Jean-Claud Juncker, predsjednik Europske komisije i bivši luksemburški premijer, bio je još 1997. upozoren na opasnost od poreznih dogovora koje su multinacionalne kompanije potpisivale s Luksemburgom i koji su se našli u središtu skandala LuxLeaks, vidljivo je iz pisma koje je dospjelo u ruke jednog eurozastupnika i kojega je AFP dobio presliku.

Juncker je u utorak stranicu tajnog izvješća iz 1997. o poreznoj praksi u Luksemburgu poslao u pismu njemačkom eurozastupniku s ljevice Fabiu de Masiju.

U tom je izvješću luksemburški zastupnik Jeannot Krecke zatražio od Junckera, koji je istodobno obnašao dužnosti predsjednika vlade i ministra financija, da pomno prati rad “ureda 6” zaduženog za oporezivanje multinacionalnih kompanija.

Krecke je istaknuo da bi praksu poreznog dogovora (engl. tax rulings), premda ona po sebi nije “sporna”, morala pratiti “najveća moguća jamstva” kako se dogovori zaključeni s luksemburškom poreznom upravom ne bi kosili s poreznim zakonima, to jest kako ne bi bili protuzakoniti.

 

• A Luksemburg je uvijek tvrdio da su porezni dogovori legalni. Oni omogućuju tvrtkama da unaprijed doznaju kako će im se obračunavati porezi.

 

Otkriće o stotinama takvih dogovora, u okviru afere LuxLeaks, pokazuje da su multinacionalne kompanije optimizirale poreze, što je rezultiralo gotovo beznačajnom naplatom poreza u odnosu na njihovu golemu dobit koju su ostvarivale u tom vojvodstvu.

Stranica izvješća na kojoj je opisana praksa poreznog dogovora u Luksemburgu ostala je u tajnosti 18 godina.

Jeannot Krecke je iz službene inačice objavljene 1997. namjerno izuzeo poglavlje o poreznim dogovorima kako ne bi stvorio neugodnosti premijeru Jean-Claudeu Junckeru dok se Luksemburg spremao da preuzme predsjedanje EU-om.

Na pitanje povjerenstva Europskog parlamenta o sadržaju te stranice, sadašnji predsjednik EK-a je sredinom rujna ustvrdio da nije znao za to poglavlje.