Visoki politički izvori otkrivaju kako je Jurica Lovrinčević, s pozicije jedinog člana Skupštine HROTE-a, svjesno kočio raspisivanje natječaja kako bi spriječio PPD Pave Vujnovca da realizira projekt geotermalne elektrane, ali je pritom malim proizvođačima propalo 783 milijuna eura

Prijava PPD-a za geotermalnu elektranu u Slatini neće proći.’’ Izjavio je to, kako tvrdi visoki politički izvor upućen u tu problematiku, donedavni savjetnik ministra gospodarstva Jurica Lovrinčević koji je od 16. prosinca 2022. voljom premijera Andreja Plenkovića bio jedini član Skupštine HROTE-a.

Lovrinčević je na toj funkciji naslijedio Kristinu Čelić, ravnateljicu Uprave za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva. Lovrinčević je sve donedavno bio i posebni savjetnik bivšeg ministra gospodarstva Davora Filipovića, a smijenjen je zbog pokušaja ucjenjivanja lokalne TV postaje Mreža TV koju je sredinom prosinca prošle godine otkrio Nacional.

Spomenuti visoki politički izvor tvrdi da je uz ostalo Jurica Lovrinčević, s pozicije jedinog člana Skupštine HROTE-a, svjesno kočio raspisivanje natječaja kako bi spriječio PPD Pave Vujnovca da realizira projekt geotermalne energije snage 20 MW u Slatini. Međutim, ta ekstenzija sukoba interesa Jurice Lovrinčevića, koji je u suvlasničkom sporu s Vujnovcem u Pevexu, ima i svoje dalekosežnije posljedice. Zbog toga je zasad propala dodjela 783 milijuna eura državnih premija namijenjenih poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

To je Nacionalu potvrdilo više upućenih izvora. Hrvatska je još 2021. godine razradila Program državnih potpora za sustav poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija tržišnom premijom za razdoblje 2021.-2023., koji je vrijedan 783 milijuna eura i koji je odobrila Europska komisija. Posebni savjetnik predsjednika Zorana Milanovića za pitanja energije i klime i ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) Julije Domac u svojem je postu na poslovnoj mreži LinkedIn prije nekoliko dana objavio: „Jako loš kraj godine za obnovljive izvore energije. Novi projekti obnovljivih izvora energije, barem 400 MW sunčanih, geotermalnih i malih hidroelektrana stavljeni su na čekanje i ponovo će kasniti tri ili više godina. Posljedica je to neobjavljivanja javnog natječaja za dodjelu tržišne premije, mehanizma kojim se potiču ulaganja u strateške projekte obnovljivih izvora energije. Apsurdno je da Hrvatska na taj način zapravo odustaje od vlastitog Programa potpore proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, ali i od zakona i uredbi koje su već donesene. Teško je razumjeti kako se ovakva diverzija može dogoditi i kome je tako nešto u interesu. Pokušao sam na to upozoriti novog ministra (Damira Habijana, op. N.). Nažalost bez uspjeha. Šteta…“

Lovrinčević je na funkciji jedinog člana skupštine HROTE-a naslijedio Kristinu Čelić (gore u sredini), ravnateljicu Uprave za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva i bio je posebni savjetnik bivšeg ministra Davora Filipovića. FOTO: Jurica Galoic/PIXSELL

