Već nekoliko tjedana svakodnevno se u hrvatskim medijima upozorava na opasnost od epidemije ospica u Dubrovniku. Otkad je potvrđen prvi slučaj te otkad se u tom gradu pojavilo još nekoliko pacijenata s potvrđenom dijagnozom ospica, od kojih i jedno četverogodišnje dijete, liječnici ali i mediji ukazuju na opasnost širenja zaraze, posebno zato što su se ospice pojavile u Dubrovniku te Pločama i Stonu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u kojoj se već godinama bilježi najniža procijepljenost u Hrvatskoj od svega 60 posto. Unatoč tome, kako je doznao Nacional, unazad 14 godina u Hrvatskoj, za što postoje podaci u Ljetopisu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, gotovo svake godine zabilježen je određeni broj osoba zaraženih ospicama!

Od 2005. godine pa sve do 2017., do kada postoje podaci, u Hrvatskoj je bilo od jednog do uglavnom nekoliko slučajeva oboljelih od ospica, ponekad nešto više. Te prve godine u Ljetopisu, 2005., pojavnost ospica u Hrvatskoj bila je dva slučaja, godinu poslije samo jedan, 2009. dva, dok je 2010. u Hrvatskoj od ospica oboljelo sedmero ljudi. Sljedeće godine bilo je 11 oboljelih, a 2012. dvoje. Godine 2014. zabilježeno je 16 slučajeva, a 2016. četiri slučaja ospica u Hrvatskoj. Dvaput, 2007. i 2013., nije bilo oboljelih od ospica u Hrvatskoj, a dvaput je zabilježen veći broj oboljelih – 2008. od ospica je zabilježen 51 oboljeli, dok je jedina uznemirujuća brojka bila 2015., kad je bilo čak 206 oboljelih.

Bernard Kaić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, komentirao je te brojke:

„U posljednje dvije epidemije, 2008. i 2014./2015., oboljeli su uglavnom s područja Zagreba i Zagrebačke županije, s napomenom da je u posljednjoj epidemiji obolijevala uglavnom romska necijepljena populacija, i to osobe koje ne borave isključivo na području Hrvatske, nego se i često sele u susjedne države. To govori u prilog činjenici o pojavi grupiranja, odnosno epidemije, upravo u određenim podskupinama stanovništva koje su nedovoljno procijepljene i nemaju kolektivni imunitet. Sporadični importirani slučajevi javljaju se diljem zemlje“, pojasnio je Kaić.

Detaljnije je opisao o kakvim je pacijentima bilo riječ u tim dvama epidemijama:

„Obradom epidemije iz 2014./2015. cijepni status utvrđen je kod 161 oboljele osobe, od čega je 150 ili 93 posto njih bilo necijepljeno, a ostali nepotpuno cijepljeni, a jedna osoba primila je dvije doze. U 2017. godini bilo je sedam importiranih slučajeva oboljelih od ospica, od kojih je troje bilo necijepljeno, dvoje nepotpuno cijepljeno te dvoje nepoznatog cijepnog statusa“, rekao je Bernard Kaić.

Budući da je u Hrvatskoj, i više je nego očito, konstantno prisutna pojavnost ospica, Bernard Kaić odgovorio je i na Nacionalovo pitanje zašto se sad jače upozorava na cijepljenje protiv ospica zbog pojavnosti u Dubrovniku, kad je ta pojavnost u Hrvatskoj učestala i konstantna:

„Ne bismo se složili da se tek sada upozorava na potrebu cijepljenja protiv ospica. Posljednjih šest godina Hrvatski zavod za javno zdravstvo upozorava na pad cijepnih obuhvata, posebice u primarnom cijepljenju protiv ospica, rubele i zaušnjaka, odnosno cjepiva poznatog kao Mo-Pa-Ru, te na realnu mogućnost unosa ospica u nedovoljno zaštićenu populaciju, a s obzirom na epidemiju ospica u Europi. Nasumični importirani slučajevi registriraju se skoro svake godine, no nije dolazilo do prelijevanja u opću populaciju zbog dobrog kolektivnog imuniteta. Godine 2015. ponovno je zabilježena epidemija s većim brojem oboljelih od ospica u Hrvatskoj, a oboljeli su mahom bili necijepljene osobe. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji bilježe se najniži cijepni obuhvati u Hrvatskoj te je stoga tamo najveća vjerojatnost razvoja epidemije pri unosu virusa ospica u necijepljenu populaciju“, rekao je Bernard Kaić.

