Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić u srijedu je za RTL komentirao više kamate i rate za stambene i gotovinske kredite. Naime, u Hrvatskoj kod postojećih stambenih kredita s varijabilnim stopama dominira nacionalna referentna stopa koja raste više od pola godine. Tako bi i trošak otplate trebao porasti za 80 posto stambenih kredita i 99 posto nenamjenskih.

Šošić je istaknuo da se u drugoj polovici godine može očekivati povećanje rata kredita koji imaju kamatne stope vezane uz NRS, tu nacionalnu referentnu stopu koja je zapravo trošak izvora financiranja banaka. “Riječ je o otprilike trećini stambenih kredita, nekih 67.000 građana. Osim što su vezani uz NRS, to su krediti koji imaju mogućnost promjene kamatne stope. Neki krediti imaju ugrađenu zaštitu od promjene kamatne stope godinu dvije tri, pet, deset. I kod gotovinskih nenamjenskih kredita je riječ o preko 100.000 kredita što se čini kao jako velika brojka, ali su učinci manji i tih kredita je puno više – od gotovinskih kredita je svaki deset ili svaki dvanaesti”, istaknuo je za RTL.

Dodao je da je taj učinak zasad vrlo nlag. “NRS je porastao 0.3 postotna boda, to nije puno. Mi smo u našoj novoj publikaciji ispitivali učinke rasta kamatnih stopa na te kredite za 0.7 postotnih bodova- na neki način uračunali smo još jednu tranšu jer NRS nastavlja polako rasti. Po našim simulacijama, za otprilike četiri petine od tih 67.000 bi bio rast do 5 posto rate. Ako to prevedemo u eure, to bi bilo do 9 eura povećanje u prosjeku. Za onu zadnju petinu, koji imaju kredite s nešto dužom ročnosti i većim iznosima, to bi bilo nešto više od 5 posto, u prosjeku 25 eura, ali to je više nego duplo povećanje od onog koje će se stvarno dogoditi. Povećanje bi zapravo iznosilo do 5 eura za četiri petine dužnika, a za ovu ostalu petinu bi bilo do desetak eura mjesečno”, pojasnio je.

Trebate gotovinski kredit? Evo kolike su kamate u najvećim bankama

Dodao je da svaka banka ima drugačiji tempo ugrađivanja novog NRS-a, koji je objavljen prije otprilike dva tjedna. “Rekao bih da će se on ugrađivati tijekom druge polovice godine, već od 1. srpnja dio banaka će povećati kamatne stope. Nekima su obavijesti možda već u pošti”, naglasio je.

Što se toče kamata na nenamjenske kredite s promjenjivom stopom, Šošić kaže da je tu zahvaćeno melo više od jedne desetine kredita. “Tu su učinci puno manji, govorimo u ovom valu o otprilike jedan do dva eura povećanja u prosjeku”, objasnio je pa dodao što Hrvatska narodna banka radi kako bi se zaštitili korisnici.

“Zadnjih sedam do osam godina jako smo puno napravili na zaštiti korisnika kredita. Poticali smo banke na ponudu mogućnosti fiksiranja i same dužnike smo informirali o rizicima, tako da sada možemo uživati plodove tog rada i možemo biti zadovoljni jer to povećanje nije veće – u nekim zemljama su kamatne stope puno brže i jače rasle. Recimo, pretprošle godine je pet šest tisuća dužnika fiksiralo kamatne stope. Još lani, kad je već krenuo porast kamatnih stopa, petstotinjak dužnika je fiksiralo kamatne stope. Dužnici su, dakle, prepoznali taj rizik, nastojali su se zaštititi, poduzeli su mjere tako da mislim da možemo biti zadovoljni”, rekao je.

Mnogi su građani sa svojih računa banaka preselili novac za trezorce i za državne obveznice. Je li to utjecalo na financijske prilike u zemlji? “Ovaj rast NRS-a je odraz rasta depozitnih stopa i selidbe sredstava s tekućih računa na oročenja. Utjecaj trezoraca je vrlo ograničen zato što smo prema podacima primijetili da banke, u tom tjednu kad se izdaje trezorac ili narodna obveznica malo povećaju kamatne stope međutim, kad to prođe, odmah ih vrate. Zašto? Zato što država ta sredstva koja prikupi ne gomila na svom računu nego država te sredstva opet potroši za plaće, mirovine, za druge rashode i opet se ta sredstva vrate u sustav, a banke opet imaju velike viškove likvidnosti. Tako da to izdanje ne utječe bitno na velike viškove likvidnosti a onda, primijetili smo, ni na kamatne stope”, zaključio je Šošić za RTL.