Prije šest mjeseci, nakon javnog natječaja, Grad Zagreb dobio je novog pročelnika zagrebačkoga Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade – Luku Juroša. Nakon magisterija na London School of Economics, Luka Juroš započeo je rad u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Tamo je osam godina vodio područje visokog obrazovanja, uključujući EU fondove, reformu financiranja i nove modele stipendija i prehrana. Uz godinu dana usavršavanja u SAD-u na stipendiji Fulbright Humphrey, iz Ministarstva je otišao 2014. da bi započeo rad u Europskoj komisiji u Bruxellesu. Tamo je vodio izradu EU strategije za obrazovanje do 2030. i EU izvješće o zapošljavanju i socijalnoj zaštiti, a prije povratka u Hrvatsku koordinirao je nacionalne planove oporavka i otpornosti Italije, Luxembourga i Litve u području obrazovanja i zapošljavanja. Zagrebačka Osnovna škola Petra Zrinskog posljednja je osnovna škola koju je nakon dvaju potresa – zagrebačkog i petrinjskog – gradska uprava u potpunosti obnovila. Sad su na redu srednje škole u središtu grada čije su zgrade jako oštećene, pa se očekuje da će do 2024. svi zagrebački školarci napokon pohađati svoje škole.

Novi pročelnik za obrazovanje, sport i mlade Luka Juroš u svom prvom intervjuu za Nacional govori o tijeku obnove odgojno-obrazovnih ustanova nakon dvaju potresa te o svojim glavnim ciljevima u radu.

NACIONAL: Na mjesto pročelnika došli ste iz Europske komisije gdje ste se bavili obrazovnim politikama, što je nužno napraviti u Zagrebu po pitanju obrazovne politike i hoćete li i kada te politike implementirati?

Prije Europske komisije, osam sam godina radio u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, tako da dobro poznajem obrazovni sustav u Hrvatskoj. Vratio sam se zato što vjerujem da je sada jedinstvena prilika za promjene u Zagrebu. Na temelju prvih pola godine na čelu gradskog ureda, drago mi je da mogu reći da sam bio u pravu: svi, od vodstva grada do mog najbližeg tima u gradskom uredu, motivirani su eksperti kojima je glavna motivacija dobrobit Zagreba i njegovih građana.

Što se obrazovanja tiče, jedan od glavnih problema u Hrvatskoj je kvaliteta upravljanja i poslovanja. Ravnatelji koji nemaju sredstva za osnovne potrepštine jednostavno ne mogu razmišljati o velikim unapređenjima sustava. U razgovorima i sastancima ravnatelji su upravo dugovanja Grada prema školama i vrtićima navodili kao jedan od glavnih problema. Radilo se o naslijeđenom kašnjenju u plaćanju energije, prehrane i materijalnih troškova od čak oko šest mjeseci. Iznimno sam sretan da smo, unatoč inflaciji i pritiscima na gradski proračun, ukinuli kašnjenja u podmirivanju troškova školama i vrtićima. Ovdje moram izdvojiti i veliki uspjeh reforme prehrane u Zagrebu. Vlada je donijela pozitivnu odluku financiranja prehrane učenicima u osnovnim školama, no osnivačima škola ostavila je samo mjesec i pol da novi model uvedu u praksi. Ponosan sam da je Grad Zagreb u tom kratkom periodu organizirao besplatni obrok za dodatnih 12.000 djece, zbog čega danas svi školarci u Gradu Zagrebu mogu dobiti besplatan obrok. Ovaj uspjeh rezultat je požrtvovnog rada ravnateljica i ravnatelja i djelatnica i djelatnika osnovnih škola, ali i tima u Gradskom uredu za obrazovanje, sport i mlade, na čemu im i ovom prilikom čestitam.

NACIONAL: Što su trenutačni prioriteti vašeg ureda i što vam je cilj na kraju mandata?

