LUKSUZNA BRODOGRADNJA Brod-grad skuplji od Pelješkog mosta gradit će se u Splitu

Autor:

FOTO: Brodosplit

Ugovor između Brodosplita i američke kompanije Storylines o izgradnji ogromnog rezidencijalnog kruzera, omogućit će nizu hrvatskih poduzeća uključivanje u projekt te će, osim referenci, dobiti priliku za razvoj novih tehnologija, a ključna će biti i uloga države

Prije nekoliko tjedana ugledni strani časopisi objavili su, a neki domaći mediji prenijeli vijest o obnovi ugovora o gradnji velikog rezidencijalnog kruzera američke kompanije Storylines i Brodosplita. Često se događa da velike i dobre vijesti vrlo brzo odu u zaborav i nakon prvotnog ushićenja poslovnih krugova koji razumiju taj biznis, vijesti o tome potpuno su nestale iz fokusa javnosti.

Rezidencijalni kruzer je brod-grad koji za razliku od drugih putujućih plovećih „hotela“ i „zabavnih shopping centara“ nudi mogućnost trajne kupnje objekata (stanova – vila) za stanovanje. I to ne bilo kakvo stanovanje, nego održivo, potpuno u skladu s globalnim nastojanjima minimalnog utjecaja na okoliš i s korištenjem obnovljivih izvora energije.

Projekt gradnje broda-grada procjenjuje se na oko 1,6 milijardi američkih dolara, a cijena pojedine stambene jedinice kreće se između milijun i osam milijuna dolara. FOTO: Brodosplit

Kupci mogu birati 531 luksuznu rezidenciju, a ovakav projekt treba izazvati veću pažnju javnosti zbog njegove vrijednosti i toga da će se graditi u Hrvatskoj. Iako visina potpisanog ugovora nije poznata, iz objavljenih podataka o vrijednostima pojedinih rezidencija koje se kreću od 1 i 8 milijuna dolara, uzevši za izračun vrijednost od 3 milijuna dolara kao osnovicu za 531 rezidenciju, možemo zaključiti da je vrijednost projekta oko 1,6 milijardi dolara.

Obrnutom logikom, pretpostavivši interes investitora i trošak financiranja, osiguranja i slično u ukupnih 35-40% posto, dolazimo do moguće ukupne vrijednosti dizajna, projektiranja, gradnje i opremanja od oko 1 milijardu eura.

Očekuje se da država podrži takav projekt osiguravajući jamstva sukladno pravilima OECD-a i tržišnog natjecanja u EU-u

Ako se ovaj projekt usporedi s nedavno puštenim u promet Pelješkim mostom, sa svim pristupnim cestama, tunelima, vijaduktima i mostovima koji je bio megaprojekt hrvatske države sufinanciran sredstvima EU-a koji su iznosili oko pola milijarde eura, jasno je da je on financijski dvostruko veći. To nikako ne smije proći ispod radara. Naime, za razliku od Pelješkog mosta i pristupnih cesta čiju su gradnju uglavnom ugovorili stranci, dok su hrvatske firme bile podizvođači ili podizvođači podizvođača, u ovom slučaju glavni ugovaratelj je hrvatska firma, a investitori su stranci.

Veličina broda sa svim njegovim sustavima, sadržajima i zahtjevnim rokovima izgradnje zasigurno će iziskivati to da se u radove uključe mnoga hrvatska poduzeća koja uz reference mogu primjenjivati novu tehnologiju, razvijati mnoga rješenja i kasnije ih nuditi na tržištu i, što je vrlo važno, zapošljavati tisuće radnika te time doprinositi društvu. Gledajući situaciju drugih velikih brodogradilišta u Hrvatskoj, osobito na sjevernom Jadranu, ako se ona uključe u ovaj projekt, Brodosplit bi im mogao pomoći da se održe u brodograđevnom svijetu.

Rezidencijalni kruzer je brod-grad koji za razliku od drugih putujućih plovećih ‘hotela’ i ‘zabavnih i shopping centara’, nudi mogućnost trajne kupnje stanova – vila. FOTO: Brodosplit

I za kraj postavlja se pitanje financiranja gradnje koja nije objavljena, no uobičajeni brodograđevni ugovori podrazumijevaju djelomična plaćanja kupca broda unaprijed, a to zahtijeva garancije za povrat tih plaćanja do isporuke broda. S obzirom na vrijednost projekta, trgovačko društvo Brodosplit, a ni jedna druga privatna hrvatska firma, koliko god bila velika, ne može se samostalno osigurati pa se očekuje da država podrži ovakav projekt osiguravajući jamstva sukladno pravilima OECD-a i tržišnog natjecanja unutar Europske unije, na način kako to osiguravaju i druge države članice svojim brodogradilištima.

Hoće li se to dogoditi ovisi o mnogim faktorima, ali prvi je korak da ovakav projekt ne treba zaboraviti niti ga smiju ignorirati poslovna zajednica, uključujući udruženja HUP i HGK, financijske institucije, banke, mediji i na kraju politika. Tko će i koliko podržati to da se ovaj projekt radi u Hrvatskoj, za Hrvatsku i za naše ljude, izvoz, BDP i sve druge aspekte tek će se vidjeti.

OZNAKE: brodosplit

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.