regresivni, dovesti u pitanje mirovinski sustav”, kazao je predsjednikov savjetnik za ekonomiju pa zaključio:

“Koliko nam malo treba da dođemo do toga da nam treba i drugi stup kad evidentno nekima neće mirovina ovisiti od doprinosa nego od poreznih prihoda?”