Uskoro ističe mandat Franji Lukoviću na mjestu predsjednika Hrvatskog teniskog saveza. Njegovi protivnici, prvenstveno iz Zagreba i Splita, tvrde da nije učinio gotovo ništa za hrvatski tenis i da se koristi pravnim smicalicama, a on sa svojim suradnicima želi pridobiti što više glasača

Sljedećeg mjeseca, preciznije 14. travnja, ističe četverogodišnji mandat predsjedniku Hrvatskog teniskog saveza (HTS) Franji Lukoviću pa bi se trebala održati njegova izborna skupština, na kojoj će 41 izaslanik izabrati novog predsjednika ili produžiti mandat sadašnjem. I dok se, zahvaljujući uspjesima Marina Čilića, Borne Ćorića, Ivana Dodiga i drugih, čini kako u hrvatskom tenisu nema problema, iza događaja na teniskim terenima krije se velika bitka za osvajanje vlasti u HTS-u. Naime, Luković po svaku cijenu želi zadržati mjesto predsjednika, iako se tome protive brojni čelnici Saveza te Zagrebački teniski savez (ZTS), najjači i najutjecajniji regionalni savez u državi.

Lista “grijehova” koji se pripisuju Lukoviću, bivšem direktoru Zagrebačke banke, podugačka je. Kako smo saznali od ljudi bliskih vrhu HTS-a, optužuje ga se kako naslijeđeni dug Saveza, koji je 2012. godine iznosio oko četiri milijuna kuna, nije ni sanirao ni smanjio, da duguje plaće trenerima i izbornicima mlađih teniskih uzrasta te da taj dug iznosi sto tisuća eura, da su izgubljeni neki važni sponzori, ali se plaćaju putovanja pojedincima za njihovu promociju, da je HTS ostao bez Nacionalnog teniskog centra i tako dalje. Sve to uzrokovalo je nezadovoljstvo regionalnih teniskih saveza čiji predstavnici biraju novog predsjednika. Međutim, više je izvora za Nacional ispričalo da su pred održavanje izborne skupštine Luković i suradnici koji ga podržavaju započeli promjenu izbornih pravila igre kako bi sebi osigurali još jedan četverogodišnji mandat.

Ususret izbornoj skupštini, za koju se još ne zna kada će se držati, iako za dva tjedna ističe mandat predsjedniku Lukoviću, započelo je lobiranje po regionalnim teniskim savezima. U Hrvatskoj djeluje šest zajednica teniskih udruga, a to su ona iz središnje Hrvatske, sjeverozapadne Hrvatske, Slavonije, Istre i Primorja, Dalmacije te ZTS. Svaka od tih udruga daje po šest članova skupštine, čime se dolazi do broja od 36 skupštinara od ukupno 41. Poznavatelji prilika u tim udrugama rekli su nam kako je bilo jasno da većina njih nije bila naklonjena Lukoviću, osim Slavonije. Ipak, pored Slavonije, lobiranjem se došlo do toga da Lukovića podržavaju i predstavnici sjeverozapadne Hrvatske, središnje Hrvatske te Dalmacije, dok se zajednica teniskih udruga Istre i Primorja te ZTS protive njegovu reizboru.

ZA LUKOVIĆA, NAJBITNIJI SU ČLANOVI SKUPŠTINE HTS-a iz Dalmacije i ZTS-a jer su najutjecajniji i mogu utjecati na ostale skupštinare pri njihovu glasovanju. Nacional je dobio uvid u sadržaj dvaju pisama koja su poslana iz Teniskog saveza Dalmacije. Jedno, poslano Upravnom odboru HTS-a, poslao je Hrvoje Kačer, predsjednik Nadzornog odbora Teniskog saveza Dalmacije, dok su drugo, upućeno Franji Lukoviću, poslali Kačer i Zoran Grbić, predsjednik Teniskog saveza Dalmacije. U potonjem pismu poručuju Lukoviću kako su “jako sigurni da je za hrvatski tenis najbolje da se ne kandidirate za novi mandat. Nemate gotovo nikakvu potporu u dvije najjače regije, a potpora u ostalima je ne samo polovična, nego i temeljena na poluinformacijama i dezinformacijama koje širi Miroslav Zečić”.