Iako je već poznato da je u Dubrovniku procijepljenost svega 40 posto, manje je poznata činjenica da je, kako je Nacional saznao od liječnika koji je želio biti anoniman, iznimno loša situacija s liječničkim timovima u Dubrovniku i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koji bi obavljali cijepljenje. Liječnika je sve manje, a odnedavno se isti problem pojavio i u Splitu, gdje također nedostaje sve više liječnika. Stoga se ne može, kako je rekao Nacionalov izvor izravno uključen u problematiku cijepljenja i stoga itekako upućen, stvari gledati samo iz jednog kuta, već se treba napraviti temeljita analiza stanja na terenu.

Da u Dubrovniku nije riječ samo o niskoj procijepljenosti, koja sigurno ima utjecaja na pojavnost ospica, ali ne presudnu, pokazuju i podaci iz Njemačke i Portugala. U Njemačkoj je, naime, u 2017. godini zabilježeno čak 929 slučajeva ospica, a jedna je od zemalja s vrlo visokom procijepljenošću. Portugal, točnije, glavni grad Porto, krajem ožujka ove godine suočio se s velikim brojem osoba zaraženih ospicama, s tim da su velika većina svih zaraženih ujedno i zdravstveni radnici koji su prethodno bili cijepljeni protiv ospica. Od 96 zaraženih do 22. travnja, njih 67 bili su zdravstveni djelatnici, i to stari između 18 i 39 godina. Ti podaci, potvrdio je Nacionalov izvor koji je želio ostati anoniman, ukazuju na to da ospice imaju svoj prirodni ciklus u populaciji odraslih neovisno o tome je li se osoba cijepila ili nije. Tome u prilog idu i podaci o posljednjih nekoliko slučajeva ospica u Hrvatskoj jer su oboljeli mahom odrasle osobe, pojedine također cijepljene.

Ministarstvo zdravstva i resorni ministar Milan Kujundžić nisu odgovorili na Nacionalove upite zašto se sad upozorava na cijepljenje protiv ospica zbog pojavnosti u Dubrovniku, kad je ta pojavnost učestala i konstantna u Hrvatskoj, te kako ministar utječe na argumentiranu raspravu i razgovor o temi cijepljenja. Budući da svi stručni krugovi ističu važnost edukacije liječnika i zdravstvenih djelatnika o cijepljenju i njegovim pozitivnim i negativnim aspektima, ministru Kujundžić upućeno je i pitanje organizira li njegovo ministarstvo tribine, radionice i stručne skupove na kojima bi se liječnici i stručno osoblje mogli educirati o svim aspektima cijepljenja te o postupcima koji u Hrvatskoj nisu pravno regulirani, kao što je nepostojanje dvaju pravilnika. Kako je Nacional pisao, u ministrovoj je nadležnosti donošenje jednog pravilnika kojim bi se definirali pobliži uvjeti za davanje suglasnosti za unošenje ili uvoz lijeka /cjepiva interventnim uvozom, te drugog koji bi regulirao trenutačno nepostojanje nadležnog tijela za nadzor liječnika po pitanju zakonske obaveze prijave sumnje na nuspojavu cjepiva. No odgovor nije poslan.

U tijeku je i e-savjetovanje u vezi promjena Zakona o lijekovima kojim se, između ostalog, propisuje i interventni uvoz. No nitko se još uvijek nije dotaknuo spomenutog pravilnika pa se i ne očekuje njegovo skoro donošenje.

Još jedan razlog koji bi mogao ukazati na činjenicu da se cijela priča oko ospica u Dubrovniku medijski možda ipak preforsirala jest i taj da, kako Nacional saznaje od anonimnog izvora, rok valjanosti serije cjepiva Priorix koja se u Hrvatskoj koristi za cijepljenje protiv ospica, ističe u kolovozu ove godine. Na upit Nacionala za komentar o tome, do zaključenja broja odgovor nije stigao.