Zatražili smo stoga od Julija Domca da komentira ovu objavu. „Hrvatska, točnije HROTE koji je za to zadužen, nije raspisala natječaj za tržišnu premiju, odnosno potporu koja je potrebna za daljnji razvoj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Sredstva za isplatu tržišne premije HROTE prikuplja iz naknade za poticanje obnovljivih izvora energije koju plaćamo svi mi, potrošači električne energije. Spomenuti iznos od 783 milijuna eura je dakle naš novac. Natječaje raspisuje HROTE, no uobičajena praksa je da to radi uz konzultaciju i suglasnost resornog ministarstva“, objasnio je Domac. On dalje objašnjava: „Program potpore koji je trebao uključivati razdoblje 2021. donesen je tek krajem te godine pa se javni natječaj u 2021. nije niti proveo. Inače, sukladno Programu potpore ukupna kvota za poticanje iznosi 2.010,1 MW. Za 2021. ukupna kvota iznosila je 500 MW, koja u toj godini nije bila dodijeljena. Dakle, prvi i jedini javni natječaj proveden je tijekom 2022. temeljem kojeg je HROTE dodijelio nešto više od 100 MW, iako je ukupna kvota za 2022. iznosila 945 MW. Jedan od razloga tome je činjenica da je 2022. pa i velika većina 2023. obilježena zastojem investiranja u OIE projekte s obzirom na kašnjenje u donošenju ključnih podzakonskih akata resornog ministarstva i ostalih dionika (HOPS, HEP ODS, HERA, HROTE), što je rezultiralo time da velik broj investitora nije mogao sudjelovati na javnom natječaju za dodjelu tržišne premije.“

Na Nacionalovo pitanje kome je u interesu kočiti ove natječaje i je li ovdje riječ o namjernoj opstrukciji kako bi se pogodovalo točno određenim investitorima, Domac odgovara kako ni njemu nisu jasni razlozi kašnjenja s natječajima. „Prema nekim informacijama, natječaj je bio spreman još u listopadu, a developeri su ga itekako željno očekivali. Raspisivanje natječaja javno su zagovarali HUP, HGK i udruženje OIEH. U kuloarima se spominju razne teorije, jedna od njih je i da se nije željelo podržati projekte jedne poznate energetske tvrtke koja želi ulagati u geotermalnu energiju, druga teorija je da se natječaj zakočio jer za njega nisu bili spremni neki drugi poduzetnici. Opća klima nepovjerenja i manjak komunikacije među dionicima energetskog sektora nakon izbijanja plinske afere sigurno također nije pomogla“, kaže Domac i dodaje da je u svakom slučaju apsurdno da Hrvatska na ovaj način zapravo odustaje od vlastitog Programa potpore proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, dokumenta koji je dugo pripreman i koji je dobio suglasnost EK-a, a time koči i odgađa važne projekte koji su se trebali dogoditi. On upozorava da su sredstva – navedenih 783 milijuna eura – ostala „zaključana“ na računu HROTE-a sve dok Ministarstvo ne kreira novi trogodišnji program potpore umjesto ovog koji je istekao, koji potom opet treba usuglasiti s Europskom komisijom, što je proces koji traje. Što drugim riječima znači da će idući natječaj za potpore moći biti raspisan tek za tri ili više godina.

Udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) kojemu je na čelu Maja Pokrovac 29. prosinca prošle godine je uputilo dopise Plenkovićevoj vladi, novom ministru gospodarstva Habijanu i vršitelju dužnosti direktora HROTE-a Darjanu Budimiru u kojima upozorava na potrebu hitnog provođenja javnog natječaja kako bi se spriječilo da Hrvatska bude jedina zemlja u EU-u koja nije omogućila tržišnu premiju za OIE postrojenja. „Direktivom (EU) 2023/2413 Europskog parlamenta i Vijeća (RED III) koja je stupila na snagu 20. studenoga 2023. godine, države članice se obvezuju da udio energije iz obnovljivih izvora energije u konačnoj bruto potrošnji do 2030. godine bude najmanje 42,5 posto. Neraspisivanje javnog natječaja za dodjelu tržišne premije imat će direktne posljedice na daljnji razvoj OIE projekata, a time i na udio neposredne potrošnje električne energije iz OIE, kao i na dugoročnu neodrživost energetskog sektora prema smanjenju ovisnosti o uvozu električne energije“, upozoravaju u dopisu OIEH i navode da će izostankom natječaja Hrvatska prekršiti preuzete obveze. No sve tri institucije su se oglušile i natječaji svejedno nisu raspisani.

