Diplomski studij Financijska i poslovna matematika na zagrebačkom Prirodoslovno – matematičkom fakultetu (PMF) je interdisciplinarni studij na kojem studenti pored naprednih tehnika statistike i primijenjene matematike proučavaju i ekonomsku grupu predmeta koje predaju istaknuti stručnjaci iz vodećih institucija u području znanosti i visokog obrazovanja te bankarskog sektora. Financijska matematika je grana matematike koja proučava probleme racionalnog donošenja odluka, a takav interdisciplinaran studij nudi perspektivnu karijeru na izazovnim i dobro plaćenim radnim mjestima u različitim sektorima kao što su banke, osiguravajuća društva, mirovinski fondovi, financijske institucije i revizorske kuće. Financijska i poslovna matematika je najpopularniji diplomski studij na zagrebačkom PMF-u, na njega se upisuju izrazito kvalitetni studenti s visokim prosjekom ocjena iz prethodnog školovanja i s visokom motivacijom za rad u području podatkovne analitike.

Tim povodom Business&Banking je razgovarao s doktorom znanosti Lukom Grubišićem, pročelnikom Matematičkog odsjeka PMF-a. Grubišić za B&B govori što znači biti matematičar i zašto je matematika najkraći put kako postati samostalan i samodostatan bilo gdje u svijetu. Pritom ističe da studentima PMF-a novac nije glavna motivacija, već su to uvjeti rada jer mlade ljude najviše zanima timski rad, mentorski rad i motivirajući projekti i tako ih se može zadržati u Hrvatskoj. Također ističe da je STEM jedno od ključnih područja za razvoj hrvatskog gospodarstva jer omogućava da budemo jednako konkurentni i atraktivni kao i bilo tko u svijetu te da bez STEM kompetencija nikada nećemo biti u prilici napraviti još jedan Rimac. Grubišić se osvrće i na financijsku pismenost, govori koliko je ona važna i kako donositi racionalne odluke o financijskim proizvodima koje moramo kupiti.

Luka Grubišić je redoviti profesor na Matematičkom odsjeku Prirodoslovno matematičkog fakulteta. Predaje kolegije iz numeričke matematike, umjetne inteligencije te obrade signala i matematičkog modeliranja. Znanstveno i stručno se bavi numeričkom linearnom algebrom, znanstvenim računanjem i strojnim učenjem. Pored vođenja kompetitivnih znanstvenih projekata, vodio je više projekata suradnje s privredom koji uključuju problem geolociranja hrvatskog interneta u suradnji s tvrtkom Mireo d.o.o. te industrijskog istraživačkog razvojnog projekta usmjerenog na automatsko generiranje numeričkih modela brodskih konstrukcija s tvrtkom Bonum i Fakultetom strojarstva i brodogradnje. Doktorirao je s pohvalom summa cum laude na Sveučilištu FU Hagen u Njemačkoj 2005. godine za što je nagrađen nagradom za najbolji doktorat koji dodjeljuje Alumni organizacija Sveučilišta FU Hagen i Sparkasse Hagen. Glavni je urednik hrvatskog elektroničkog matematičkog časopisa za popularizaciju znanosti Math.e te član uredničkog odbora znanstvenog časopisa Glasnik matematički i časopisa Applications of Mathematics koji izdaje Češka akademija znanosti.

B&B: U sklopu Matematičkog odsjeka PMF-a postoji diplomski studij Financijska i poslovna matematika. O kakvom je studiju riječ, kakve stručnjake stvarate i koja su najtraženija buduća zanimanja vaših studenata?

Financijska i poslovna matematike je studij namijenjen studentima sa završenim prijediplomskim studijem matematike ili sličnim srodnim studijem. Ovdje posebno mislimo na studije inženjerskog smjera ili statistike na ekonomskim fakultetima. Financijska matematika je grana matematike koja proučava probleme racionalnog donošenja odluka, tj. optimalnog izbora utemeljenog na modelu (formuli) naučenoj iz povijesnih podataka. Studij je nužno interdisciplinaran i studenti pored naprednih tehnika statistike i primijenjene matematike proučavaju i ekonomsku grupu predmeta koje predaju istaknuti stručnjaci iz vodećih institucija u području znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj te bankarskog sektora, kao što su Ekonomski institut, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska narodna banka (guverner), Privredna banka Zagreb, OTP banka. Takav interdisciplinaran studij je put prema karijeri na izazovnim i dobro plaćenim radnim mjestima u različitim sektorima kao što su banke, osiguravajuća društva, mirovinski fondovi, financijske institucije i revizorske kuće. Ovaj studij nudi diplomiranim studentima perspektivnu poslovnu karijeru u iznimno traženom i cijenjenom području podatkovne analitike. U današnjem poslovnom svijetu je neophodna predanost kontinuiranom učenju i stjecanju novih znanja i vještina neovisno o završenom studiju i poslu koji obavljate.

