Čeka li nas najdesnija vlada u zadnjih dvadesetak godina, pitanje je koje si mnogi hrvatski građani ovih dana postavljaju. Unatoč predizbornim obećanjima, Domovinski pokret, radikalna desničarska stranka, započinje pregovore s HDZ-om kako bi stvorili saborsku većinu, a njihov kontroverzan program u kojem otkrivaju kako planiraju kroatizaciju hrvatskog javnog prostora, uvođenje domoljubnog duha u sve pore društva te obračun s navodnim protuhrvatskim aktivnostima izazvao je zgražanje i zabrinutost dijela Hrvatske. Nakon što smo detaljno proučili ostatak spomenutog programa, naišli smo i na plan kojim bi se vratili iseljeni Hrvati, zanimljivo, posebno oni iz Južne Amerike.
“Izvorišno načelo svih djelovanja je načelo domoljublja”, rečenica je kojom je Domovinski pokret započeo svoj program, koji je malo reći bal radikalno-konzervativnih ideja.
Kažu kako njihov program predstavlja najvažnije elemente sveobuhvatnih mjera koje su potrebne za cjelokupan spas Hrvatske, a čini se kako im je najveća želja napraviti konzervativno-nacionalističku transformaciju društva upakiranu u očuvanje domovine, ljudskih prava, zaštitu života, djece i obitelji.
“Najvažnija mjera koju će Domovinski pokret provesti u toj domeni jest otkazivanje Istanbulske konvencije, deratifikaciju – kako se uvriježilo reći, u najkraćem mogućem roku. Otkazivanje Istanbulske konvencije provodi se isključivo zbog dokidanja promocije rodne ideologije i svih posljedica koje iz te promidžbe proistječu”, kažu u DP-u.
Traže i da se zaustavi “promidžba promjene spola”, a nimalo neočekivano, čvrsto i isključivo podupiru zajednicu žene i muškarca pa dodaju: “DP smatra da je potrebno onemogućiti izigravanje Ustavne odredbe formalnom promjenom spola i sklapanjem braka homoseksualnih osoba, te se zauzima za izglasavanje novog Zakona o državnim maticama.”
Problem imaju i s pobačajem kojem se, kako kažu, u javnosti treba pridavati isključivo “prigodničarska pažnja”, što god to značilo. Naravno, dotaknuli su se i aktualnih tema poput surogat majčinstva i eutanazije koje ne odobravaju kao ni “usvajanje djece homoseksualnim parovima, bez iznimki.”
S druge strane “prave hrvatske brakove” nagradit će poreznim olakšicama u razdoblju od barem jedne godine nakon sklapanja braka.
Sve za dijasporu
Domovinski pokret, veliku je važnost dao iseljenicima, ali posebno onima u Južnoj Americi.
Naime, nakon što su ove godine objavljeni podaci pokazali kako je Hrvata i njihovih potomaka najviše u SAD-u, njih oko 1.200.000, Njemačkoj – oko 500.000, te Argentini, Australiji i Kanadi – 250.000, DP se odlučio aktivno uključiti kako bi vratio baš one koji žive u Južnoj Americi.
“Uslijed negativnih političkih trendova i ekonomske nestabilnosti u državama Južne Amerike, na primjer, u kojima je izrazita brojnost Hrvata, stvara se upravo takav, velik i potencijalno značajan ‘bazen’ iz kojeg treba poticati povratak hrvatskog stanovništva, a takav interes već i postoji prema dostupnim podacima”, kažu u DP-u, navodeći pritom i da žele osnovati Centre za povratnike diljem svijeta, ali “posebno u Južnoj Americi”.
“Centri će poslužit za pomoć i savjetovanje potencijalnih useljenika povratnika, za olakšavanje njihove prilagodbe i za rješavanje birokratskih procedura i ishodovanje državljanstva”, nastavljaju u svom programu.
Važno je napomenuti da je posljednji val iseljavanja Hrvata u Argentinu bio poslije Drugog svjetskog rata, između 1945. i 1956., kad je u Argentinu došlo oko 20.000 Hrvata, političkih emigranata od kojih su mnogi bili pripadnici ustaškog pokreta, a tamo je utočište nakon poraza u Drugom svjetskom ratu pronašao ustaški poglavnik Ante Pavelić.
Nisu zaboravili ni BiH: “Depopulacija Hrvatske se povrh spomenutih činjenica raseljavanja i smanjenog prirodnog prirasta suočava i s izrazito smanjenim priljevom Hrvata iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku, budući da i taj ‘bazen’ hrvatskog stanovništva proživljava kataklizmu, jednaku, ako ne i gorih razmjera od ove u Hrvatskoj, te je sa stajališta naseljavanja stanovništva u Hrvatsku gotovo u potpunosti iscrpljen”, pa pišu: “Rješavanje hrvatskog pitanja u Bosni i Hercegovini za Domovinski pokret predstavlja ključno pitanje hrvatske vanjske politike, ali i, s obzirom na zemljopisnu međuovisnost, tzv. meki trbuh, i ključno pitanje nacionalne sigurnosti. ”
Vratili bi vojni rok
Iako se u Hrvatskoj trenutno provodi program dragovoljnog vojnog osposobljavanja, “dragovoljno” nije u opisu programa Domovinskog pokreta.
“Potrebno je ponovno oživjeti vojnu profesiju, učiniti je zanimljivom za mlade, no za to su nužni politička volja, financijska sredstva te odgojem izgrađene moralne vrijednosti, koje su krasile ranije generacije. Analizom rezultata služenja dragovoljnog vojnog roka, kao baze za popunu djelatnog i pričuvnog sastava HV, dolazi se do zaključka o neminovnosti aktiviranja obaveznog služenja vojnog roka”, zaključili su.
Komentari