Predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić izjavio je za N1 kako će sadašnja razina procijepljenosti u Hrvatskoj uzrokovati četvrti val pandemije.

“Ja želim poslati jasnu poruku da je trenutna razina procijepljenosti nedovoljna i takva procijepljenost će nas dovesti do 4. vala. Dio odgovornosti je na institucijama koji je komunicirao tako kako je komunicirao i o kampanji koja je bila kakva je bila i u svemu tome ima razloga za nisku procijepljenost. Bilo kakva obaveza, nametanja sankcija, trebala bi biti krajnja mjera kada mi kao društvo ne vidimo drugi izlaz, a svi smo ugroženi”, kazao je Luetić.

“Sjetimo se izazovne jeseni, sjetimo se prvog i drugog mjeseca imali rapidno padanje brojeva, kada je u BiH sve funkcioniralo bez zatvaranja i porasta broja slučaja. Da bi se onda pojavio treći, smrtonosni val, koji je opet odnio velik broj života, prvenstveno onih ljudi koji nisu bili cijepljeni. Treći val nam je pokazao važnost cijepljenja”.

Komentirao je i nezainteresiranost za cijepljenje. “Odogovorno tvrdim da i u početku oni napisi koji su bili o 50% liječnika koji se odbijaju cijepiti nisu bili ni metodološki ni podatkovno točni. Mi smo više puta tražili podatke o procijepljenosti liječnika, ali nismo ih dobili. Prema informacijama koje smo dobili ne vodi se evidencija o cijepljenima po profesijama. Napravili smo anketu krajem svibnja koja je obuhvatila 2000 liječnika, to je 15% radno aktivnih liječnika i ona nam je pokazala da je 87% liječnika primilo dvije doze, da 8% čeka drugu dozu jer su preboljeli, a samo 2% tvrde da se neće cijepiti”, rekao je.

Objasnio je i kada se govori o 20 ili 30% necijepljenih liječnika da se govori o onima koji odbijaju cijepljenje. “Oni su velika manjina za koju nemam nikakvo opravdanje. Tu nije u pitanju osobni izbor, ovdje trebamo razmišljati da zdravstveni djelatnici nemaju odgovornost samo za sebe”.

Govorio je i o tome tko je odgovoran za slab interes za cijepljenje. “Ovo o čemu govorite zapravo nekonzistentnost u komunikaciji i povremeno dvostruka mjerila koja su bila prisutna u najvišim intistucijama. Za razliku od zapadnoeuropskih ili srednjoruropskih zemalja, za koje sva istraživanja pokazuju da je povjerenje u institucije visoko, u Hrvatskoj je ispod 10%. To siguno nije produkt aktualne vlasti, to je situacija gdje mi u našoj državi imamo cijeli niz razloga zašto je došlo do nepovjerenja u institucije. Jedan od njih je da mi kratko razvijamo institucije i ne možemo se uspoređivati sa zemljama poput Velike Britanije. Možemo se uspoređivati s nekim bliskim državama”.