Cilj nove gradske uprave, i moj osobni, jest ostvariti vidljive promjene u zagrebačkom odgoju i obrazovanju, za što su ključni infrastrukturni projekti: završetak obnove srednjih škola, osiguravanje dostupnosti dječjih vrtića i uvođenje jednosmjenske nastave u osnovnim školama. No jednako je važno postaviti strukturne temelje za budućnost. Pilot-projekt građanskog odgoja i obrazovanja uspješno se provodi i cilj nam je da se sljedeće godine proširi na sve škole u gradu. Cilj nam je, također, povećati stopu povlačenja EU sredstava, za što su osigurana sredstva u proračunu Grada, a u sklopu čega bih htio i unaprijediti poslovanje i kvalitetu ustanova i programa. Na kraju, gradonačelnik je osnovao radnu skupinu za inkluzivnost u odgoju i obrazovanju, čije preporuke želim integrirati u rad svih obrazovnih ustanova. Pritom moram naglasiti da mnogo toga ovisi o Vladinoj odluci, odnosno smjeru reforme osnovnog i srednjeg školstva u novome zakonu. Zasad još nije poznato hoće li se ići u smjeru veće ili manje centralizacije upravljanja. Kako god bilo, pokazali smo da suradnja zagrebačkih vrtića, škola i domova s gradskim uredom može biti iznimno kvalitetna i ostvariti mnogo. Tako ćemo i nastaviti.

NACIONAL: Završetkom obnove Osnovne škole Petra Zrinskog u Krajiškoj završena je, kako ste rekli, obnova svih zagrebačkih osnovnih škola oštećenih u potresu. Dakle, koja je konačna računica – koliko je osnovnih škola završeno, kakva vrsta radova je bila u pitanju, koliko je to sve stajalo i kako se financiralo te koliko je učenika bilo izmješteno po drugim školama?

Da, ponosni smo što smo završili obnovu svih dječjih vrtića, a otprije desetak dana, otvaranjem Osnovne škole Petra Zrinskog, i svih osnovnih škola. Time zaključujemo obnovu u potresu oštećenih 39 dječjih vrtića i 89 osnovnih škola, koji čine većinu u potresu oštećenih 175 odgojno-obrazovnih ustanova. Preostaje nam samo još cjelovita obnova šest srednjih škola koju planiramo završiti tijekom ove i iduće godine.

Veliko je postignuće što smo u 2022. završili čak pet cjelovitih obnova školskih objekata. Za razliku od, da se tako izrazim, ‘’obične’’ obnove, cjelovita obnova ojačava objekte tako da mogu izdržati potrese i jače od onog koji je pogodio Zagreb. Cjelovita obnova, također, objekte energetski obnavlja i moderno oprema, tako da jednu cjelovito obnovljenu školu zapravo možemo nazvati posve novom školom koja je zadržala stari izgled. Koliko nam je poznato, upravo su pet spomenutih objekata jedini objekti javne namjene čija je cjelovita obnova uspješno završena. Za obnovu škola i vrtića dosad smo izdvojili gotovo 84 milijuna eura. Velik dio sufinancira Fond solidarnosti Europske unije, a preostala sredstva planiramo osigurati putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Dosad nam je iz Fonda solidarnosti isplaćeno nešto više od 54% ugovorenih sredstava te smo krajem prošle godine prešli granicu od 300 milijuna kuna isplaćenih sredstava. Za ovaj uspjeh svakako je dijelom pomogla i dobra suradnja s Ministarstvom graditeljstva.

Dosad se u svoje škole vratilo više od 2000 učenika koji su privremeno nastavu pohađali u drugim školama. Ponosni smo na veliko srce koju su pokazale škole, roditelji i učenici domaćini, na čemu im i ovom prilikom zahvaljujem.

NACIONAL: Iako kažete da su obnovljene sve osnovne škole, ipak još dvije nisu – područna škola u Donjem Dragonošcu, gdje je već bio završen projekt obnove, a nije završena ni obnova OŠ Bukovac. Što je s tim dvjema školama?

