Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba, govori o planiranim izmjenama GUP-a, urbanističkim izazovima u Zagrebu te o konceptu petnaestominutnog grada

Nedavno je u Zagrebu održana stručna rasprave u Društvu arhitekata Zagreba (DAZ), kao i ArhiBau, jedan od najvećih sajmova u graditeljstva u regiji sa stručnim konferencijama u organizaciji DAZ-a. Na oba mjesta bilo je riječi o izmjenama Generalnog urbanističkog plana, a kao stručnjak i predstavnik grada na njima je bio Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba. On je za Zagreb News ispričao o čemu je bilo riječi na sastancima i konferencijama, u kojem smjeru će se mijenjati GUP, o integracijama zelenih europskih politika, o konceptu petnaestminutnog grada te o sudbini Gredelja, Badela i Zagrepčanke.

ZgNews: Sudjelovali ste na stručnoj raspravi u Društvu arhitekata Zagreba, razgovarali ste o planiranim izmjenama GUP-a. Koliko su slične, a koliko različite vaše vizije GUP-a sa strukom?

Gotovo posve se preklapaju. Ja sam, kao što znate, po struci arhitekt i urbanist i donedavno aktivni projektant i nastavnik na Arhitektonskom fakultetu. Sve ovo što muči moje kolege, mučilo je donedavno i mene. To se, prije svega, odnosi na dubiozne odredbe u pogledu namjene prostora ili tzv. urbanih pravila kojima se uvjetuju intervencije u prostoru. Te su odredbe često nejasne, dvosmislene i podložne interpretaciji, dakle – neegzaktne, i kao takve izazivaju frustraciju i kod investitora i kod projektanata. Na nedavnoj stručnoj tribini iznijeto je nekoliko vrlo konstruktivnih prijedloga kolega koji su apostrofirali potrebu jasnije vizije razvoja grada, dok su drugi (poput mene) apostrofirali potrebu ravnomjernijeg raspoređivanja lokacija za zgrade društvene namjene. Od kolega arhitekata i urbanista Zavod za prostorno uređenje zaprimio je sedamdesetak kompleta primjedbi, odnosno sugestija koje će nam biti itekako važne pri izradi ovih Izmjena i dopuna GUP-a.

ZgNews: Riječi je bilo o integraciji zelenih politika EU-a, koje su to politike, kako bi se one mogle odraziti na budući GUP i što građani trebaju očekivati od tih politika?

Pod ‘’zelenim politikama’’ podrazumijevaju se potezi koji će naš grad učiniti čišćim, energetski neovisnijim i prometno rasterećenijim. Na prvom mjestu je optimizirano gospodarenje otpadom. Cilj je povećati razvrstavanje i oporabu te smanjiti količinu miješanog komunalnog otpada. U tom smislu smo uveli novi sustav prikupljanja MKO-a putem ZG vrećica i uklanjanja spremnika s javnih površina, čime se značajno smanjuje vizualno zagađenje grada. Preuzeli smo i gospodarenje glomaznim otpadom, a planiramo izgraditi sortirnicu i kompostanu. Nadalje, u tijeku je veliki projekt solarizacije krovova javnih, ali i privatnih zgrada, kako bi Grad postao energetski neovisniji o plinu. Pokrenuli smo portal Energetski atlas na kojem pratimo potrošnju četiriju glavnih energenata: vode, tople vode, struje i plina na nivou pojedine zgrade. Naposljetku, širimo pješačke i biciklističke zone kao i sustav javnih garaža i mrežu javnog prijevoza. Izmjenama i dopunama GUP-a stimulirat će se ovi procesi.

ZgNews: Zalažete se da budući GUP bude više strateški, a manje provedbeni dokument, o čemu se tu radi i hoćete li to uspjeti provesti?

Svaki plan ima svoj primarni smisao. Kada govorimo o Generalnom urbanističkom planu, njegov primarni smisao jest strateško raspoređivanje funkcija, organizacije prometa i zelenih poteza u gradu te zacrtavanje smjerova njegovog širenja (ili progušćivanja). Generalni plan ne bi trebao određivati ‘’pravila igre’’ na svakom pojedinoj čestici; to je uloga planova nižeg reda, Urbanističkih planova uređenja iliti UPU-a. Radi se, naprosto, o tome da ne možemo jednim planom rješavati strateške (što?) i taktičke (kako?) stvari, da se poslužim vojnim rječnikom. Ako jednim planom obuhvatimo i stratešku i taktičku razinu, dobivamo mastodontski dokument s bezbrojnim iznimkama, što je sada slučaj.