‘U STEM-u ste najbrži gospodari svoje sudbine, a što je iznimno važno za hrvatsko gospodarstvo’

B&B: Koliko je u posljednjih deset godina povećan interes za taj smjer?

Taj interes je konstantno na visokoj razini, to je naš najpopularniji studij i na njega upisujemo izrazito kvalitetne studente s visokim prosjekom ocjena iz prethodnog školovanja i motivacijom za studij. Uz studente sa svojih prijediplomskih studijskih programa, upisujemo studente i s drugih visokih učilišta, uglavnom matematičke struke. Kao što smo već ranije rekli, ovaj studij nudi perspektivnu karijeru na dobro plaćenim poslovima u financijskom sektoru. Bivši studenti tog studija zaposleni su upravo na takvim poslovima i time najbolja reklama za studij.

B&B: Stvaraju li se upravo na PMF-u najuspješniji bankari i koje su još predispozicije za to potrebne?

Bankarstvo je vrlo širok i interdisciplinaran sektor, kao i većina poslova danas, te dobri bankari moraju imati razna znanja. Uz klasična financijska znanja kao što su poznavanje tržišta i razumijevanje sustava, u svakom kompleksnom sustavu iskustvo je izrazito cijenjeno. Matematičari čine važan kotačić u tom sustavu jer rade pozadinske analize na kojima se temelji većina suvremenog poslovanja. Slikovito rečeno, upravu banke zanimaju konačni broj koji matematičar izračuna te sigurnost da je do tog broja došao uzevši u obzir sve bitne podatke, bez metodološke greške. No tu se ponovo vraćamo na iskustvo koje je ključno za kvalitetnu interpretaciju tog broja i donošenje odluke. U tom smislu predispozicije za uspjeh u bankarstvu su slične kao u drugim vidovima poslovanja – temeljna znanja, iskustvo i odlučnost.

B&B: Koliko je danas širok pojam matematičke znanosti i može li ijedna znanost funkcionirati sama?

Vaše pitanje sadrži u sebi i dio odgovora. Već činjenica da govorimo o matematičkim znanostima, a ne o matematici, upućuje na to da matematiku ne bismo smjeli promatrati odvojeno od njenih primjena. Matematika je prvenstveno jezik kojim se precizno i ponovljivo opisuju prirodne pojave i pojave u društvu. Temelj znanstvene metode je otvorenost rezultata propitivanju – kako sa stanovišta logičke ispravnosti argumenta tako i sa stanovišta validacije korisnosti rezultata u širem društvenom kontekstu. Istaknuo bih da ta tvrdnja uključuje vrednovanje i čisto teoretska razmatranja, koja su vrijedna zbog svoje unutarnje ljepote, ali i činjenice da potvrđuju robusnost temeljnih pretpostavki izabrane metodologije. Znanost ne postoji bez društvenog konteksta, a matematika, koja je metodološki temelj kvantitativnih i na podacima utemeljenih istraživanja, u tom aspektu ne postoji bez interakcije s „naručiteljima“ rješenja.

B&B: Što zapravo znači biti matematičar?

