Dok je zbog očekivane recesije uzrokovane koronavirusom američki predsjednik Donald Trump potpisao uredbu o financijskoj injekciji američkom gospodarstvu od 8,3 milijardi dolara, a Nijemci su pripremili sličan financijski paket vrijedan 12 milijardi eura, nezavisni zastupnik Ivan Lovrinović je u razgovoru za Nacional ocijenio da bi hrvatska vlada pomažući gospodarstvu usput mogla riješiti i problem blokiranih hrvatskih građana. Ako Vlada ne usvoji njegov model za rješavanje blokiranih građana u dužničkom ropstvu s tim će prijedlogom, kako je rekao u razgovoru za Nacional, njegova stranka Promijenimo Hrvatsku izaći na sljedeće parlamentarne izbore kao jednim od važnih elemenata u predizbornom programu. Prema toj Lovrinovićevoj ideji, država bi trebala otkupiti dugove građana od agencija koje utjeruju dugove, a te su agencije otkupile 38 milijardi kuna od banaka po diskontu od 30 posto, prema nekim izvorima i dvostruko nižem diskontu, od samo 15 posto. Potom bi se ti dugovi dužnicima ponudili na otplatu u sljedećih deset godina kada bi stigla na naplatu i obveznica koju bi država izdala za otkup tih dugova.

NACIONAL: Američki predsjednik Donald Trump pripremio je financijski paket pomoći od 8,3 milijardi dolara. Nijemci su zbog očekivane recesije najavili kompenzacijske mjere od 12 milijardi eura, a Talijani od milijardu eura uz moratorij na otplatu kredite za kompanije i građane. Na razini Europske unije pripremljena je intervencija Europske središnje banke od 25 milijardi eura. Što možemo očekivati u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj kao i uvijek čekamo. Tako je bilo i 2008. Tadašnja vlada Ive Sanadera nije željela priznati dolazak krize pa je Hrvatska zbog toga ostala šest godina u recesiji kao nijedna druga europska zemlja. Nisam infektolog i biolog pa ne mogu govoriti o koronavirusu i njegovim specifičnostima. Međutim, gledano na njegov utjecaj na gospodarstvo jasno je da je stvorena dodatna psihoza, u nekim segmentima i histerija koja negativno utječe na financijska tržišta, burze i realnu proizvodnju. Financijska tržišta reagiraju na svaku informaciju, a posebno brzo reagiraju na negativne informacije kao što su ove. Financijska tržišta su protumačila da će to biti problem koji će izazvati ozbiljne poremećaje u proizvodnji, lancima opskrbe, a onda i na smanjivanje BDP-a u svim državama. Negdje više, negdje manje. Dogodilo se potonuće vrijednosti dionica.

NACIONAL: Zašto je došlo do tolikog velikog potonuća vrijednosti dionica?

Prošloga tjedna indeks Standard & Poor’s pao je 10 posto u Americi. Pao je i Dow Jones indeks… Ako je Dow Jones, vodeći index, drastično pao u dva, tri dana, onda se postavlja pitanje zašto su očekivanja tako negativna i loša kada se očekuje da bi lipnju virus trebao nestati. Negativna očekivanja su na razini onih iz 2007., neposredno uoči eksplozije financijske krize. Inače, burzovni indeksi nakon 2008. brzo su se vraćali i čak premašili razinu do 2008.

NACIONAL: Što to govori?

To govori da su očekivanja brže rasla nego što je bio realan oporavak ekonomija. Ova sadašnja korekcija pokazuje da su očekivanja na financijskim tržištima najvažnija, koliko god bila riječ o virtualnim elementima. Financijska tržišta reagiraju pa su vlade SAD-a, zemalja Europske unije donijeli pakete programa mjera. Ti paketi mjera imaju glavni zadatak da smire negativna očekivanja. To u kratkom roku neće moći riješiti problem, ali kada se izađe u javnost i kaže ubacit ćemo 5, 10, 25 milijardi, mora se osjetiti na burzama. Zato ćemo narednih dana vjerojatno vidjeti u kojoj će se mjeri to dogoditi.

