Upravo 31. siječnja, na dan kada se Sud Europske unije iz Luksemburga proglasio nenadležnim za rješavanje slovensko-hrvatskog graničnog spora na temelju tužbe slovenske vlade, bili smo u Ljubljani. Sad se čeka na nastavak bilateralnih pregovora o tom pitanju, o čemu smo razgovarali s Lukom Mesecom, 32-godišnjim liderom Levice, slovenske parlamentarne stranke koja ima devetero zastupnika u aktualnom sazivu slovenskog parlamenta – Državnog zbora. Dok je slovenski premijer u ostavci Marjan Šarec rekao da »Hrvatska nema razloga za slavlje« nakon te odluke europskog suda, postalo je jasno da će dvije strane sada morati nastaviti pregovore oko razgraničenja u kojem je sporna ostala granica na moru u Savudrijskoj vali. Luka Mesec na nove pregovore ne gleda baš optimistično pa ne vjeruje da će brzo donijeti rješenje. Mesec je diplomirao europske studije na Fakultetu društvenih znanosti u Ljubljani, a onda je zbog političkog angažmana prekinuo postdiplomski studij na ekonomskom fakultetu. U slovenski parlament prvi put je ušao kad je imao samo 27 godina.

NACIONAL: Europski sud u Luksemburgu upravo se proglasio nenadležnim za rješavanje graničnog spora na temelju arbitražne odluke. Hrvatski sabor odbio je prihvatiti tu arbitražu jer je slovenska strana kontaminirala postupak neprimjerenim lobiranjem. Dakle, sud u Luksemburgu nije dao za pravo Sloveniji da Hrvatsku prisili na poštovanje arbitražne odluke o razgraničenju. Što sad očekujete u rješavanju tog opet bilateralnog pitanja?

Mislim da smo posljednjih 30 godina imali taj spor zato što je bio potreban nacionalistima s obje strane granice. I jednima i drugima bio je potreban u izbornim kampanjama. U Hrvatskoj je popularno imati političara koji će šamarati Slovence, a u Sloveniji političara koji će šamarati Hrvate. U tome imamo neku vrstu bratskog rivalstva.

NACIONAL: Uspije li sada Janez Janša sastaviti novu vladu, hoće li se on lakše dogovoriti s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem oko povlačenja granične crte između Slovenije i Hrvatske?

Oni jesu prijatelji, ali sumnjam da će se njih dvojica dogovoriti oko razgraničenja. Njima kao prijateljima ova granica sa žilet žicom koristi jer imaju potencijalnog neprijatelja izvan države na kojeg je zgodno upirati prstom da bi se podigao politički rejting. Zato već 30 godina i imamo granični problem.

NACIONAL: Za Marjana Šareca, slovenskog premijera u ostavci, govore u Ljubljani da je novi Janez Drnovšek. Uspoređuju ga s čovjekom koji je bio slovenski premijer, a u Jugoslaviji član predsjedništva i godinu dana predsjednik bivše zajedničke države u dramatičnom razdoblju.

Kada je bio imitator i bavio se stand-upom, Marjan Šarec često je imitirao Janeza Drnovšeka. Da se malo našalim sada kad je odstupio. Mislim da ga je bolje imitirao nego što se snašao u njegovoj pravoj ulozi, ulozi premijera.

NACIONAL: Vašoj stranci, prema anketama, raste popularnost, a premijer Šarec podnio je ostavku zato što je vaša stranka Levica uskratila podršku njegovoj manjinskoj vladi. Jeste li rušili vladu zbog rasta vlastite popularnosti? Osjetili ste se moćnijima?

Naša trenutna potpora prema anketama je između 10 i 12 posto. Činjenica je da ankete govore da nam raste popularnost, ali nismo mi srušili ovu vladu. Vlada se sama srušila. Međutim, bitni su isključivo izbori, a Levica u ovom trenutku poziva na raspisivanje parlamentarnih izbora. Moramo na izbore, da ljudi dobiju mogućnost odlučiti tko je radio dobro, tko nije, tko je održao svoja obećanja, a tko nije.

NACIONAL: Kažete da niste srušili vladu, ali da joj vaša stranka nije uskratila potporu, bi li premijer Šarec podnio ostavku?