Nakon što je područna škola u Donjem Dragonošcu oštećena u petrinjskom potresu, prethodna uprava grada izradila je projekt njene obnove. Nažalost, tim projektom nije bio zadovoljan nitko: niti škola, niti stanovnici Donjeg Dragonošca, niti mi. Projektom je planirano zadržavanje područne škole, dakle škole isključivo za učenike od 1. do 4. razreda, čime bismo ograničili daljnji razvoj zajednice. Stoga smo, kao i u mnogim drugim naslijeđenim projektima, morali početi iznova. U dogovoru s Mjesnim odborom Dragonožec, Gradskom četvrti Brezovica i školom, sada provodimo javnu nabavu za projekt nove i suvremene osnovne škole koju će pohađati učenici od 1. do 8. razreda.

Osnovna škola Bukovac oštećena je u potresu, no i prije potresa planirala se izgradnja praktički nove škole, tako da se ovdje ne radi o obnovi. Izgradnja je u tijeku i školarci će se u rujnu vratiti u svoju novu školu na poznatoj staroj lokaciji.

NACIONAL: Zašto su ‘’probijeni’’ rokovi za rekonstrukciju i obnovu mnogih osnovnih škola, iako je za mnoge od njih već postojao projekt obnove?

Prije desetak dana završili smo obnovu posljednje osnovne škole, tako da ne bih rekao da smo probili rokove. Da je država pratila isti ritam, sada bismo bili pri kraju obnove Zagreba i Banije, a ne na njezinu početku. No usprkos ovome uspjehu, zbog mnogih izazova koje smo naslijedili obnova nije bila onoliko brza koliko smo se nadali. Jedan od izazova usporio je niz projekata. Naime, Ministarstvo kulture početkom 2021. osnovalo je međunarodno povjerenstvo za kulturnu baštinu kojemu je jedan od zadataka bila analiza projekata obnove zagrebačkih škola oštećenih u potresu. To je povjerenstvo u travnju 2021. projekte obnove škola prethodne gradske uprave ocijenilo neadekvatnim i u suprotnosti sa suvremenom teorijom, spoznajama i smjernicama zaštite baštine. Temeljem zaključaka povjerenstva, gradski Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode 27. svibnja 2021. godine, dakle prije dolaska nove uprave, izdao je rješenje o obustavi radova na obnovi škola. Tako da su novu gradsku upravu dočekala rješenja kojima se radovi na cjelovitoj obnovi škola ili obustavljaju ili znatno usporavaju, s obzirom na to da baš nijedan projekt obnove škola pod zaštitom nije imao potrebne konzervatorske suglasnosti, odnosno nije bio u skladu sa zakonom. Stoga smo u proteklih 18 mjeseci uložili silne napore da se dokumentacija izmijeni u skladu sa zakonom te se obnova škola uopće pokrene, a potom i ubrza. Činjenica da smo završili obnovu čak pet školskih objekata u proteklih godinu dana najbolji je dokaz da smo u tome uspjeli.

‘U Zagrebu su niknula cijela naselja u kojima prethodna uprava nije predvidjela vrtić. Zbog toga je ostalo neupisano više od tisuću djece’. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Prijevoz koji se morao organizirati za učenike koji su putovali na druge lokacije dosta je velika stavka u proračunu, a da su se rokovi uspjeli ispoštovati možda ta stavka ne bi bila tako velika.

Prijevoz učenika je prihvatljiva stavka za potporu Fonda solidarnosti, tako da će teret na proračun grada biti minimalan. Već smo dobili refundaciju dijela troškova tako da prijevoz učenika nije presudno pitanje obnove. Mnogo je važnije da obnova bude provedena kvalitetno, u skladu s propisima i u najkraćem mogućem roku. Naglašavam pitanje kvalitete jer se škole koje je uprava gradonačelnika Bandića izgradila u rekordnom roku sada bore s nedostacima proizašlim iz nekvalitetnog planiranja i gradnje. Recimo, kada su u rujnu prošle godine pale veće kiše, poplavilo je nekoliko škola i školskih dvorana izgrađenih u posljednjih 5 do 10 godina, što je razina neodgovornosti bivše uprave koju doista ne razumijem.

NACIONAL: Ono što bi za gradsku upravu mogao biti veći problem jest obnova srednjih škola oštećenih u potresu, koliko je tih objekata preostalo za obnovu i u kojoj je fazi obnova?