• ‘SIGURNI SMO da je za hrvatski tenis najbolje da se ne kandidirate za novi mandat. Nemate nikakvu potporu u dvije najjače regije, a potpora u ostalima je polovična’, poruka je Lukoviću iz Splita

ZEČIĆ JE, INAČE, IZVRŠNI DIREKTOR HTS-A. U nastavku, oni se referiraju na skupštinu Zajednica teniskih udruga Dalmacije koja se održala nekoliko dana nakon slanja pisma i navode “samo je Vi održite i pokušajte objasniti ljudima (po mogućnosti na papiru, tada neće biti potrebe snimati tijek skupštine) zašto im je bolje bez pravne osobnosti nego s njom, zašto im je bolje bez zajamčenog predstavnika u UO HTS-a nego s njim, zašto im je bolje da imaju tijela koja Miroslav Zečić iz Zagreba može smijeniti nego vlastita tijela koja će s drugim regijama upravljati nacionalnim savezom, zašto im je bolje vjerovati onima koji im još duguju novac za 2015., a dospio je i dug za 2016. nego onima (NAMA) koji od osnivanja do danas ni jednu jedinu kunu nisu potrošili nenamjenski, a nema ni troškova hotela, automobila, mobitela ni ičega sličnog”. Ipak, nakon te skupštine Zajednica teniskih udruga Dalmacije odlučila se prikloniti Lukoviću, a objašnjenje koje smo dobili od poznavatelja situacije bilo je da je u Dalmaciji svatko posvađan sa svakim i nije se mogla dogovoriti strategija nastupa protiv Lukovića. Inače, Hrvoje Kačer je redoviti profesor na pravnom fakultetu u Splitu, te je prije dvije godine nepravomoćno osuđen na godinu i pol dana zatvora zbog financijskih malverzacija u teniskom klubu Split.

Za Lukovića i njegove suradnike preostalo je još da promijene situaciju u najutjecajnijem, ZTS-u pa je prije dva tjedna održana njegova skupština. Na njoj je prisustvovao i Luković koji se odlučio na jednu pravnu varijantu koju je prije toga provjerio s dvama odvjetničkim društvima, a to su “Matić, Šooš Maceljski, Mandić, Stanić & Partneri” te “Hanžeković & Partneri”. Po njima, po statutu HTS-a delegate u njegovu skupštinu daju zajednice bez pravne osobnosti, a ZTS ima pravnu osobnost. Zato u Gradu Zagrebu treba ustrojiti zajednicu bez pravne osobnosti koja bi tada dala šest kandidata u skupštini HTS-a. Taj je prijedlog većinom glasova odbijen na skupštini jer ZTS ne želi izgubiti pravnu osobnost, kao i zato što su zaključili da, ako nemaju pravnu osobnost, onda njihove delegate u skupštini Upravni odbor HTS-a može smijeniti i zamijeniti drugima. Nakon toga je Luković izjavio za Večernji list: “Ne želim se ponovno kandidirati za predsjednika HTS-a ili dovoditi sponzore ako skupština ne bude valjana. Zato vas molim da dobro razmislite i da za sedam dana imamo dobro rješenje”. Njegovi protivnici kazali su nam kako smatraju da je ova izjava zapravo prijetnja u stilu “ako neću biti izabran za predsjednika, više neće biti sponzora HTS-a”. Ujedno se čude tvrdnji kako skupština HTS-a ne bi bila valjana. Naime, po istim pravilima održana je i skupština prije četiri godine, kada je Luković izabran za predsjednika, pa se pitaju kako je onda bila valjana, a sada ne bi bila?