Vladu su, zapravo, srušili premijer Marjan Šarec i ministar financija Andrej Bertoncelj. Ministar financija odstupio je s dužnosti zbog zakona o dopunskom zdravstvenom osiguranju, jer smo mi to htjeli ukinuti. Umirovljenik s 350 eura mirovine ne može za to dopunsko osiguranje uplaćivati mjesečno 35 eura. Svi, pa i ja sa zastupničkom plaćom, plaćam tih 35 eura, ali za umirovljenike je to previše. Prosječna mirovina u Sloveniji je 650 eura, a polovica mirovina je niža i od 600 eura. Umirovljenici u Sloveniji su siromašni. Te uplate za dopunsko osiguranje nisu ovisile o primanjima pa su morali uplaćivati svi, neovisno o tome je li taj iznos jedan ili 10 posto od njihova dohotka. Mi iz Levice tvrdili smo da je to porez koji nije fer pa smo tražili da se za to dopunsko zdravstveno osiguranje uplaćuje jedan ili dva posto od realnih primanja.

‘Granični spor bio je potreban nacionalistima s obje strane granice. U Hrvatskoj je popularno imati političara koji će šamarati Slovence, a u Sloveniji političara koji će šamarati Hrvate. To je vrsta bratskog rivalstva’

 

NACIONAL: Jeste li tim svojim zahtjevom iznervirali premijera?

Ne. U studenome su najprije glasali u parlamentu, a naš prijedlog nije prošao. Tad smo prestali surađivati s vladom. Problem je bio u tome što je vlada – bez obzira na naš ugovor – brzo krenula udesno. Govorili su da je to lijeva vlada, ali njene politike nisu bile nimalo lijeve. Prodali su banke, smanjili poreze za bogate, postavili jednog rasista u kabinet predsjednika vlade i tako dalje. Marjan Šarec odlučio je srušiti vladu jer smatra da bi na sljedećim izborima mogao dobiti više od trenutačnih 13 zastupnika. Pitanje je, međutim, kada će ti izbori biti. On se neće dogovoriti s Janezom Janšom, ali ostale stranke centra već se dogovaraju. Mnogi od aktualnih zastupnika boje se da na sljedećim izborima neće ući u parlament pa pokušavaju izgurati mandat do kraja. S Janšom trenutno pregovara Stranka modernog centra bivšeg premijera Mire Cerara, ali i druge stranke centra kažu da su spremne za razgovore. Nije nemoguće da Janez Janša uspije sastaviti vladu zbog straha pojedinih zastupnika da će ostati bez dosadašnjeg radnog mjesta u parlamentu. Nikako ne razumijem takve političare. Na izborima su obećavali jedno, a sada rade nešto potpuno drugo. To je prljava politika.

NACIONAL: Premijer Šarec vodio je manjinsku vladu. Kako takva vlada uopće može funkcionirati bez potpore većine zastupnika u parlamentu?

Imali smo vladu od pet stranaka koja je imala 43 zastupničke ruke, a za većinu u parlamentu nedostajala su im tri glasa jer slovenski parlament ima 90 zastupnika. Levica nije bila dio te vlade, ali smo s njom programski surađivali. Naših devet zastupnika nije bilo u koaliciji. Imali smo ugovor s vladom da surađujemo projektno. Jedan od tih projekta, pored stambene politike i borbe protiv višeg poreza na kapital, bio je i zakon o dopunskom zdravstvenom osiguranju s kojim se nismo slagali. Inače, u Državnom zboru najviše zastupnika, njih 26, ima stranka Janeza Janše. Stranka donedavnog premijera Marijana Šareca ima 13, a Socijaldemokrati 10 zastupnika. Ali problem je u tome što te stranke nisu lijeve, a nisu ni socijalne. Nakon što je socijaldemokratsku stranku preuzeo aktualni predsjednik Slovenije Borut Pahor, ta je stranka počela provoditi neoliberalnu politiku. Pahorova vlada prva je uvela mjere štednje, smanjila prava iz ugovora o radu i mirovine za udovice umirovljenika. Zahvaljujući njima u zadnjih deset godina nije bilo ni lijeve ni socijaldemokratske politike.

NACIONAL: Ali umirovljenici imaju svoju stranku, a njen dugogodišnji predsjednik bio je ministar vanjskih poslova Karl Erjavec?

U Sloveniji imamo dvije stranke koje se kao zalažu za prava umirovljenika. Jedna je DESUS, koja je nakon ostavke premijera Mladena Šareca održala stranačke izbore na kojima je nova predsjednica postala Aleksandra Pivec. Ona je u Šarecovoj vladi vodila ministarstvo poljoprivrede. Nakon gubitka tih stranačkih izbora Karl Erjavec najavio je povlačenje iz političkog života. Druga stranka umirovljenika je stranka Alenke Bratušek, bivše premijerke. Oboje, i Karl Erjavec i Alenka Bratušek, bili su u koalicijskoj vladi Marjana Šareca. Ono što su njih dvoje izborili za umirovljenike bilo je 6,5 eura dodatka na mirovinu, ali dio BDP-a za mirovine u međuvremenu je zapravo pao. Sada je ispod 10 posto, tako da mislim da se umirovljenici trebaju zapitati imaju li svoju stranku. Problem je u tome što sve te stranke samo obećavaju bolje mirovine, ali ni jedna nema odgovor na pitanje kako bi se to financiralo – osim nas iz Levice.