Iako su pojedini projekti koje smo naslijedili bili zadovoljavajući, projekti obnove škola pod zaštitom, i to primarno srednjih škola, bili su takvi da smo praktički morali krenuti iznova. Kako sam spomenuo, prethodna je uprava pokrenula radove, iako nisu imali potrebne dozvole, čime su kršili propise o zaštiti baštine. Tijekom 2022. uložili smo ogromne napore da zatečeno stanje pročistimo te sada, uvjetno rečeno, imamo čistu situaciju oko obnove šest preostalih srednjih škola. Dio objekata bit će završen ove godine, a preostali tijekom 2024.

NACIONAL: U razgovoru s nekolicinom ljudi upoznatih s tematikom, saznala sam da se za, primjerice, baletnu školu na Ilirskom trgu raskinuo postojeći ugovor s izvođačem radova, zašto? Isto tako, taj isti izvođač s kojim se ponovno potpisao ugovor digao je cijene jer su one u međuvremenu porasle, pa je sad iznos obnove skuplji nego što je bio. Dakle, je li to istina i kolika je konačna cijena obnove?

To nije istina. Naime, postojeća zgrada nije namjenski građena za plesnu školu, nalazi se na iznimno strmom terenu, a uz to je pod konzervatorskom zaštitom. Za njezinu cjelovitu obnovu bili bi potrebni opsežni radovi poput rušenja postojećih i izgradnje novih krila zgrade, sidrenje, dogradnja, preinake za namjenu baletne škole te temeljenje i ojačavanje susjednog objekta koji je u privatnom vlasništvu, a na koji je škola naslonjena. Budući da je riječ o objektu iz prve polovice 19. stoljeća, dodatno se povećava kompleksnost radova i postoji značajan rizik dodatnih, potencijalno vrlo skupih radova, koje je nemoguće predvidjeti. I bez dodatnih radova procijenjeni iznos investicije bio je gotovo 4000 eura po metru kvadratnom, što je obveza koju u trenutku toliko velike potrebe za ulaganjima u kapacitete vrtića i škola, nismo mogli preuzeti.

Raskinuli smo ugovor s izvođačem radova te razmatramo preseljenje škole na novu lokaciju, odnosno gradnju nove, namjenski građene škole. Škola za klasični balet trenutačno djeluje u Pučkom otvorenom učilištu, u koje ćemo do rujna uložiti dodatna sredstva za proširenje kapaciteta. Pritom bih htio zahvaliti i Pučkom otvorenom učilištu na domaćinstvu i vodstvu baletne škole na suradnji u iznalaženju najboljih rješenja u ovoj situaciji.

NACIONAL: Slično je s VI., Gornjogradskom gimnazijom, za koju je već bio raspisan natječaj za II. fazu radova, zašto se to prolongiralo i je li cijena obnove isto tako porasla? Koliko ona iznosi?

Upravo je Gornjogradska gimnazija jedan od naslijeđenih projekata koje je analiziralo međunarodno povjerenstvo Ministarstva kulture. S obzirom na nedostatke, morali smo pristupiti izmjenama projekta i uskladiti ga s važećim zakonima, pravilnicima i propisima. Sada su ishođene sve dozvole te je u tijeku postupak javne nabave za izvođače radova. Ako ne bude iznenađenja, početak radova očekujemo tijekom ožujka, a završetak sredinom sljedeće godine.

NACIONAL: Situacija s Gimnazijom Tituša Brezovačkog na Gornjem gradu je također slična. Je li istina da je već bila ugovorena II. faza radova za 30 milijuna kuna, ali da se promjenom gradske uprave mijenjao materijal, a cijeli proces – osim što su ‘’probijeni’’ rokovi – stoji dvostruko skuplje nego što je to moglo biti? Ta je škola trebala biti obnovljena 1. rujna prošle godine, ali će navodno biti završena tek u rujnu ove godine.