Drugi upućeni politički izvor kategorički tvrdi da je HROTE već u listopadu prošle godine bio spreman raspisati natječaj za isplatu premija za proizvođače energije iz obnovljivih izvora. Ovako je izrazio svoje čuđenje procesom koji je, kako se tvrdi, opstruirao Jurica Lovrinčević:

„Čekali su samo odobrenje iz Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva. Da su to odobrenje dobili, natječaji su mogli biti objavljeni na njihovim stranicama već isti dan. No nisu ga dobili. Plenkovićeva vlada od 2017. do 2020. donijela je nekoliko uredbi o poticanju proizvodnje energije iz OIE-a, Zakon o tržištu energije iz OIE-a, uredbe o kvotama te je od EK dobila odobrenje da sve to provede. I bez jasnog razloga odustali su od svega jer natječaji nisu raspisani na vrijeme.“

Jurica Lovrinčević smijenjen je s mjesta savjetnika ministra gospodarstva Davora Filipovića, koji je zbog njega također smijenjen, nakon što je Nacional otkrio njegov pokušaj ucjenjivanja postaje Mreža TV. FOTO: Zarko Basic/PIXSELL

Nacionalovi izvori koji dobro poznaju tržište obnovljivih izvora energije navode da HROTE (Hrvatski operator tržišta energije) formalno sam raspisuje natječaje bez formalnog odobrenja Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva, no dodaju kako u praksi HROTE treba neslužbeno zeleno svjetlo Uprave i bez nje se ne usudi samostalno objaviti niti jedan natječaj za dodjelu tržišne premije, mehanizma namijenjenog poticanju ulaganja u strateške projekte obnovljivih izvora energije. A Uprava je to propustila učiniti do propisanog roka – 31. prosinca prošle godine. Ovo nije prvi takav propust Ministarstva jer se zbog raznih kašnjenja natječaj nije provodio ni u 2021., a jedini do sada provedeni natječaj bio je u 2022. kada je HROTE dodijelio tržišnu premiju za projekte koji su donijeli samo 107,5 MW instalirane snage od ukupno programom predviđene kvote u iznosu od 2010 MW, čime je iskorišteno samo pet posto ukupne kvote.

Neobjavljivanje natječaja za nove projekte obnovljivih izvora zakočilo je brojne projekte OIE-a koji su se mogli realizirati, čime će Hrvatska vrlo vjerojatno kasniti u realizaciji cilja povećanja udjela energije iz obnovljivih izvora do 2030., na što se obvezala prihvaćanjem EU Direktive (RED III).

Nacionalov izvor blizak nekim investitorima u obnovljive izvore energije kategorički tvrdi da niti novi ministar gospodarstva Damir Habijan nije dao neformalno odobrenje HROTE-u da krene u objavu natječaja, iako je najava raspisivanja natječaja na službenim stranicama HROTE-a stajala još od kraja ljeta ove godine. Taj izvor kaže:

„Ovime se zakočilo mnoge, prvenstveno male projekte OIE-a koji se sad ne mogu financirati ni realizirati. Provedba Zakona o tržištu električne energije, odnosno njegova neprovedba do danas jasno ide na ruku onim tvrtkama koje započnu projekte, dobiju energetsko odobrenje, a u stvarnosti nemaju namjeru dovršiti projekt ili uopće nemaju osigurano investiranje, već ga takvog preprodaju drugim tvrtkama. Na ovaj su način tvrtke poput ENCRO-a ili Croatian Green Energy ili Energovizije prve došle do energetskih odobrenja i projekata bez uložene kune, a nisu ih trebali dobiti, jer nisu imali osigurana sredstva za njihovu realizaciju. Zbog takvog ponašanja pravi investitori ne mogu doći do projekata, pa veliki investitori poput Neoena i još nekih napuštaju Hrvatsku. Kad natječaja za nove projekte nema, napola pripremljenim projektima raste cijena jer oni popunjavaju prazan prostor“.