NACIONAL: Kakav rasplet možemo očekivati?

Istakao bih dvije stvari. Osim ovog biološkog virusa na sceni je i koncept geopolitičkog virusa. Ne da se spasi globalni financijski sustav, nego da se zadrži liderstvo određenih zemalja. Je li slučajno da je prva pogođena zemlja bila Kina? Drugi pol svjetskog poretka je Europska unija, a njena najslabija točka je bila Italija. Italija je najlomljivija članica Europske unije jer ima velike dugove, a bankarski sustav im je u velikim problemima jer posjeduje veliki broj državnih obveznica upitne naplate zbog prevelikog javnog duga većih od 140 posto BDP-a.

NACIONAL: Ako su ugrožene talijanske banke jesu li onda ugrožene i njihove banke kćeri u Hrvatskoj: Zagrebačka banka i Privredna banka?

Za hrvatske banke to ne mora važiti jer njihove banke koje su osnovane u Hrvatskoj nisu njihove podružnice, nego su osnovane po hrvatskim zakonima kao samostalni pravni subjekti. S treće strane, u Americi ima najmanje te zaraze. Zato govorim o geopolitičkom virusu. Ne mogu se oteti dojmu da ova pojava koristi za razračunavanje na globalnoj razini u svrhu kontrole postojećeg međunarodnog poretka.

NACIONAL: Ovo što kažete nalikuje teoriji zavjere.

Nisam pobornik teorija zavjera, ali bi po posljedicama mogao biti negativan ishod za Kinu i Europsku uniju.

NACIONAL: U ovom trenutku i za Hrvatsku tvrdite da imate model za rješavanje problema više od 250.000 blokiranih građana, u čemu neki ekonomisti prepoznaju i motive za iseljavanje. Navodno, građani u dužničkom ropstvu iseljavaju se. Dugove ostavljaju u Hrvatskoj, a oni nastavljaju živjeti negdje drugdje.

U kontekstu dolazeće recesije vjerujem da bi se mogao riješiti i problem blokiranih. Psihoza u hrvatskom društvu, s razlogom ili bez razloga, već je stvorena. Moraju se razraditi paketi pomoći ljudima koji su prezaduženi i blokirani, kao i oni koji su u postupku ovrhe ili pred ovrhama.

‘Nisam infektolog pa ne mogu govoriti o koronavirusu. Međutim, gledano na njegov utjecaj na gospodarstvo stvorena je dodatna psihoza i histerija koje negativno utječu na financijska tržišta i proizvodnju’

NACIONAL: Koje je rješenje za njih?

Stručnjaci naše stranke Promijenimo Hrvatsku osmislili su rješenje, a ono je realno, izvedivo i jednostavno. Ono je već i dio prakse visoko razvijenih zemalja. Za razliku od tih rješenja, ovaj naš projekt ima veći socijalni aspekt. Banke su uglavnom prodale svoja teško naplativa potraživanja lihvarskim agencijama koje nitko ne kontrolira. To nisu financijske institucije kao banke i faktoring društva. To su obična trgovačka društva s ograničenom odgovornošću koja se mogu osnovati s ulogom od 20.000 kuna. Njih ne nadzire ni HNB, ni Ministarstvo financija, niti HANFA. Ne zna se ni koliko ih ima, ni što rade, osim da utjeruju dugove i da se upisuju na hipoteke nad nekretnina dužnika.

NACIONAL: Koliko su banke dosad prodale tih potraživanja?