Matematika je znanost koja se bavi proučavanjem i oblikovanjem apstraktnih (misaonih) struktura. Zahvaljujući računarskoj tehnologiji danas te apstraktne strukture mogu postati opipljivo stvarne. Umjetna inteligencija kombinira rezultate mjerenja (senzore) s aktivnim elementima (aktuatorima – glavni element opipljivosti) kroz matematički model (formulu). Gledano kroz mrežu tih interakcija, apstraktni model je time neupitno dobio ostvarenje. Biti matematičar znači biti u stanju strukturirano i strogo konzistentno razmišljati u kontaktu sa zadanim problemom, bilo apstraktnim ili praktičnim. Karakterno, osobe koje uživaju u rješavanju problema bez obzira na njihovo porijeklo imaju glavnu predispoziciju biti matematičarima. Biti uspješan matematičar znači i biti u stanju pomiriti potpunu kreativnu slobodu u analiziranju i oblikovanju apstraktnih objekata sa strogom discipliniranošću primjene logičke metode zaključivanja. Za mene to znači biti samodostatan u svakom trenutku jer će ono što ste realizirali (dokazali) trajno ostati. Dokazani teorem ne može postati neistinit.

‘Upravu banke zanimaju konačni broj koji matematičar izračuna i sigurnost da je do tog došao bez metodološke greške’

B&B: Možete li navesti neka od najuspješnijih imena hrvatske poslovne scene koji su upravo vaši studenti?

Ovdje nikako ne bismo mogli dati potpunu listu, već samo navesti imena nekih od kolega na istaknutim pozicijama s kojima smo imali kontakte u posljednje vrijeme. Svima se zahvaljujemo na dugogodišnjoj potpori: Vančo Balen (član uprave Croatia osiguranja), Darko Brborović (bivši predsjednik uprave OTP-Investa), Gordana Letica (članica Upravnog vijeća HANFA-e), Mario Radaković (bivši dopredsjednik Upravnog vijeća HANFA-e), Tatjana Račić Žlibar (uprava UNIQA osiguranja).

B&B: Kolika je važnost STEM područja za razvoj hrvatskog gospodarstva?

STEM područje je jedno od ključnih za razvoj hrvatskog, kao i bilo kojeg gospodarstva u današnjem vremenu. Tvrtke utemeljene u STEM područjima pružaju veliku fleksibilnost svojim vlasnicima i zaposlenicima. One imaju klijente iz cijelog svijeta, zahvaljujući komunikacijskim tehnologijama mogu ih lako doseći, a što znači da im treba vrlo malo da bi krenule u samostalan posao ili da bi se priključile bilo kojem drugom poslovnom pothvatu. Time imaju slobodu i prednost u odnosu na one tvrtke koje trebaju nekakvu greenfield investiciju koja u Hrvatsku nije dolazila u onoj mjeri u kojoj smo se nadali. U STEM-u ste najbrži gospodari svoje sudbine, a što je iznimno važno za hrvatsko gospodarstvo jer nam omogućava da u segmentu tehnologije budemo jednako konkurentni i atraktivni kao i bilo tko u svijetu, kako posloprimcima tako i investitorima. Važno je dodati da i one tvrtke koje nisu u potpunosti utemeljene u STEM području, također imaju ili dijelove ili koriste alate u STEM području. Danas je vrlo malo tvrtki koje ni na koji način nisu vezane uz STEM.

 B&B: Je li Hrvatska konkurentna u STEM području?

Strane tvrtke i partneri jako dobro prepoznaju i koriste znanja i vještine naših visokoobrazovanih i motiviranih mladi inženjerki i inženjera. Drugo je pitanje je li to dovoljno dobro (dostatno) za volumen ukupnih hrvatskih ekonomskih aktivnosti. Ono što nam podaci pokazuju jest da svi ti ljudi, kojih nema malo, imaju posao ili u velikim sustavima ili u sustavima koje sami stvore. Govorim prvenstveno o M (matematika) u STEM-u, gdje je, pojednostavljeno rečeno, svatko tko ima pristup internetu konkurentan bilo gdje u svijetu. Naše je školstvo još uvijek dovoljno dobro i ako čovjek ima znanja, ako je motiviran i spreman za rad i učenje, on može ostvariti izvrsnu karijeru i dati značajan ekonomski doprinos društvu. Stoga je STEM iznimno važan te iako tehnologija nije nešto od čega može živjeti cijela ekonomija, bez STEM kompetencija nikada nećemo biti u prilici napraviti još jedan Rimac. Rimac je stvarno vrhunski primjer jer ono što oni stvaraju utemeljeno je na dijelu originalne tehnologije, kako informacijsko-računalnih tehnologija tako i inženjerskih tehnologija. A mi tu tehnologiju možemo održivo i proaktivno razvijati kao dio odgovarajućeg globalnog lanca dobave koji je na bitno višem nivou nego ostatak naše ekonomije. Rimac zapošljava naše studente, čak i doktore znanosti, i to u nemalom broju. Oni su prepoznati, kako u informatičkim odjelima tako i u drugim svojim zavodima koji se bave projektiranjem inženjerskih proizvoda. Matematičar je osoba koja će najrobusnije (metodološki najčišće) neki matematički model koji napravi inženjer staviti u računalo i tu postoji naša komparativna prednost.

