Vrijednost radova na izgradnji Luke Brod je 40 milijuna eura, od čega je oko 10 milijuna eura iznos bespovratnih europskih sredstava i to je jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Brodsko-posavskoj županiji

Luka Brod jedan je od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Brodsko-posavskoj županiji, a činjenica kako se nalazi na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine te predstavlja prvu i jedinu međunarodnu ulaznu luku Europske unije opravdava njenu stratešku važnost. Povezana je cestovnom i željezničkom infrastrukturom te omogućuje skladištenje, pretovar i preusmjeravanje tereta, kapaciteta 1,5 milijuna tona, na unutarnje plovne puteve prema Dunavu i Crnom moru. Željezničkim putem povezana je s najvećim hrvatskim morskim lukama, Pločama, Splitom, Zadrom i Rijekom, što joj omogućuje pretovar i preusmjeravanje tereta i na veće udaljenosti s međunarodnim infrastrukturnim koridorima kao i s gospodarskim subjektima u regiji.

Također ima poseban značaj u kontekstu gospodarskog snaženja i razvoja Brodsko-posavske županije i s obzirom na činjenicu kako Vlada RH u narednom periodu ima namjeru povećati ulaganja u razvoj željezničkog prometa, ali i luka i plovnih puteva općenito.

Ukupna vrijednost radova na izgradnji Luke i njenih pratećih kapaciteta dosegla je 40 milijuna eura, od čega je oko 10 milijuna eura iznos bespovratnih europskih sredstava. Projektom izgradnje lučke infrastrukture nadograđeni su osnovni kapaciteti za preusmjeravanje tereta s ceste i željeznice na plovne puteve te potaknuta njihova integracija u prometnu mrežu EU-a, odnosno u logistički lanac. Uz to, razvijeni su i gospodarski kapaciteti jer Luka ima i ulogu gospodarsko-poslovne zone.

IZGRADNJA TERMINALA ZA SKLADIŠTENJE GORIVA I OPASNIH TERETA

Luka Brod ovih je dana ponovno u fokusu javnosti zbog najave izgradnje terminala za skladištenje goriva za koji je u tijeku procjena utjecaja na okoliš. Planirani zahvat na zapadnoj strani Luke ima za cilj nadogradnju postojeće infrastrukture objektima za osiguravanje opskrbe plovila gorivom te prihvat i privremeno skladištenje otpada. U konačnici plovila će se na ekološki siguran način moći snabdijevati klasičnim i alternativnim gorivima kao što su dizel, biodizel, ukapljeni prirodni plin (UPP), ukapljeni bioplin (UBP) te vodik. U sklopu izgradnje terminala planira se i uvođenje odgovarajućeg priključka za opskrbu/pogon plovila električnom energijom. Doprema svih vrsta goriva za potrebe rada terminala vršit će se pomoću autocisterni s kopna, dok će se za dizel/biodizel alternativno osigurati i mogućnost dopreme pomoću brodova.

Projektom je predviđen i prihvat te privremeno skladištenje otpada s brodova (papir/karton, plastika, staklo, biootpad) i prihvat otpadnih voda s brodova (zauljene i sanitarne otpadne vode). Zauljene vode s broda tlačnim se cjevovodom transportiraju od vakuumske stanice do ulaznog okna u separator. Sve prikupljene i pročišćene zauljene vode nakon izlaza iz separatora, zajedno sa sanitarnim otpadnim vodama iz brodova, odvodit će se do ulaznog okna u crpnu stanicu, odakle će se tlačnim cjevovodom transportirati do postojećeg okna javnog sustava odvodnje.

Na terminalu za opasne terete predviđeno je skladištenje dizela i biodizela u spremnicima volumena 2 x 500 m3. Predviđeni broj brodova za punjenje dizel ili biodizel gorivom je jednom dnevno. Maksimalni predviđeni kapacitet spremnika na brodu je 85 tona. Na godišnjoj razini predviđa se ukupna prodaja dizel i biodizel goriva u maksimalnoj količini 31.025 tona. Ukapljeni prirodni plin i ukapljeni bioplin ne planiraju se skladištiti na terminalu, punjenje brodova obavljat će se iz autocisterni direktno. Volumen autocisterne je 50 m3. Predviđeni broj brodova za punjenje ukapljenim prirodnim plinom ili ukapljenim bioplinom je jednom tjedno. Maksimalni predviđeni kapacitet spremnika na brodu je 45 tona. Na godišnjoj razini predviđa se ukupna prodaja ukapljenog prirodnog plina i ukapljenog bioplina u maksimalnoj količini 2340 tona. Posljednje gorivo na terminalu je vodik koji također nema mogućnost skladištenja na terminalu, punjenje brodova obavljat će se iz autocisterni direktno. Volumen autocisterne je 50 m3. Predviđeni broj brodova za punjenje vodikom je jednom mjesečno. Maksimalni predviđeni kapacitet spremnika na brodu je 30 tona. Na godišnjoj razini predviđa se ukupna prodaja vodika u maksimalnoj količini od 360 tona.