Julije Domac, šef REGEA-e, prvi je javno upozorio na neobjavljivanje natječaja, a Marija Šćulac, Direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK, tvrdi da su oni uputili dopis HROTE-u i na znanje Upravi za energetiku Ministarstva gospodarstva zbog neobjavljivanja natječaja. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Dodatne razloge zbog kojih je došlo do kočenja raspisivanja natječaja za dodjelu premija za nove projekte, kako je Nacionalu objasnio izvor blizak nekim investitorima u obnovljive izvore, valja tražiti i u načinu na koji je Uprava mijenjala uredbe i propise. O tomu izvor Nacionala kaže: „Razlog promjene Uredbe o poticanju koja je stupila na snagu u srpnju prošle godine u odnosu na važeću iz 2020. je kriterij za prijavu na natječaj. Naime, po originalnoj uredbi još iz 2018. investitor je za prijavu na natječaj trebao osigurati valjanu građevinsku dozvolu i energetsko odobrenje. Izmjenom uredbe iz 2020. ukinuta je građevinska dozvola kao obaveza te je za prijavu trebala lokacijska dozvola i energetsko odobrenje, jer se po starim zakonima energetsko odobrenje dobivalo nakon ishođene lokacijske dozvole. No stupanjem na snagu Zakona o tržištu električne energije (ZOTEE) i izmjenama zakona iz 2023. energetsko odobrenje je prvi dokument koji se dobiva na natječaju, nakon čega investitor osigurava lokacijsku i građevinsku dozvolu, pa je Ministarstvo potom u srpnju 2023. donijelo Uredbu kojom je ukinulo i lokacijsku dozvolu kao uvjet i ostavilo tek energetsko odobrenje“. Taj izvor navodi da se time išlo na ruku svim tvrtkama koje su već ranije zatražile i dobile energetsko odobrenje za projekte koje u stvarnosti nisu namjeravale realizirati, pa su sada u poziciji da za veliki novac preprodaju vlastite na pol razvijene projekte, jer novog natječaja koji je trebao biti raspisan još u listopadu prošle godine nije bilo. Na ovaj je način, tvrdi naš sugovornik, „država ciljano i namjerno dovela u zabludu mnoge investitore koji su željeli investirati u obnovljive izvore očekujući natječaje“.

Direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore (HGK) Marija Šćulac, izjavila je za Nacional da je cilj Programa i ispunjenje obveza energetskog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. te da predstavlja dio Plana oporavka i otpornosti. O tomu je izjavila sljedeće:

„Kao što se i navodi u Programu, zbog visokih troškova proizvodnje OIE-a u odnosu na očekivanu dugoročnu tržišnu cijenu električne energije, nužne su državne potpore kako bi proizvodnja iz OIE-a bila konkurentna“. Ona navodi da je na temelju Programa potpore do sada proveden samo jedan javni natječaj za dodjelu tržišnih premija, i to onaj 2022., na kojem je dodijeljena premija za 107,5 MW od ukupno programom predviđene kvote u iznosu od 2010 MW. No na stranicama Ministarstva gospodarstva može se u isto vrijeme naći podatak da je od 2021. do 2023. izdano 136 energetskih odobrenja ukupne instalirane snage 2.927,6 MW. Dakle, ukupno izdana energetska odobrenja mogla su, da su iskorištena u pravim projektima odabranima na natječajima (koji nisu raspisani 2021. ni 2023.) biti iskorištena u cijelosti.

Marija Šćulac dalje navodi da je HGK, kako se približavao kraj godine, uputio dopis HROTE-u i na znanje Upravi za energetiku Ministarstva gospodarstva u kojem je izražena zabrinutost zbog neobjavljivanja natječaja, uz napomenu da su investitori spremni i da čekaju natječaj. „Uz dopis smo dostavili i pravno mišljenje oko mogućnosti provedbe javnog natječaja u prosincu u kojem je istaknuto da nije bilo nužno da svi ugovori o tržišnoj premiji budu sklopljeni do zadnjeg dana trajanja Programa, odnosno do kraja 2023., već se u tom roku mora objaviti javni natječaj. Drugim riječima, posljednji dan kada je mogao biti objavljen javni natječaj je 31. prosinca 2023.“, rekla je i dodala da odgovor nikada nisu dobili. Marija Šćulac na kraju upozorava: „Uzimajući u obzir kako je izrada programa potpora i njegovo odobravanje u EK-u dugotrajan postupak, neraspisivanje natječaja na kraju 2023. je dodatno problematično jer se izradi novog programa za naredno razdoblje nije niti pristupilo. U idealnoj situaciji taj program bi bio spreman i već odobren u EK-u pa bismo u 2024. mogli nastaviti s novim programom potpora OIE-a. Posljedično možemo očekivati novi zastoj u razvoju projekata OIE-a te da će već spremni projekti biti stavljeni na čekanje najmanje godinu dana, ako ne i duže. Povrh toga, neobjavljivanje najavljenog natječaja šalje lošu poruku investitorima te signalizira dodatnu nesigurnost u njihovu planiranju investicija. Sve to predstavlja neostvarenu ekonomsku vrijednost koja može i treba biti značajan dio budućeg rasta hrvatskog BDP-a.“