Banke su do kraja 2019. prodale oko 38 milijardi kuna takvim lihvarskim agencijama za utjerivanje dugova. Banke su prodale te pakete u iznosu od 38 milijardi kuna za otprilike 30 posto vrijednosti tog duga, pa su agencije to platile oko 11 milijardi kuna uz veliki diskont. Pitanje je zašto banke nisu ponudile taj diskont svojim izvornim dužnicima da pod istim uvjetima otkupe svoje dugove. Sada je kasno o tome raspravljati. Baka je prošla s kolačima.

NACIONAL: Može li se sada nešto učiniti?

Mi to predlažemo već sada aktualnoj vladi, a ako ona ništa ne poduzme mi ćemo taj model ponudi u budućoj kampanji za parlamentarne izbore da se pomogne ljudima. Država bi od utjerivača dugova trebala otkupiti te pakete po cijeni za koju su ih oni otkupili, uz plaćanja 10 posto iznad te cijene za njihove troškove. Taj bi iznos kojim bi država otkupila ta potraživanja bio između 40 i 45 posto njegove vrijednosti.

NACIONAL: Kako bi se to tehnički moglo izvesti?

Taj posao tehnički bi mogao izvesti HBOR ili Hrvatska poštanska banka. Oni imaju ljude koji bi to mogli tehnički provesti. To je administrativni posao. Emitira se državna obveznica i prodaje se investitorima koji mogu kupiti svi uključujući i građane, što bi bilo zanimljivo. Ako bi im se ponudila kamata od 2 posto na deset godina, svakome se to isplatilo više nego oročiti kune po kamati od 0,2 posto.

NACIONAL: Bi li, međutim, agencije za utjerivanje dugova htjele prodati te pakete dugova?

Ako oni ne bi htjeli prodati ta potraživanja, onda bi im se uveo porez i sutra bi trčali da to prodaju. Imali bi toliko velik porez da im se više uopće ne bi isplatilo baviti takvim, u pravilu, lihvarskim poslom. To bi formalno-pravno bilo poželjni i za njih, a moralno prema dužnicima.

NACIONAL: U ekonomiji nema morala, nego postoji samo materijalni interes. Zašto bi ti utjerivači dugova prihvatili zaradu od samo 10 posto?

Bilo bi to racionalno prihvatljivo i njima. Ostvarili bi zaradu, a izbjegli bi peripetije na sudovima koji mogu potrajati i godinama. Ako bi HPB prihvatio da administrira taj posao, jer bi sada država potraživala od blokiranih. Blokirani u toj budućoj operaciji ne bi otplaćivali dugove u stopostotnom iznosu, nego u iznosu od 45 posto, pa bi im se ti dugovi prepolovili.

NACIONAL: Kako bi dužnici, prema tom vašem modelu, uspjeli otplatiti dugove i izaći iz blokade?

Netko bi možda prodajom neke imovine mogao otplatiti i cijeli dug. Možda je to za većinu od 240.000 blokiranih nerealno. Onaj tko ne bi mogao nastavio bi otplaćivati te dugove mjesečnim anuitetima kroz reprogramiranje kredita na sljedećih 10 godina. To bi bila velika pomoć većini blokiranih da izađe iz dužničkog ropstva banaka koje su im proteklih godina nudili toksične kredite. Postojala bi mogućnost reprograma kredita i mogućnost da se dug otplati i na sredini otplatnog razdoblja ako je dužnik za to sposoban. Država se u ovom slučaju ne bi pojavila s ulogom da nešto zaradi, nego da riješi ozbiljan socijalni problem trećine hrvatskog stanovništva. Da se ljudi prestanu razbolijevati i odlaziti iz Hrvatske.

NACIONAL: Kome bi ti dužnosnici otplaćivali taj prepolovljeni dug?

Državi koja bi im pomogla riješiti njihov problem. To za državu ne bi bio veliki problem. To bi je koštalo 1,1 milijardu kuna, a novčani tok bi bio normalan. To se zove sekuritizacija u razvijenim zemljama. Krenulo je iz Amerike, a primjenjuje se i u zemljama Europske unije.