B&B: Pratite li koliki postotak studenata PMF-a na kraju završi u inozemstvu i što mlade motivira da ostanu u Hrvatskoj?

Kada je riječ o zadržavanju studenata, ako ste matematičar, tržište vam je cijeli svijet i nema smisla razgovarati o tomu da ćete moći rukom zaustaviti rijeku koja teče. To nećete uspjeti napraviti i to je apsolutno kriva politika. Treba pustiti ljude da slobodno donose svoje odluke i stvoriti uvjete rada i života u Hrvatskoj da se oni sami žele vratiti. Pristup ove institucije i matematičke zajednice uvijek je bio da ljudima treba dati slobodu i priliku da proširuju svoja znanja jer tako proširujemo i produbljujemo znanja cijele zajednice. Imamo primjer izvrsnog mladog kolege koji je bio daleko najbolji student svoje generacije i nekoliko generacija prije i poslije, a koji nije izabrao posao na PMF-u ni u inozemstvu, nego se zaposlio u jednoj hrvatskoj banci. Razlog je bio taj što su u toj banci bili iznimno mudri i dali su mu posao koji je bio neupitno iznad njegove razine zrelosti u tom trenutku. Kad imate vrhunsku kandidatkinju ili vrhunskog kandidata i date im izazov, onda oni narastu do tog izazova i još puno više. I to se dogodilo u slučaju našeg bivšeg studenta o kojem pričamo, imao je petnaestogodišnju karijeru u banci, nakon čega je prešao u startup i nakon čega se u svojim kasnim tridesetim godinama vratio na naš odsjek kao mladi asistent. Dakle, vratio se na sam početak, novac mu uopće nije bio motivacija, već se vratio s idejom da sada napravi doktorat. To je dokaz kako motivirati mlade ljude u Hrvatskoj, a to su prvenstveno uvjeti rada.

‘Naš je studij put prema karijeri na izazovnim i dobro plaćenim radnim mjestima kao što su banke, fondovi…’

B&B: Znači li to da novac nije glavna motivacija za vaše studente?

Plaća nije glavna motivacija za naše studente. Ako žele i tako odluče, naši studenti novac mogu zaraditi u onoj količini u kojoj im je potreban. Njih prvenstveno privlači mogućnost mentoriranja, odnosno, one kompanije koje su na glasu da daju dobre mentore i da imaju zanimljive projekte. Općenito preferiraju projekte relativno kraćeg planiranog trajanja. Naime, mladi ljudi su iznimno odgovorni i ako im date projekt koji percipiraju kao jako dug, oni će biti u strahu da projekt neće uspjeti, da će vas razočarati i potražit će drugu priliku. Ako su to projekti koji traju kraće, otprilike do šest mjeseci, uz dobrog mentora, onda su oni vaši. Slikovito, ako padnete na nos nakon šest mjeseci, a bože moj, dignete se i idete na sljedeći projekt. Ako pak padnete nakon tri godine, onda je to nešto sasvim drugačije. Rekao bih da naše studente najviše zanimaju timski rad, mentorski rad i motivirajući projekti. Smatram da su naše kompanije, ali i državne tvrtke i institucije u tom pogledu apsolutno konkurentne, samo se često nisu u stanju prilagoditi na takav način rada. Takav način rada je zahtjevan jer vi morate razmišljati o osobi koja je pred vama i tu osobu oblikovati kao što oblikujete učenika u školi ili studenta na faksu. Nema puno mjesta u Hrvatskoj na kojima možete tako raditi, ali tamo gdje ima i rezultati su iznimni. Mi imamo izvrsna iskustva s takvim kompanijama. Kada se mlade prati na njihovom profesionalnom putu i u njih se ulaže, kad oni osjete da se razvijaju, puno ćemo ih lakše zadržati u Hrvatskoj. I ne samo to! Naime, dio njih vratit će se raditi i u školski sustav. Poznajem nemali broj kolegica koje su se nakon karijere u financijskom sektoru vratile u škole raditi kao nastavnice jer su imale potrebu raditi s učenicima i mladim ljudima.