No iz Ministarstva gospodarstva, na zahtjev Nacionala da objasne kašnjenje, odnosno izostanak raspisivanja natječaja stiže gomila opravdanja i posljedično svaljivanje krivnje na HROTE. „Natječaji za dodjelu sredstava (za financiranje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, koje prikuplja HROTE iz naknade za obnovljive izvore energije koju plaća svaki građanin i poduzetnik na svaki potrošeni KWh električne energije, op. N.) moraju se provesti po zakonodavstvu RH i u skladu s državnim potporama tj. dane potpore moraju biti u skladu s člankom 107. Ugovora o pristupanju EU. Zbog toga je proveden postupak notifikacije ove vrste potpore pri DG COMP EK (Generalni direktorat za tržišno natjecanje pri EK) i program potpora koji je preduvjet za dodjelu sredstava je notificiran s trajanjem do kraja 2023. godine“, stoji u odgovoru koji je stigao iz Ministarstva gospodarstva.

Politički izvor tvrdi da je HROTE, kojem je na čelu v.d. ravnatelj Darjan Budimir (desno) čekao odobrenje iz Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva, gdje konce povlači državni tajnik za energetiku Ivo Milatić (lijevo) te šefica Uprave Kristina Čelić. FOTO: Davorin Visnjic, Slavko Midzor/PIXSELL

No u odgovoru se ne navodi zbog čega natječaj nije raspisan do kraja 2023. Stoji tek da je „za nastavak aktivnosti potrebno nostrificirati novi program potpora koji je u izradi, a s obzirom na promjenu zakonodavstva EK u pogledu državnih potpora trenutni program nije se mogao produljiti, već se moralo pristupiti izradi potpuno novog programa potpora s kojim se mora ponovno proći program notifikacije pri DG COMP što je u tijeku“.

Također navode da je od 2021. do 2023. iz područja obnovljivih izvora energije ugovorena ukupna dodjela od 134,5 milijuna eura bespovratnih sredstava kroz 104 projekta. Na traženje Nacionala da objasne tko je zakočio objavu natječaja za 2023. odgovaraju tek da je „za dinamiku raspisivanja natječaja odgovoran HROTE sukladno odobrenom programu, dinamici priljeva sredstava, odobrenim kvotama i limitu odobrenih sredstava“ .

Upitali smo i tko je točno unutar Ministarstva gospodarstva dao nalog da se obustavi raspisivanje natječaja. U Ministarstvu tvrde da „ne postoji nalog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, već postoje pravila objavljivanja natječaja u skladu s pravilima dodjele državnih potpora“. „Ministarstvo je krajem listopada prvi put dobilo informaciju o intenciji raspisivanja natječaja, što za poštivanje svih procedura nije bilo dovoljno za završetak istoga do isteka važenja Programa. Ako je unutar propisanih pravila, HROTE može samostalno odrediti natječaj za dodjelu premije po svim odrednicama i pravilima o dodjeli državnih potpora. Međutim, temeljem odobrenog Programa, sve aktivnosti su morale biti zaključene do kraja 2023. godine te dodijeljeni ugovori“, stoji u odgovoru Ministarstva gospodarstva.

No preciznog odgovora na pitanje zbog čega sav posao pripreme natječaja nije odrađen na vrijeme – nema. Postoji tek načelna tvrdnja da „nije bilo dovoljno vremena“. HROTE je odlučio ostati nedostupan i ignorirao je pitanja Nacionala povezana s tom temom.