NACIONAL: Čekaju li Sloveniju sada novi parlamentarni izbori ili će ipak Janez Janša, predsjednik Slovenske demokratske stranke, uspjeti sastaviti vladu? Njegova stranka bila je i relativni izborni pobjednik s najviše osvojenih mandata na prošlim parlamentarnim izborima.

Imamo više Janeza Janši. Trojica Janeza Janši bila su kandidati, ali Janezi Janše iz Levice sigurno neće sastavljati novu vladu. Naime, i mi smo na prošlim izborima kao kandidata imali Janeza Janšu. Bio je to Emil Hrvatin, 54-godišnji rođeni Riječanin koji je već niz godina značajni akter slovenske kulturne, društvene i političke scene. On i još dvojica konceptualnih umjetnika, Žiga Kariž i Davide Grassi, i službeno su promijenili svoja imena u Janez Janša i isposlovali uredne osobne karte. Sva trojica su i nastupala u Janšinoj izbornoj jedinici u Grosuplju, ali u parlament je ušao Janez Janša iz Slovenske demokratske stranke, a ne Janez Janša iz Levice koji se nekada zvao Emil Hrvatin.

NACIONAL: To je jasno. Ali kakve su šanse da aktualni predsjednik Slovenske demokratske stranke Janez Janša sastavi vladu?

On možda i može sastaviti vladu, ali naših devetero zastupnika iz Levice kaže: novi izbori. Sastavljanje nove vlade za Janeza Janšu možda neće biti nemoguća misija, ali to ne ovisi o nama jer takva vlada više neće imati podršku Levice. Janša je nakon posljednjih izbora bio marginaliziran jer je ekstremni desničar. Janez Janša je i oportunist. Krajem sedamdesetih godina bio je komunist, osamdesetih godina bio je borac za ljudska prava, a onda je bio i socijaldemokrat. Nakon 2002. godine stranka mu se transformirala u konzervativnu stranku. Devedesetih godina zvala se Socijaldemokratska stranka, da bi se poslije transformirala u Slovensku demokratsku stranku. Kad je Janez Janša 2012. godine postao premijer, postao je i radikalni neoliberal te tvrdio da će resetirati Sloveniju. Bile su na djelu privatizacija i oštre mjere štednje. Nakon 2015. godine transformirao se u ekstremnog desničara poput Salvinija u Italiji i Orbána u Mađarskoj. Znači, on je političar koji je već promijenio sve političke boje.

NACIONAL: Smatrate li se i osobno, kao koordinator Levice, odgovornim što vaš Janez Janša, odnosno hrvatski državljanin Emil Hrvatin, nije ušao u slovenski parlament?

Priznajem, ali u šali. Stavili smo ga u jako opasnu izbornu jedinicu u Grosuplju sa samim Janezom Ivanom Janšom. Ali imali su šansu za borbu, Janez Ivan Janša bio je sam, a naša su bila trojica jer su zajedno nastupali u toj izbornoj kampanji.

NACIONAL: Raspišu li se izbori, hoćete li Emila Hrvatina i dvojicu njegovih kolega s osobnim kartama na ime Janez Janša, Žigu Kariža i Davida Grassija, ponovo staviti na izbornu listu?

O tome još nismo razgovarali, ali zašto ne. Moramo najprije razgovarati i vidjeti bi li oni pristali.

NACIONAL: Kažete da je originalni Janez Janša ekstremni desničar, ali što je onda sa Zmagom Jelinčičem? Zar nije on slovenski ekstremni desničar?

On nije ozbiljan političar iako je i sad u parlamentu. U politici je već 30 godina, ali to što radi samo su provokacije. S druge strane, prodavao se svakoj vladi.

‘Kad je Janez Janša 2012. godine postao premijer, postao je i radikalni neoliberal te tvrdio da će resetirati Sloveniju. Nakon 2015. godine transformirao se u ekstremnog desničara poput Viktora Orbána’

 

NACIONAL: A vi i vaša stranka tvrdite da se nikome neće prodati?

Mi se ne prodajemo. Programska smo stranka. To smo pokazali i u suradnji s vladom Marjana Šareca.

NACIONAL: Slovenija je, za razliku od Hrvatske, ipak sačuvala jednu komercijalnu banku – Novu Ljubljansku banku – u svom vlasništvu, a vi tvrdite da su banke prodane?

