Predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK) Krešimir Luetić istaknuo je vezano za najave o ograničavanju dvojnog rada liječnika u javnoj bolnici i privatno, da su se ta pravila mijenjala čak 12 puta u proteklih četvrt stoljeća, što dovoljno govori o ponavljajućem karakteru te teme.

“Gotovo je svaki ministar zdravstva smatrao potrebnim mijenjati ovu regulativu i dati joj svoj osobni doprinos. Pravila su tijekom godina bila različita, moglo bi se reći i vrlo kreativna”, izjavio je Luetić u subotu u Grožnjanu, gdje je sudjelovao na konferenciji MedMed 2022.,  zdravstvenih i medicinskih novinara HND-a.

Predsjednik HLK-a podsjetio je da je posljednja, dvanaesta izmjena regulacije dvojnog rada nastupila 2016. godine, kada je ministar zdravstva bio Dario Nakić, a nije se mijenjala punih šest godina.

Prema važećem pravilniku, mjerila za davanje dozvole za dopunski rad liječnika su redovito, savjesno i stručno obavljanje poslova prema ugovoru o radu, kontinuirano stručno usavršavanje, poštivanje organizacije rada te nepostojanje kaznene, prekršajne ili disciplinske pravomoćne odluke protiv liječnika.

Komora to rješenje smatra zadovoljavajućim, poručio je Luetić.

Naveo je i neke prošle prakse, pa je tako, primjerice, 90-tih godina bila praksa da su samo izvanredni i redoviti profesori te primarijusi s doktoratom znanosti mogli raditi u dvojnom radu.

Početkom ovog tisućljeća uvedena je odredba o potrebi postojanja posebnog interesa za građane i za rad zdravstvene ustanove kako bi se ishodila dozvola, a kasnije se definirao potreban učinak liječnika, kao preduvjet da mu se dopusti obavljati dvojni rad, odnosno tražilo se da je svojim radom značajno unaprijedio ugled matične ustanove.

Potom je došla i svojevrsna fiskalna evolucija takve odredbe, a dva puta izdano je i rješenje u smislu potpune zabrane dvojnog rada liječnika.

“Zabrinjava da pri tomu nismo vidjeli pozitivne učinke takve mjere, dok je negativna posljedica bila značajan odljev vrhunskih stručnjaka iz javnog zdravstvenog sustava koji su dali otkaz i otišli raditi kod privatnih poslodavaca”, istaknuo je Luetić.

Jutarnji list objavio je u subotu kako ravnatelji bolnica, njihovi zamjenici i pomoćnici te svi predstojnici i pročelnici klinika, prema nacrtu izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti, više neće smjeti raditi u privatnim ustanovama izvan radnog vremena. Također, tvrdi taj medij, uvode se ograničenja za odjelne liječnike ako postoje poteškoće u organizaciji rada.