Sutra, 28. kolovoza, Državni zavod za statistiku će objaviti izvješće o bruto domaćem proizvodu (BDP) u drugom tromjesečju 2020. godine. Analitičari i institucije prognoziraju da će BDP na godišnjoj razini pasti između 10 i 14 posto. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao je kako se očekuje da će u drugom tromjesečju ove godine biti zabilježen veći pad BDP-a od najvećeg zabilježenoga tijekom globalne financijske krize iz prošlog desetljeća. Najveći pad hrvatskog gospodarstva od 8,8 posto, podsjetimo, zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. Hrvatsko se gospodarstvo počelo oporavljati tek sredinom 2014. godine.

“Teško je prognozirati, svi kojima je to u opisu posla se ograđuju jer imamo jako puno nepoznanica pa je teško dati detaljnu prognozu. Nadam se da će se pad BDP-a zadržati u gabaritima o kojima govori naša vlada i institucije Europske unije, MMF i Svjetska banke, znači oko 10 posto na godišnjoj razini”, komentirao je za Nacional.hr profesor ekonomije na Fakultetu političkih znanosti Luka Brkić.  

Nažalost BDP je puno vidljiviji, puno brže ostavlja posljedice na građane kada pada nego kada raste 

Kada BDP naraste za dva -tri posto to uglavnom najveći dio građana niti ne primjećuje. Pad puno brže djeluje, premda on može imati i odgođeno djelovanje.  Ono što je za Hrvatsku nešto pogodnije nego 2009. godine jesu izuzetno velika sredstva koja stoje na raspolaganju iz Europske unije i što su uvjeti zaduživanja neusporedivo pogodniji danas nego 2008. i 2009. No, istodobno dug je dug – zao drug, i to ne možemo zanemariti, to moramo stalno imati na umu. 

Struktura gospodarstva se mijenja

Hrvatska neće moći uzeti pomoć iz EU ako ne promijeni strukturu svoga gospodarstva – riječ je cirkularnoj ekonomiji, zelenoj ekonomiji ekološki prihvatljivoj, četvrtoj industrijskoj revoluciji,  Hrvatska to nema i to je njezina negativna specifičnost. To je ono što je glavni kamen oko vrata hrvatskog gospodarstava i u mirnijim vremenima a poglavito u vremenima krize kao što je bila ona 2009., i sada ova uzrokovana koronavirusom.     

Mi ćemo u ovoj godini zaraditi deset posto manje nego 2019., to je jako puno, četiri i pol do pet milijardi eura manje 

Država, ekonomija u cjelini, društvo u cjelini će uprihodovati pet milijardi eura nego 2019. To znači pomanjkanje sredstava u proračunu, pomanjkanje sredstava u fondovima, uvođenje restrikcija, korekcija prava u javnom sektoru, povećanje duga, problem sa financiranjem javnih investicija. Svi ćemo to osjetiti, no ako dođe do oporavka i naglog rasta u 2021. godini onda će ove posljedice COVIDA-19 biti bitno umjerenije, imat ćemo manje lošu sliku pa ćemo i osjetiti manje posljedice. Pad hrvatskog gospodarstva od deset posto nije jedinstveni slučaj, za oko 10 posto će pasti i njemačko gospodarstvo.