I ovdje smo imali mišljenje međunarodnog povjerenstva temeljem kojeg je Zavod u svibnju 2021. izdao rješenje kojim se obustavljaju građevinski radovi. Dakle, nema govora da smo legalno mogli nastaviti naslijeđeni projekt. Umjesto toga smo i ovdje morali usklađivati projekt s propisima, a izmjene projektne dokumentacije dogodile su se kad i inflacija i porast cijena građevinskog materijala. To je povećalo ukupnu cijenu radova te smo, s obzirom na ograničenja Zakona o javnoj nabavi, bili prisiljeni raskinuti ugovor s izvođačem radova i pokrenuti novi postupak javne nabave. On je uspješno okončan, radovi su sada u punom opsegu te će obnova škole biti završena tijekom ljeta.

NACIONAL: Ono što bih voljela provjeriti jest taj navod vezan za promjenu materijala. Naime, prema projektu obnove Tituša koji je bio već završen, bila je predviđena stabilizacija zidova iznutra betonskim zidom koji je širok šest centimetara, što je najčešći i navodno najpovoljniji način obnove, ali i najstabilniji. No dolaskom nove uprave inzistiralo se na izmjeni ugovora kojim se promijenio materijal pa bi sad debljina tog zida trebala biti 4 centimetara, a taj materijal statičari ocjenjuju nedovoljno stabilnim, tvrde moji sugovornici. Možete li mi potvrditi ove navode i reći zašto je došlo do ove promjene koja je, ujedno, i poskupjela radove, a ne samo prolongirala?

Projekte obnove, kako u mom uredu, tako i u upravi grada, vode profesionalci te u svim stručnim pitanjima slijedimo sve sigurnosne standarde i propise. To se odnosi i na novi projekt cjelovite obnove Gimnazije Tituša Brezovačkog koji, za razliku od projekta prethodne uprave, ima sve potrebne suglasnosti, dozvole i rješenja. Ponovit ću, prethodna gradska uprava radove je pokrenula s neadekvatnom dokumentacijom i bez potrebnih suglasnosti. Upravo zbog toga, Zavod je zaustavio radove, a mi smo morali pristupiti izmjeni i usklađivanju projekata sa zakonom. Produljenje i poskupljenje obnove nije odgovornost nove uprave, nego onih koji su u cjelovitu obnovu zgrada starih 400 i više godina krenuli bez potrebnih suglasnosti i dozvola.

NACIONAL: Obnova Prve ekonomske škole u Medulićevoj vrlo je zanimljiva jer su, navodno, unutar gabarita škole uređena dva apartmana. Kako je to moguće i što je Grad napravio po tom pitanju? Kad će biti obnova završena?

U slučaju obnove I. ekonomske škole, riječ je o stanu u privatnom vlasništvu koji se godinama nalazi u sklopu škole i to je bilo još jedno od naslijeđenih neriješenih pitanja koje smo morali riješiti. Kao i u ostalim slučajevima, prethodna je uprava i ovdje započela radove bez suglasnosti konzervatora, zbog čega smo morali izmijeniti kompletnu projektnu dokumentaciju u skladu s propisima. Tijekom tog postupka bili smo u kontaktu s vlasnikom stana, koji je predočio svu potrebnu dokumentaciju o vlasništvu. S obzirom na to da je prioritet grada obnova škole, s vlasnikom smo iznašli rješenje koje omogućava obnovu te je u tijeku postupak javne nabave za izvođača radova. Završetak radova očekujemo u prvoj polovici sljedeće godine.

NACIONAL: Škola primijenjene umjetnosti i dizajna bit će gotova tek 2024. godine, koje još škole nisu završene?

U slučaju Škole primijenjene umjetnosti i dizajna bivša uprava zanemarila je činjenicu da istu zgradu dijele Škola i Muzej za umjetnost i obrt te su izradili dva potpuno neusklađena projekta obnove. Stoga smo dva projekta obnove morali usklađivati jedan s drugim te ih još dodatno usklađivati sa zakonom, što je dovelo do produljenja cijelog procesa.