Isto tako, ono što bi jezičac vage u ovoj priči moglo okrenuti na stranu zagovaratelja cjepiva jest podatak da je gotovo sigurno da se od 2019. u hrvatski nacionalni kalendar cijepljenja uvodi novo obvezno cjepivo – ono protiv pneumokoka. Bakterija Streptococcus pneumoniae ili pneumokok uzrokuje upale sinusa, bronha, pluća, uha, a može uzrokovati i upalu moždanih ovojnica (meningitis) ili otrovanje krvi. Riječ je o bakteriji koja je iznimno rasprostranjena, najčešće među djecom vrtićkog uzrasta, no može biti vrlo kobna i za starije generacije koje su u čestom kontaktu s djecom, pogotovo kad je riječ o upali pluća. Prema podacima Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od ukupnog broja prijavljenih bakterijskih sepsi 2016. godine tek je za polovicu njih uzročnik naveden; od poznatih uzročnika dominantno se prijavljuje Escherichia coli; četiri posto ukupno prijavljenih bakterijskih sepsi je kod djece mlađe od pet godina. Iste godine u tek je u polovici prijava bakterijskih meningitisa naveden uzročnik, a u 50 posto tih prijava kao uzročnik naveden pneumokok. Udio djece mlađe od pet godina u ukupnom broju prijava bakterijskih meningitisa iznosi osam posto. Godine 2016. oboljelo je 15 osoba od invazivne bolesti uzrokovane pneumokokom, a 20 posto prijava odnosi se na djecu mlađu od pet godina. U Hrvatskoj je prema podacima Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, 2016. godine 8255 osoba oboljelo od upale pluća. U svega pet posto prijava naveden je uzročnik upale pluća, a od tih je prijava u osam posto kao uzročnik naveden pneumokok. Od ukupnog broja upala pluća 23 posto je prijavljeno u djece mlađe od pet godina.

Kako su rekli u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, u tim podacima znakovita je činjenica da je u Hrvatskoj jedna od najnižih stopa prijava invazivne pneumokokne bolesti u Europskoj uniji. Stopa prijava invazivne pneumokokne bolesti je 2015. godine u Hrvatskoj bila 0,4 na 100.000 stanovnika, dok je prosjek za EU iste godine bio 5,6 na 100.000 stanovnika. Te velike razlike u stopama prijava nisu odraz razlika u učestalosti bolesti, već odražavaju razlike u sustavu praćenja i prijavljivanja bolesti. Stoga, s obzirom na to da je prijavljivanje bolesti važno za procjenu javnozdravstvenog značaja bolesti i odlučivanje o mjerama sprečavanja, podsjećaju zdravstvene djelatnike na potrebu prijavljivanja invazivne pneumokokne bolesti. Ponovno se, dakle i u ovim slučajevima, javlja potreba donošenja pravilnika koji će regulirati koje je nadležno tijelo za nadzor liječnika po pitanju zakonske obaveze prijave sumnje na nuspojavu cjepiva.

Iako se o obveznom uvođenju cjepiva protiv pneumokoka u Hrvatskoj govori već mjesecima i u stručnim krugovima najavljuje, sad je to sve, čini se, gotova stvar. No iako je to cjepivo, kako je saznao Nacional, već u kalendaru cijepljenja i za njega Ministarstvo zdravstva planira izdvojiti novac, Bernard Kaić iz HZJZ-a, ipak je oprezan:

“Program obveznog cijepljenja za 2019. godinu još nije donesen, tek treba proći cjelokupnu proceduru. Tek nakon toga ako prijedlog o uvođenju pneumokoknog cjepiva bude prihvaćen, provest će se postupak javne nabave za nabavu spomenutog cjepiva. Naš Savjetodavni odbor za cijepljenje, što su podržala i stručna liječnička društva, donio je preporuku uvođenja pneumokoknog cjepiva Ministarstvu zdravstva. Ako se cjepivo protiv pneumokoka uvede u Kalendar cijepljenja, cijepljenje će započeti u dojenačkoj dobi. Cjepivo protiv pneumokoka je prema Programu 2 već nekoliko godina dostupno i besplatno za rizične skupine bez obzira na dob“, rekao je Kaić.

HALMED-u, odnosno Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode, Nacional je poslao upit o karakteristikama cjepiva koje će, očito, postati obvezno od iduće godine te isto tako o tome tko je proizvođač tog cjepiva kojim će se cijepiti djeca u Hrvatskoj, ali i koliko će koštati nabavka tog cjepiva. No iz HALMED-a odgovor nije stigao.