Lovro Marković (25), najmlađi zastupnik u Skupštini Grada Zagreba, otkriva zašto se uključio u politiku u Mostu nezavisnih lista te kako bi riješio probleme studenata i roditelja odgojitelja u Zagrebu

Gradska skupština dobila je svog najmlađeg zastupnika. Riječ je o Lovri Markoviću, 25-godišnjaku iz redova Mosta koji je na toj poziciji zamijenio Zvonimira Troskota koji je svoj mandat stavio u mirovanje. Marković je završio preddiplomski studij elektrotehnike i informacijske tehnologije na FER-u. Isti smjer je upisao kao diplomski studij te je proveo godinu dana na razmjeni na njemačkom sveučilištu Karlsruhe Institute for Technology. Za Zagreb News govori o razlozima ulaska u politiku, zalaganju za studentsku populaciju i poticanju poduzetništva u Zagrebu.

ZgNews: Što je vas kao mladog FER-ovca odvelo u politiku i zašto ste odabrali Most?

Studirao sam na FER-u i u jednom trenutku otišao na razmjenu u Njemačku. Tamo sam radio na dvama znanstveno-istraživačkim institutima koja se bave elektronikom i stekao iskustvo rada, ali nekako, bez obzira na tu ekspertizu, znao sam da naš FER visoko kotira. Pa sam se, vođen željom da obitelj krenem graditi doma, vratio i odlučio raditi na FER-u. Ali odluka je bila da ću, ako se vratim, pokušati javno djelovati za dobrobit društva. Dugo nisam pronalazio interes u politici jer se sve stare političke opcije duboko kose s mojim viđenjem našeg društva i budućnosti. Puno mi je prijatelja pristupilo Mostu te sam i ja došao u kontakt s mostovcima. Shvatio sam da je to opcija koja je u skladu s mojim svjetonazorom, koja poštuje sve stečevine naše domovine i koja je orijentirana prema budućnosti. Moderna konzervativna opcija je nešto u čemu sam se odmah prepoznao.

ZgNews: Budući da ste donedavni student, kako se mislite zalagati za studentsku populaciju?

Kroz razdoblje studiranja bio sam studentski predstavnik FER-a u Studentskom zboru Sveučilišta u Zagrebu tako da sam stvarno upućen u tematike studentskog predstavništva. Problemi studenata bit će ključne stvari kojima se mislim baviti. To je populacija koja trenutno nema predstavnika u tijelima koja imaju upravljačku moć. Mi već pripremamo određene prijedloge koji će biti većeg opsega, ali o njima još ne mogu govoriti. Mogu reći da sam, vezano uz neke jednostavnije stvari koje se mogu brzo provesti, spominjao ideju da se studentske iskaznice mogu koristiti u javnom prijevozu umjesto ZET-ovih karta i da se preko sustava Srca mogu puniti online. Nema potrebe da svakog mjeseca idu u ZET-ove poslovnice i da tamo rade dodatne gužve. Rasterećuje se sustav samim time što više ne bi trebali odlaziti na ta mjesta. Ne postoji realni razlog da se to ne napravi. Druga ideja je da se, po uzoru na zapadna sveučilišta, organizira sustav javnog prijevoza brzim linijama koje povezuju kampuse i sveučilišne domove. To bi Zagreb, kao sveučilišni grad, trebao što prije implementirati. U Zagrebu imamo kampus na Borongaju. Imamo točke guste naseljenosti studenata kod domova „Stjepan Radić“, „Cvjetno“ i „Ante Starčević“. Ideja je da se brzom autobusnom linijom povežu te točke s Kvatrićem i Borongajem.

ZgNews: Vi ste protiv potpunog ukidanja mjere roditelj odgojitelj. U kojem bi obliku ona trebala postojati?

Jedina smo politička opcija koja je analizirala tu mjeru. Mjeru ne bi trebalo, u sadašnjem obliku, zadržati, ali ni potpuno ukinuti. Ta mjera nije bila donesena strateški. Porast troška za tu mjeru nije bio predviđen, što je i stara gradska uprava primijetila kada ju je htjela reformirati. Svjesni smo da se tu nešto mora promijeniti. Ali, s druge strane, svjesni smo i odgovornosti koju imaju institucije Grada Zagreba, nevezano uz to tko dođe na poziciju gradonačelnika. Kad je ta mjera formirana, institucije su poticale roditelje da napuste svoja radna mjesta i iskoriste tu mjeru. U javnosti se stvara kriva slika da su to ljudi bez radnog staža. Prosjek radnog staža do ulaska u mjeru je 11 godina. Sad su institucije koje su to promovirale, ostavile ljude na cesti. Ako bi Most imao vladajuću ulogu u Gradu, onda ne bi smio donositi takve odluke jer naglo ukidanje tih mjera nakon pet godina uopće nije demografski nastrojeno. To dodatno povećava nepovjerenje u institucije, a nepovjerenje ima veliku korelaciju s demografijom i iseljavanjem. Uskoro ćete u Skupštini vidjeti prijedlog Mostova alternativnog modela koji je baziran na ideji da se korisnicima te mjere omogući rad na pola radnog vremena uz uzimanje dijela poticaja. To bi smanjilo izdatke iz gradskog proračuna dok bi se, u isto vrijeme, korisnici vratili na tržište rada. Takva mjera najbliža je finskom modelu i omogućila bi roditeljima da se posvete svojoj djeci.

ZgNews: Jedna od okosnica programa Mosta je zagovaranje poduzetništva. Kako mislite podržavati poduzetnike?

Dolazim iz IT sektora i bio sam uključen u projekte nekoliko startupova. Vidim da se na tome treba više raditi. U Zagrebu postoji veliki Startup inkubator koji je dobar projekt i u takve projekte treba dodatno ulagati. Mi, kao Grad, ne možemo ulaziti u poreznu politiku, ali mogu se poticati takvi centri koje bi Grad mogao subvencionirati ili besplatno nuditi prostor svim mladim tvrtkama iz područja visokih tehnologija. U svom programu za Zagreb naglašavali smo da bi trebalo napraviti istraživačke centre za visoku tehnologiju. Takav nekakav projekt je bio u planu u sklopu zagrebačkog FER-a, ali nažalost još nije realiziran. Radi se o inovacijskom centru „Nikola Tesla“. To je bila ideja da se u Zagrebu napravi institucija koja će biti i u službi državnog i akademskog sektora, ali i u službi gospodarstvenika. Preko nje bi razni skupi uređaji, instrumenti i laboratorijska oprema bili dostupni svima. Kroz takav centar omogućilo bi se i obrazovanje srednjoškolaca, a i akademski svijet bi profitirao jer bi mogao doći u kontakt s raznim novim tehnologijama. U laboratorijskom smislu, mi smo potkapacitirani. Kompanije bi imale pristup potrebnim instrumentima.