Što se ostalih škola tiče, uz već spomenute škole, u tijeku je obnova bivšeg objekta Hotelijersko-turističke škole u Frankopanskoj ulici u koji će useliti Glazbena škola Blagoja Berse. Radovi su pri kraju i otvorenje očekujemo u ožujku ove godine. Izgradnja novoga objekta Umjetničke plesne škole Silvije Hercigonje bit će gotova do kraja 2024. godine.

NACIONAL: Nakon dvaju jakih potresa javila se potreba za ‘’skeniranjem’’ stanja u svim odgojno-obrazovnim ustanovama u gradu. Najveću opasnost predstavlja zgrada na Šalati, u kojoj su XVIII. gimnazija i OŠ Ivana Gorana Kovačića, a gradonačelnik Tomašević je navodno i potpisao ugovor kojim se ta zgrada treba učvrstiti i pojačati na razinu 4 otpornosti od potresa. Kakva je situacija po tom pitanju?

Škola koju dijele XVIII. gimnazija i OŠ Ivana Gorana Kovačića pretrpjela je oštećenja u potresu, ali statičari su utvrdili da je škola sigurna za upotrebu nakon što se saniraju oštećeni stropovi. Predloženi radovi su i izvedeni te je nakon toga omogućeno korištenje škole. Projekt obnove koji spominjete značajnim je dijelom uključivao radove koji se nisu mogli financirati iz Fonda solidarnosti ili drugih postojećih fondova. Uzevši u obzir da su statičari utvrdili da je objekt siguran, a imajući u vidu potrebe ulaganja vlastitih proračunskih sredstava u vrtiće i jednosmjensku nastavu, donesena je odluka da se ugovor s izvođačem raskine, a projekt izmijeni kako bi se omogućilo sufinanciranje iz EU fondova u narednom razdoblju.

NACIONAL: Vrtići su još jedan problem s kojim se morate pozabaviti. Prema informacijama koje imam, nova gradska uprava dolaskom na vlast već je imala 14 projekata za vrtiće u različitim fazama. Zašto se i je li se s tim projektima stalo, u kojoj su fazi?

Uz pojedine iznimke, riječ je o projektima koji su bili u početnoj fazi izrade, a poneki čak nisu imali uređene imovinsko-pravne odnose. Budući da smo mogli iskoristiti tek dio projekata, uložili smo ogromne napore u analizu potreba u svim gradskim četvrtima te pripremu projekata za javni poziv za vrtiće u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Na taj smo poziv prijavili 21 projekt, od kojih je njih 16 prihvaćeno. Ukupna im je vrijednost više od 50 milijuna eura, odnosno gotovo 400 milijuna kuna. Realizacijom tih projekata u narednih godinu-dvije, kapaciteti vrtića povećat će se za oko 1500 mjesta.˝Pritom je Grad Zagreb primoran financirati čak tri četvrtine svih troškova zbog restriktivnih uvjeta poziva. Stoga će Nacionalni plan oporavka i otpornosti financirati tek četvrtinu ukupnih troškova tih 16 vrtića, a mi smo iz vlastitog proračuna primorani financirati čak 75% iznosa. To iznosi 40-ak milijuna eura, skoro 300 milijuna kuna, koje smo da smo dobili veći iznos sufinanciranja mogli uložiti negdje drugdje.

NACIONAL: Koliko je vrtića otvoreno i kolika je još uvijek potreba?

Potrebe za dječjim vrtićima u Zagrebu, nažalost, zbog desetljeća neulaganja, premašuju dostupne kapacitete. Proteklih su godina u Zagrebu niknula cijela nova naselja u kojima prethodna uprava nije predvidjela nijedan jedini vrtić. Zbog toga je prošlog ljeta ostalo neupisano nešto više od tisuću djece. Silno smo nezadovoljni stanjem koje smo zatekli s vrtićkim kapacitetima i odmah smo počeli raditi na svim mogućim rješenjima kako bismo u što kraćem roku osigurali dostupnost vrtića za sve.