To za Novu ljubljansku banku nije točno. Imali smo bankarski sustav u svojim rukama do prije pet godina, ali sad smo vrlo blizu situaciji u kojoj je i Hrvatska. I Nova ljubljanska samo je s 25 posto u državnom vlasništvu pa tako drži kontrolni paket dionica. Ali i nju su prodali nekom stranom fondu. Prodali su i Abanku i Mariborsku banku. Mariborsku banku prodala je vlada Mire Cerara, a druge dvije banke prodala je vlada Marjana Šareca.

NACIONAL: Niste uskratili povjerenje vladi kada je prodavala banke, a sad jeste zbog dopunskog zdravstvenog osiguranja. Ne čini li vam se to nelogičnim?

O prodaji banaka nije se glasalo u parlamentu pa im nismo mogli uskratiti suglasnost kad su ih prodavali. Te banke prodao je slovenski državni holding u kojem vlada sastavlja nadzorni odbor, a onda odlučuje o upravnom odboru. Drugim riječima, vlada postavlja te ljude i daje im mandat, ali parlament o tome ne donosi odluku.

NACIONAL: Što očekujete od nove vlade nakon izbora, bila ona manjinska ili većinska? Biste li je možda i vi mogli voditi kao premijer?

Mi izlazimo na izbore da ojačamo, naravno. Kakav god bio rezultat, pokušat ćemo u Sloveniji formirati neku lijevu vladu koja će provoditi kvalitetnu socijalnu, razvojnu i zelenu politiku. U svakom slučaju, nastojat ćemo stvoriti model u kojem ćemo moći provoditi svoje politike. To bismo onda pokušali izvesti i u Europi u suradnji s lijevim europskim strankama.

NACIONAL: Ako pobijedite na parlamentarnim izborima, uklonit ćete žilet-žicu na slovensko-hrvatskoj granici?

Tu bismo žicu odmah uklonili jer je ona naša sramota. Ta žica ne ubija samo životinje nego i ljude. Imali smo slučajeve da su migranti smrtno stradavali pokušavajući preplivati Kupu jer zbog te žice nisu uspijevali ići kopnenim putem.

NACIONAL: No Sloveniji je u ekonomiji dobro išlo. Imali ste stopu gospodarskog rasta iznad pet posto.

Stopa rasta od pet posto bila je 2017. godine, ali sada je malo pala. Naša ekonomija je izvozno orijentirana i 70 do 80 posto BDP-a ostvaruje se izvozom. Još 2017. Godine, kada je Donald Trump započeo trgovinski rat s Kinom i nagovijestio da će uvesti poreze za automobile iz Njemačke, govorio sam da se Slovenija za to treba pripremiti. Ako počne padati njemački izvoz, onda će i u Sloveniji izvoz postati Ahilova peta slovenskog gospodarstva. Govorili su mi da sam lud, ali nakon dvije, tri godine vidimo da se to počelo stvarno događati. Njemačka ekonomski pada pa je zato i naš izvoz u padu.

NACIONAL: Američki predsjednik Trump nagodio se s Kinom. Kako će u toj nagodbi proći Europska unija, a u njoj Njemačka pa onda i Slovenija?

Problem u Europskoj uniji je politika štednje, koju Njemačka i dalje zagovara. Nijemci su ove godine ostvarili 13 milijardi eura trgovinskog suficita. I Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, upozorila je da je to štetno za cijelu Europu. Njemačka bi trebala trošiti taj novac tako da bi i druge europske države mogle više izvoziti na njemačko tržište. I u Sloveniji je slična situacija – imamo visoki trgovinski suficit, jedan od najvećih u Europi, sedam do osam posto BDP-a. Suficit državnog proračuna nije toliki, ali mislimo da bi država sada kada je ekonomija malo u padu, trebala više investirati u građevinarstvo, stanogradnju i infrastrukturu. Imamo veliki manjak stanova, naročito za mlade ljude. Danas jednosobni stan u Ljubljani od pedesetak kvadrata košta više od 200.000 eura. Na primjer, u Ljubljani je cijena četvornog metra stana od 3000 do 4000 eura. Prosječna neto plaća u Ljubljani je oko 1200 eura, a u Sloveniji 1080 eura. Ako nemaš svoj stan, onda je to veliki problem jer je u Ljubljani cijena najma stana 500 do 600 eura, čemu treba dodati i druge komunalne troškove.

NACIONAL: Što još smatrate akutnim problemom u Ljubljani?