ZgNews: Govorili ste o viziji da svi potrebni sadržaji u svakom kvartu u Zagrebu budu na najviše 15 minuta udaljenosti pješke ili biciklom, možete li nam to malo preciznije pojasniti i kako mislite to provesti?

Petnaestminutni grad je koncept koji je u Parizu inaugurirala i nastoji provesti gradonačelnica Anne Hidalgo. Taj koncept podrazumijeva progušćivanje zona i lokacija društvene namjene (D) i razvoj prometne infrastrukture i javnog prijevoza. U realizaciji, to znači da bi svako naselje u gradu dobilo školu, vrtić, društveno-kulturni i trgovački prostor, kao i prostor za rekreaciju i sport. To je dugotrajni proces, ali Generalni plan tome i služi: zacrtavanju dugoročnog rasta i razvoja grada.

ZgNews: Hoće li se novim GUP-om riješiti pitanje Badela, Gredelja i Zagrepčanke?

Posredno – da. Tzv. brownfield lokacije koje spominjete bit će zacrtane ovim Izmjenama i dopunama GUP-a kao izuzetno važne za progušćivanje i povezivanje gradskog tkiva. Ali – kao što sam odgovorio i u prethodnom pitanju – detaljno rješavanje ovih zona predmet je Urbanističkih planova uređenja kao i javnih urbanističko-arhitektonskih natječaja.

ZgNews: Kada bi se moglo početi rješavati pitanje tih velikih površina u centru grada i koje površine su prioritetne?

Bavimo se svim ovim lokacijama. Najdalje je otišla lokacija bloka Badel, za koju je proveden veliki javni međunarodni urbanistički natječaj i na kojem je, među više od dvjesto radova iz cijelog svijeta, odabran rad portugalskog biroa Pablo Pita Architects na osnovu kojeg je izrađen Urbanistički plan uređenja koji će ovih dana biti upućen u javnu raspravu. Nakon toga pristupit ćemo nekom vidu komercijalizacije tog prostora koji će biti podijeljen u pet kazeta, radi lakše realizacije, odnosno faznosti. Sljedeći na redu je prostor Gredelja, koji je najveća ‘’bijela mrlja’’ na karti grada. I za Gredelj i za Zagrepčanku pripremamo urbanističke natječaje, na osnovu kojeg će biti izrađeni Urbanistički planovi uređenja, kao i za Badel. Prethodno, mislimo napraviti studije izvodljivosti koje će uključivati sken iskaza interesa potencijalnih investitora i njihovih programskih sadržaja.

ZgNews: Arhitekti nisu posve odbacili ideju izgradnje Zagreb Manhattana, smatraju da samo za to još nije vrijeme, kakav je vaš stav?

‘’Zagrebački Manhattan’’ je odbačen kao ideja jer prijedlog Izmjena i dopuna GUP-a iz 2019., čija glavna stavka je bio upravo ‘’Manhattan’’, kao što znate nije prihvaćen na prošlom sazivu Skupštine.

ZgNews: Koja je vaša vizija za prostor Velesajma i Hipodroma?

Volio bih da Hipodrom ostane hipodrom, otvoren za treninge i natjecanja i galoperskih i preponskih natjecanja, s boljom infrastrukturom (boksevima, tribinama i ugostiteljskim dijelom), ali otvoreniji javnosti. U tom smislu, sustavnom Upravljanje sportskim objektima (koja upravlja svom gradskom sportskom infrastrukturom pa tako i Hipodromom) razmatramo opcije njegova osuvremenjivanja. Što se tiče Velesajma, vidim ovaj prostor kao vibrantni integralni dio Novog Zagreba, bez ograda, živ i raznovrsnih sadržaja, a njegova nova uprava na čelu s Renatom Sušom to i jamči. Poslovanje je redefinirano i postavljeno na zdravije osnove i očekujem da Velesajam vrati barem dio sjaja koji je imao početkom 1960-ih kada je bio čak treći sajam po veličini u Europi.