Trenutačno su u tijeku radovi na tri dječja vrtića, od kojih otvorenje prvog, onog u Kašini, očekujemo u naredna dva mjeseca. Uz spomenutih 16 projekata u sklopu prvog poziva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, već sada pripremamo niz novih projekata za drugi poziv. Uz to, započeli smo proširenje postojećih prostora u gradskim dječjim vrtićima, objavili smo trajni poziv za zakup prostora u privatnom vlasništvu, povećali sufinanciranje privatnih i vjerskih dječjih vrtića i obrta dadilja te financiramo dodatna proširenja i prilagodbe prostora. Uz to, iako je cijena vrtića u Zagrebu niža nego u Splitu, Rijeci ili Osijeku, ne zanemarujemo pitanje kvalitete. Zagreb nikad nije imao veći broj odgojitelja, njegovatelja i drugih stručnih djelatnika niti veći broj vrtićkih skupina. Vrtići su jedan od glavnih prioriteta ove uprave te ćemo i u budućnosti nastaviti ulaganja u kapacitete, ali i kvalitetu vrtića.

NACIONAL: Gradska vlast obećala je dogradnju ili preuređenje bivših mjesnih odbora. Međutim, neki od tih objekata su izgrađeni od opasnog azbesta, a nekima je istekla 50-godišnja dozvola za rad, što ćete s takvim objektima? Hoće li se svejedno ići u preuređenje, je li jeftinije ili će se morati graditi novi objekti?

Naš je prioritet graditi nove, namjenske dječje vrtiće, odnosno dograđivati postojeće tamo gdje je to moguće. Međutim, s obzirom na to da su to dugotrajni procesi, a mjesta su potrebna odmah, mapirali smo sva moguća rješenja za povećanje kapaciteta. Prostori mjesne samouprave jedno su od tih rješenja. Svaki od potencijalnih prostora pomno je analiziran i svaki od odabranih prostora zadovoljava propisana mjerila za dječje vrtiće. Izvođenjem građevinskih radova osigurat će se svi potrebni prostorni, tehnički i materijalni uvjeti za rad dječjih vrtića, što uključuje i sigurno zbrinjavanje svih neodgovarajućih građevinskih materijala.

NACIONAL: Također, često se spominje da se vrtići moraju držati Državnog pedagoškog standarda, ali činjenica je da većina vrtićkih objekata ‘’probija’’ sve segmente tog DPS-a, od broja vrtićkih skupina do broja djece u skupini, a da ne govorimo o prostoru za svako dijete unutar prostorija i dvorišnog prostora, koji bi za svako dijete trebao biti 30 metara četvornih. Većina vrtićkih objekata, posebno onih u centru, jedva da ima dvorište, a kamoli toliko prostora. Čemu služi taj DPS, kakve se tu promjene planiraju, ako se planiraju?

Drago mi je da ste postavili ovo pitanje jer mislim da su vrtići doista nacionalni prioritet. Istraživanja pokazuju da djeca koja su polazila predškolski odgoj i obrazovanje imaju bolje rezultate u svim kasnijim fazama školovanja. Vrtići su i ključno demografsko pitanje: kako će mladi odlučiti postati roditelji ako ne znaju hoće li biti mjesta u dječjem vrtiću? Stoga je iznimno važno da Hrvatska ima minimalne standarde kvalitete vrtića i da ulaže u vrtiće. Nažalost, postojeći Državni pedagoški standard star je više od 15 godina i doista više ne služi svrsi. Primjerice, DPS ulazi u takve detalje da određuje da zgrada dječjeg vrtića ne smije imati više od 10 skupina djece, neovisno o veličini parcele, zelenilu ili dizajnu objekta. To nema nikakvog smisla. Upravo zato smatram da bi DPS trebalo osuvremeniti te, uz nacionalni dijalog, osigurati određeno prijelazno razdoblje, dok se najavljeni dječji vrtiće ne izgrade. Političke igre pritom moramo ostaviti po strani. Grad Zagreb spreman je konstruktivno doprinijeti nacionalnom dijalogu o ovome prevažnom pitanju, sa sudjelovanjem sviju – osnivača vrtića, države, odgojitelja, roditelja, mladih i svih drugih dionika. No prvi korak mora napraviti Ministarstvo.