Drugi problem koji treba riješiti je javni prijevoz. U Sloveniji smo sve koncentrirali na automobile. Mnogo ljudi živi izvan Ljubljane i više od 100.000 građana svakoga dana automobilima dolazi tu na posao. Treba bolje urediti javni prijevoz i željeznicu. Ako želite doći iz Kopra do Maribora, što je oko 200 kilometara, trebat će vam četiri do pet sati. A u Kini željeznicom iz Pekinga u Šangaj stignete prije nego iz Kopra do Maribora automobilom.

‘Mi izlazimo na izbore da ojačamo, naravno. Kakav god bio rezultat, pokušat ćemo u Sloveniji formirati neku lijevu vladu koja će provoditi kvalitetnu socijalnu, razvojnu i zelenu politiku’

 

NACIONAL: Mogu li vam Kinezi pomoći u toj ambiciji gradnje brze pruge od Kopra do Maribora?

Mogli bismo se ugledati u Kineze. Danas oni imaju najbolju i najbržu željeznicu u svijetu. Kinezi su napravili veliki iskorak pa su u brzoj željeznici danas čak pretekli Japan, koji također ima kvalitetnu željeznicu. Sve slovenske vlade obećavaju da ćemo do 2030. godine prepoloviti emisiju ugljičnog dioksida u atmosferi, ali se za to ne vuku kvalitetni potezi. Krivac za jednu od najvećih europskih emisija ugljičnog dioksida u Sloveniji upravo je automobilski promet. Automobili pokrivaju čak 40 posto emisije štetnih plinova u Sloveniji.

NACIONAL: Je li Levica zadovoljna industrijskim politikama koje vode slovenske vlade?

Problem slovenske indusrije je u tome što smo postali podizvođač njemačkoj industriji. Ovdje radimo dijelove za automobilsku industriju, a Nijemci finalne proizvode – automobile. To trebamo promjeniti, ali morali bismo se brzo odlučiti za nacionalnu strategiju o tome koje industrije treba razvijati, a u koje će ulagati država.

NACIONAL: Iz hrvatske perspektive Slovenija ekonomski djeluje prilično dobro, a Levica je nezadovoljna.

Svatko ima nekog zapadnog ili sjevernog susjeda čija se ekonomska politika doživljava uspješnijom. Za vas je to možda Slovenija, a za nas u Sloveniji to je Austrija.

NACIONAL: Slovenija je zamijenila tolar, svoju nacionalnu valutu, eurom. Je li to bio dobar potez vlade?

Mislim da je Slovenija pogriješila kada je uvela euro jer više nije mogla autonomno voditi monetarnu politiku. Ne može više koristiti one mehanizme u vođenju svoje ekonomske politike koje danas koriste države koje su zadržale svoje nacionalne valute. Da smo imali svoju valutu i vlastitu centralnu banku, imali bismo puno manje problema s rješavanjem krize u svom bankarskom sustavu. Ovako Slovenija nije mogla tiskati svoj novac da bi riješila krizu, nego je ovisila o Europskoj centralnoj banci u Frankfurtu, a Slovenija je bila ovisna o milosti financijskih tržišta.

NACIONAL: No i Mario Draghi, tadašnji predsjednik Europske centralne banke, tiskao je novac?

Tiskao je novac, ali za financijske fondove i banke, a državama poput Slovenije rekao je da taj novac trebaju tražiti na financijskim tržištima. Slovenija se snašla na financijskim tržištima, ali taj novac bio je skup i zato Slovenija danas ima 30 milijardi eura duga u javnim financijama. Dok je bio tolar, taj je dug bio oko 20 posto, a poslije krize porasto je na 80 posto BDP-a. Slovenija je pogriješila ulaskom u eurozonu, a iz nje ne može izići. To je, kao što je već kazao Janis Varufakis, priča o hotelu Kalifornija. U hotel Kalifornija možeš ući, ali iz njega ne možeš izići. Znate onaj stih: »You can check out anytime you like, but you can never leave.«

NACIONAL: Kakvu bi politiku vodila vaša stranka da je na vlasti?

Zalažemo se za socijalnu i razvojnu politiku unutar Europe i za to se treba izboriti. Levica nije usamljena u Europi. Zato imamo i europsku vezu u obitelji lijevih europskih stranaka, ukupno trebamo osmisliti način za reformu Europe.

NACIONAL: Kako bi trebala izgledati ta vaša politika u Sloveniji i u Europi? Danas morate djelovati na oba kolosjeka…

Takva kakvu već provodimo. Naša politika mora biti i crvena i zelena, socijalna, ekološka i antikapitalistička. Da bismo preživjeli kao čovječanstvo, morat ćemo eutanazirati kapitalizam.