PITANJE SPONZORA samo je jedan od krimena koji se predbacuju Lukoviću. Za njegova predsjednikovanja, saznao je Nacional od ljudi upućenih u poslove HTS-a, sponzori su uplaćivali po pola milijuna kuna godišnje. Međutim, HTS je izgubio Istraturist kao sponzora, na službenoj stranici HTS-a ne navodi se Žito iz Osijeka, a trenutno se pregovara o nastavku sponzorstva s Allianz Osiguranjem. Mnogo veći prigovori odnose se na gubitak Nacionalnog teniskog centra na Zagrebačkom Velesajmu koji je izgubljen krajem prošle godine zbog duga od oko pola milijuna kuna. Radi se o devet terena na otvorenom, devet na zatvorenim i fitness centru, gdje su igrali i brojni mladi tenisači, ali i reprezentativci Davis Cupa. Nakon tog događaja, Zagrebački Velesajam odlučio je raspisati natječaj kako bi te terene dao nekom drugom u najam, a Savez se nije mogao javiti na natječaj zbog nepodmirenog duga. Prema onome što smo saznali, Savez se tada odlučio prijaviti na natječaj sa skupinom uglednih sportaša među kojima su bili Ivano Balić i Nikša Prkačin, s tim da bi sportaši, odnosno njihova udruga bili nosioci projekta. Međutim, nisu prošli na natječaju, nakon čega se otkrilo da je sve to na svoju ruku organizirao izvršni direktor HTS-a Zečić. Upravni odbor HTS-a o tome uopće nije raspravljao. Uostalom, Nacional je u posjedu pisma koje je potpisao Zoran Grbić, predsjednik Nadzornog odbora Hrvatskog teniskog centra, u kojem Zečića pita “je li moguće da Vi kao izvršni direktor radite stvari tako da ne konzultirate ni UO HTS-a ni Nadzorni odbor HTC-a?” te tvrdi kako Zečić “nastavlja raditi na štetu hrvatskog tenisa”. Uglavnom, HTS nema više svojih terena u Zagrebu.

Osim toga, dugovi su se nagomilali i zbog neplaćanja trenera i izbornika mlađih generacija, tenisača i tenisačica do 14, 16 i 18 godina. Ljudi iz vrha HTS-a rekli su nam da se radi o dugu od 100 tisuća eura, a da je ta organizacija u financijskim problemima govori i to da je Davis Cup izaslanstvo na nedavnom Davis Cup dvoboju protiv Belgije bilo nemalo iznenađeno kada su shvatili da im je, navodno, blokirana kartica i to zbog duga od 90 tisuća kuna.

• HTS JE ZBOG DUGA od pola milijuna kuna izgubio pravo korištenja teniskih terena na Zagrebačkom velesajmu, čime je izgubljen Nacionalni teniski centar

U PISMU KOJE SU KAČER I GRBIĆ poslali Lukoviću spominje se i to da je HTS “nemilo trošio novac na putovanja u inozemstvo kojima se lobira za funkcije od strane onih koji su očito zalutali u hrvatski tenis”. Iako nisu spominjali imena, saznajemo da se ta rečenica odnosi na 61-godišnjeg Predraga Stojčevića, člana Upravnog odbora HTS-a koji je to postao 2014. Davno prije, Stojčević je bio poznat u poslovnim, odnosno naftnim krugovima jer je od 1986. živio u Londonu radeći u Interini, londonskoj podružnici Ine. Po povratku u Hrvatsku, o njemu se prije desetak godina pisalo kao članu Nadzornog odbora pulskog Arenaturista, ali se ne mogu naći podaci o njegovu djelovanju u teniskim krugovima. Uglavnom, Stojčević je postao član Upravnog odbora HTS-a i uskoro je postao kandidat za ITF Board of Directors, odnosno za upravni odbor Međunarodne teniske federacija (ITF). Zbog toga je prilično putovao, čak i tamo gdje se mislilo da bi trebao biti Luković. Tako je Stojčević bio na US Openu, u rujnu prošle godine u Brazilu na dvoboju Davis Cupa između Hrvatske i Brazila, a iz Brazila je otputovao u Čile gdje se održavala skupština ITF-a, na kojem se biralo 13 novih članova upravnog odbora. Stojčević nije izabran.

S obzirom na podršku koju je Stojčević dobivao od Lukovića i na slabu zainteresiranost koju je bivši šef Zagrebačke banke pokazivao spram HTS-a, neki čelnici unutar Saveza smatrali su kako se on na kraju svog mandata neće kandidirati za predsjednika, nego da će kandidaturu prepustiti Stojčeviću. Pretpostavlja se da se, s obzirom na snažnu oporbu koja je stvorena unutar Saveza i nepopularnost Stojčevića među dobrim dijelom članova skupštine, Luković ipak odlučio kandidirati za predsjednika. Ono zbog čega trenutno ima prednost je i činjenica da njegova oporba još uvijek nije istakla protukandidata u utrci za predsjednika, iako tvrde da će do sjednice skupštine HTS-a sigurno objaviti ime svog kandidata.