B&B: Da li banke i druge tvrtke rade “headhunting” vaših studenata još dok su na fakultetu?

Ne bih rekao da se događa strukturirani skauting kakav gledamo u filmovima ili dokumentarnim emisijama. Međutim, svi naši studenti imaju posao i puno prije nego što završe studij i to je problem kada ih mi želimo regrutirati za posao na fakultetu jer oni su uglavnom već odavno negdje angažirani. Skauting se većinom događa indirektno jer fakultet organizira događanja koja su usmjerena upravo na razvoj profesionalne karijere naših studenata, kao što su Meet the Mathematicians, a čija je glavna ideja povezati studente matematike i poslodavce koji zapošljavaju matematičare. Na tim događanjima tridesetak kompanija pokušava angažirati studente i dočarati im kako će to izgledati kada počnu raditi kod njih. Također, imamo i ciljane stipendije kojima Hrvatska narodna banka stipendira određeni broj studenata na studiju Financijska i poslovna matematika, gdje i guverner osobno drži nastavu, a što govori koliko mu je važno imati kontakt sa studentima. Naši studenti u HNB-u putem studentskih ugovora redovito rade na njihovim projektima, a često se radi o vrlo ambicioznim projektima i angažmanima. HNB nije komercijalna banka i utoliko je riječ i o državnom prisustvu na studiju. Sve to znači da su naši studenti vrlo traženi, mogu raditi i prije nego što diplomiraju i biti uključeni u različite projekte, i to i rade. To je sigurno najbolji način da se naše studente angažira kao buduće zaposlenike. Studente prvenstveno zanima zanimljiv problem, ako im date zanimljiv problem, onda ste napravili većinu posla da biste ih regrutirali. Stoga ne tvrdim da se ne događa klasičan “headhunting”, ali ja ga ne vidim. Ponavljam, tu je ključan mentorski rad, da studenti osjete da neće biti prepušteni sami sebi, već dio tima i da taj tim ima neku svrhu. Upravo je to poticaj za donošenje odluka naših studenata.

B&B: Na kojoj je razini financijska pismenost u Hrvatskoj?

Pojam financijska pismenost podrazumijeva da osoba razumije financijske proizvode koje mora kupiti. Svatko od nas će u nekom trenutku dići kredit ili uzeti neko osiguranje. Razumjeti koja su pravila ugovora koje čovjek pritom potpisuje i između više opcija izabrati onu koja je za pojedinu osobu najbolja, od presudne je važnosti. Dovoljno je sjetiti se slučaja kredita u švicarskim francima i procjene koliko je bilo rizično uzeti kredit s takvom klauzulom. Financijska pismenost se sastoji u tome da financijske odluke možete rangirati po profitabilnosti za vas i izabrati onu koja je najbolja. Kad je riječ o financijskoj pismenosti hrvatskih građana, tu postoje veliki ekstremi. Postoje ljudi koji su izrazito sofisticirani i koriste sofisticirane alate, ali i oni koji su zbog niza povijesnih i antropoloških razloga jednostavno pasivni u tom smislu.

B&B: Je li dobro o nekim stvarima odlučivati i “srcem”?

Užasno je važno ulagati u svoju kvantitativnu pismenost i racionalno donošenje odluka, pri čemu nije svaka situacija ona u kojoj je nužna racionalna odluka i neke stvari odlučujemo srcem. Dapače, to je i nužno. Pokušati racionalizirati baš svaki aspekt života sigurno ne vodi k sreći. Primjerice, ako vidite željenu kuću, a dječački san vam je kupiti upravo takvu, iako vam racionalna analiza kaže da ćete na njoj izgubiti novac, vi tu onda dodajete atribut emocionalnog dobitka i kupite tu kuću. Bitno je da ne zavaravate sami sebe da nećete izgubiti novac jer ćete ga sigurno izgubiti, ali ste to svjesno odlučili jer je emocionalni dobitak veći od financijskog gubitka.